Жидов

miš jenika Sing era zahvališe se obojica zanosnim riječima, klrcući: „Živio židovski narod“. U večer bio je u svratištu „Žuta kuća“ komers. koji je bio vrlo animiran i potrajao do kasne noći. Od nežiđova bili su prisutni gg. dr. Ojurgjević, i uvaženi trgovac Mićić, te jedan srbijanski časnik, kao izaslanik ovdašnje srpske postaje. Nazdravili 811 gg- dr. Ojurgjević, dr. Spiegler, Singer, đr. Kun, gdjica Adler, rabin Stern, te izaslanik židovskog narodnog vijeća u Beču gospodin Philipp, koji je krasnim riječima pozvao židovske žene i djevojke, da napokon postanu prave židovske majke i djevojke. Na komersu je zaključeno, da se u zlatnu knjigu upišu: gg. dr. Brlić, dr. Ojurgjević, Mićić i vrli naš sumišljenik Singer, te napokon sama mjesna cijonistička organizacija. Za cijonističke svrhe sakupljeno je K 10.000’—. Dne 18. o. mj. bila je u hramu žalobna služba božja za uhojničkom rukom pale Židove u Galiciji. Žalobno slovo držao je naš rabin Stern. Iza službe božje sakupljeno je K 4000’ — za galičke stradalnike. Dosadašnjim smo uspjehom vrlo zadovoljni. Oduševljenje i pristajanje za cijonizam tako je znatno, da se za najbližu budućnost možemo nadaii većim uspjesima u narodnom osvještenju. 28./XII. bit će glavna skupština i izbor delegata mjesne organizacije. Uskoro ćemo osnovati Židovsko literarno društvo. Demokratizacija i nacljonalizovanje židovske općine u Osijeku. U brojno posjećenoj sjednici bogoštovaoga vijeća 26. XII. 1918. stvoren je jednoglasni zaključak, da mjesto dosadanjega konzervativnoga izbornoga reda za općinsko zastupstvo, stupa na snagu novi izborni red, po kome svaki pripadnik općine, bez obzira dali je prinosnik ili ne, i bez obzira na spol, imade aktivno i pasivno pravo glasa, ako je navršio 20 godina života. Službovno vrijeme općinskih namještenika sniženo je od 40 na 30 godina. Čim budu složene izborne listine po novome izbornome redu, obaviti će se novi izbori. Mi s naše strane srdačno pozdravljamo prvu narodno židovsku općinu. Vinkovci. (Židovska skupština) Dne 20. decembra obdriana je ovdje javna skupština židovskih gradjana, u kojoj su

učestvovali svi Židovi grada Vinkovca kao i predstavnici mjesnog odbora N. V. prva je to svjesna manifestacjja naših Židova, koji su zatvaranjem dudana za vrijeme skupštine pružili dokaz, da i oni hoće prekinuti dosadašnjim kunktatorskim držanjem. Skupštinu je otvorio g. Dr. Lederer kratkim govorom, u kojem je prikazao nuždu udruživanja svih Židova. Na to uze riječ izaslanik zem. don. org. g. Alfred Singer. U podužem predavanju prikazao je govornik žalosno stanje židovskog naroda naročito u istočnoj Evropi, i razložio kako- je židovski narod kraj svih nesreća u sebi gajio ideja! o narodnom ujedinjenju, koji se sada nakon gotovo 2000 godina ostvaruje. Govornik prikazuje važnost deklaracije engleske vlade za židovski narod, kao i dojam, što ga je ista u nežidovskom svijetu proizvela. Na koncu precizirao je stanovište židovskog naroda prema Jugoslaviji i pozivlje sve na organizaciju, kako bi zajednički istupili,' te tako postigli ispunjenje naših zahtjeva. Vrlo dubok dojam ostavio je protest protiv pogroma u Poljskoj i Galiciji, te će i ovdašnji Židovi pokrenuti akciju u korist od pogroma nastradalih Židova. Ovo predavanje primljeno je s velikim oduševljenjem, te je govornik dugotrajnim povladjivanjem nagradjen za svoj trud. Oosp. D. Lang nadovezujući na govor predlaže rezoluciju, u kojoj srdačno pozdravlja odgovor N. V. S. H. S. na Spomenicu zem. org. Izriče hvalu vodstvu za muževni njen istup, te izjavljuje, da se i Vinkovci podvrgavaju vodstvu u Zagrebu, koje priznaje jedinim zakonitim zastupnikom za Jugoslaviju. Traži, da »e izr. bog. općina pretvori u žid. narodnu općinu. Rezolucija primljena je jednodušno uz frenetično odobravanje. Predsjednik mjesnog odbora N. V. g. Dr. H. pl. Davila srdačno pozdravlja židovski nacijonalni pokret, te ističe, da borba oko postignuća narodnih težnja žid. naroda mora u srcima svih Hrvata i Srba, koji su takodjer 800 god. čamili u ropstvu, pobuditi najiskrenije simpatije i želju za pobjedom. Ujedno ističe uvjerenje, da će narodni Židovi, koji ostaju u svojoj dosadašnjoj domovini, biti valjani i dobri gra-

