Жидов

prilike, da se sam potpuno uživi u čitavi krug židovske ga misaonoga i osjećajnoga svijetla. Dužnost je općima, *da izašalju učiteljske kandidate u tu svrhu u velika ognjišta židovskoga života, najpaće dakako u Palestinu. Pored toga jednako je važno, da se budi smisao i ljubav za ljepotu- i uzvišenost prigode. Nužno je to z# harmonijsko obrazovanje duše i jačanje težnje prema tlu, koja će tfko da sazrije do dublje čežnje prema Palestini i do volje sljubiti se rađ'cmvJUlfMn, pa <la stvara prema tome i predispoziciju za odabiranje zvanja vezanih s tlom. Tome ima da služe mladački savezi za putovanje u prirodi, uz isključenje svakog railiflarskog duhad militarskih vježbi. Načela za osnivanje takih saveza postoje, a zadaća bi Saveza bila, da podesnu osobu izašalje studija radi u zemlje, u kojima Već. postoje tak i savezi, koliko je moguće u Palestinu, koja. će na to erymiizovati te saveze. /■ V

•“ Pored topa imaju se posvuda i svakom prilikom gajiti gimnastika i pjesma i sport gdje je moguće u Orgaarzcvanim zajednieannr.j ■ 3. Posjrajiuijem društava, sijela i čitaonica., seminarskim načinom predavanja u njiipa ima da. se obrazuje židovsko društvo u židovskoj literaturi, znanosti i umjetnosti, soeijoleškim i speci fi'ćki ekonomskim, etnografskim i političkim pita- • njima židovstva, riječju u svim granama židovskoga misaonoga i osjećajnoga života. Mogućnost za to postoji uz dobru literaturu i jaku volju posvuda. Savez sam treba "da skćbi oko izdavanja časopisa i knjega. Akademska su udruženja* na.;pače zVana, da pored intenzivnoga sa'moo'brazovauja po svojim članovima provadjaju tiho, neumorno i snsta.vno sve'ove zahtjeve. 4. Kako je Palestjna } sad već, a bit će (lemala jpš u većoj mjeri žarište svega narodnoga života Zidova, a boravak n njoj prema- teme mora da najjače (muulešava dušu u skladnu cjelovitost židovskoga nazivanja i osjećanja, treba da se, tkngodj to može, presadi na odulje vrijeme onamo, e da se vrati židovski preporodjen. Svakojako potreba je udešavati uz to putovanja u Palestinu. 4. .

IV. Nfezdfavost ekonomskih uvjeta žU ctovskoga života susteji u premalenom diferenciranju zvanja; kojima se Židovi bave. TT tome ja i jedna tegoba naselivanjaPaikestine, koje iziskuje velik -pripravni raci, spojen sa žrtvama vremehjt i energija, e da se fizički ustroj židovskoga čovjeka i ekonomska, struktura židovstva preudesi tako, da se prilagodi potrebama zemlje, fcftja iziskuje potpunu izgradnju mreže ekonomskoga životu sazdane" na osnovu načela narodne diobe rada. Toga radi, a r za izbjegavanja ekomlmskih kriza Židova u zemljama, koje sad nastavaju, nužno je, da se židovski podmladak okani đojakošnje nastranosti u odabira njif zvanja i posveti najpače više agronomiji i tehničkim zvanjima. Židovski posjednici tla 'upućeni u obradu zemljo i židovsko društvo, treba da židovsku mladež privedu sustavnome gojenju tla, vrtlarstvu, voćarstvu itd., harma u ferijskim danima. Kao nznr ima da* vrijedi težnja za uredjajem židovske uzorne farme. 5, Židovska je žena jednakopravan'

saradnik u preporod u ome radu židovstva. Njezino se dužnosti nadaju same sobom u okviru ovoga programa uz obzir na njezin duševni i tjelesni ustroj. O. Cijonistički, Cijouistički je rad odredjen cijonist-ič-felfn zasadama svesvijetske cijonističke organizacije. Kao renesansni pokret židovskog naroda u prvome redu s pozltivtlim ciljem, sadržanim u bazelskome programu obasiže i zahtjeve sadržane u predjašnjim taekama. Kako postoji opravama nada, da če-se übrzanim- tečajem Palestina obratiti n židovsku zemlju i po broju njezinih židovskih stanovnika, mora da se-sav rad orijentira prema tome. U krilu Saveza cijenista Jugoslavije ima da se ustroji informacijom ured, koji će stojeći u vezi sa svesvijetskom cijonistiekom organizacijom, regulirati useljavanje u Palestinu, davajući upute onima, koji se žele iseliti, a privadjajući Palestini samo one, za koje je stalno, da će biti produktivni faktori preporoda Palestine. 2. Savez cijonista Jugoslavije ima da uredi dopisni ured, koji-će služiti publicističkoj obavijesnoj službi o židovskim stvari ip a. Zaglavak. ' • Život se jednoga nareda ne da obuhvatiti programskim taekama. vDhe mogu. da budu samo općom orijentacijom. Da se provedu, za to treba da se zadahnu živim duhom. Pretpcstava za narodni život jest potpuna zbiljska