djani. ’ ojl će složnim radom *sa svojim sugradjanima unaprijediti dobrobit i sreću jugoslavenskog naroda. Dugotrajni pljesak popratio je govor predsjednika N. V. Da je skupština potpuno uspjela dokazuje činjenica, da su svi prisutni jednodušno izrazili želju, da pristupe mjesnoj cion. organizaciji, te je izabran provizorni odbor, koji će obaviti sve nužne predradnje. Pjevanjem Halikve završena je ova lijepa manifestacija. ' (Nije istinita vijest „Agramer Tagbiatta‘, da je više skupštinara htjelo skupštinu držati u njemačkom jeziku, i da je to mjesni odbor N. V. zabranio). B. DJakovo. (Prosvjedna skupština.) Držeć se parole izdane po zem. cijonističkom odboru, sastali su se 13. prosinca o. g. svi djakovački Židovi, u vijećnici židovske općine, da prosvjeduju protiv nečovječnih dogadjaja, koji su se odigrali u Galiciji. Vatrenim riječima, prikazao je Dr. Gustav Krausz svu tragediju naše u Galiciji izmrcvarene i osramoćene braće i predložio je oštar prosvjed, koji je skupština ustajanjem i burnim klicanjem primila jednodušno. Nakon skupštine držao se u hramu Jiskor za pale žrtve, kojem su pribivali i srpski oficiri djakovačke garnizone. Rabin dr. Lazar Roth izrekao je dirljivu propovjed. (Cijonistički sastanak.) U dupkom punoj vijećnici židovske općine obdržavala se 22. prosinca 1918. židovska gradjanska skupština. Nije bilo Židova u Djakovu, koji toj skupštini nije pribivao. U 3 sata otvorio je skupštinu dr. Gustav Krausz, pozdravivši u prvom redu nar. zast. predsjednika mjestnog odbora Narodnoga Vijeća, dr. Ivana Ribara, zatim izaslanike iz Zagreba i Osijeka, i razloživši svrhu skupštine. Za njim Miroslav Lederer iz Osijeka, u lijepom referatu prikazuje stanje svjetske cijonističke organizacije i njen rad za vrijeme rata. Poručnik N. Tolnauer iz Osijeka govori o odnošaju Židova prema Jugoslaviji, koji je govor primljen burnim odobravanjem. Zatim uze riječ dr. Ivan Ribar, koji ističe, da se osjeća vrlo počašćen pozivom na ovu skupštinu. Rado dolazi na skupštinu onih koji su od vajkađa bili nosioci i pobornici naprednih načela. I ovom prilikom mora ponovno naglasiti, ono što svagdje i svagda tvrdi

životu i razvitku sposobno. Satno to ne smije nikada biti jednostavni povratak bez ikakovog dodavanja, bez novih visokih ciljeva, i novih putova. Jednostavno mehaničko povezivanje jednoć prekinute niti nije mognće i nije trajno. Zadaća sastoji u tome, da se postigne posvemašnje srraštenje. A u tome je najhitnija sadržina cijonizma. On hoće da židovski narod nastavi rasti ondje, gdje je rastenje prije 18. stoljeća bio silovito prekinuto, nu ide za tim, da to rastenje ide samo onim smjerom, kojim je onda išlo. Talmud veli: »Bog je Izraelu učinio dobro, kad ga je razasuo po svem svijetu«. Cijonizam to razumijeva tako, da je ta raštrkanost za židovski narod bila vrlo teška, ali ipak vrlo dobra škola. U toj raštrkanosti treba da je židovski naaxxi prirr nse u širini i u dubini svu punoću in “sa čovječanstva. Palestina treba da postane stjecištem, gdje će židovski narod njegovati sve, upravo s-v e stoje sada i štčće u budućnost i

bitiljudski velikoivažnoišto ć © najbolji članovi sviju narodiat nastojati postići u traženju istine, dobrote i ljepote, te radosti, bogatstva i punoće života. Jer Palestina nikada ne će postati židovskom Albanijom, to nam jamči premda drijemajuća ili barem ne posve budna, nu ipak velika i jaka duša židoVdovskoga naroda. Zar smo mi bili Albanci ma u vrijeme našeg najdubljeg poniženja! Filozof Spinoza, muzičar Mayerber, državnik Disraeli, socijalni filozof Marks, fizičar Herz, medicinar Ehrlich i mnogi drugi, ta to nijesu bili Albanci! Samo što su bili iverje, a mi bismo htjeli, da jedamput vidimo svijetliti cio posvema izbrušen diamant židovskoga naroda. Nu, Palestina ne će nikada postati židovskm Albanijom. Tamo će se orati, sijati i žeti, svadjati i izmirivati, Ijnbiii i nadati;.hiti će borbi i zabhida, ptaiđat će se i uspravljati, spotaći i opet ustati; cvijetati i venuti i opet cvijetati i rasti. U Pale-

stini trete: sve da bude ljudski veliko, ljudski lijepo i ljudski dobro. Više ne ćemo. A u Palestini leži Cijon! Obnovljenje židovskoga naroda ići. će preko Palestine u Cijon. U Palestini nastat će židovskom narodu mnogo cijonskih dvorova. Bit će tu toliko i tako visofcih bregova, koliko ih uopće samo može podići narod dobrih, uspravnih i darovitih ljudi. ♦ Eto tako je moguće obnovljenje starih rasa, u koliko se još ne nalaze na drugoj strani brda, na strani rastvaranja. Takove se rase bacaju u veliku riječima čovječanstva, tamo, gdje je voda najbistrija, najdublja; i najbrža. S tora rječinom neka te rase plivaju napred!... (Prema članku: »Die Erneuerung Alter Rassen« od Osiasa Thona u Jüdischer Nationalkalender 5679 Verlag »Jüsche Zeitung«, Wien izradio L. S.)

STRANA 4.

.ŽIDOV" (HAJHUDi)

BRO] 1.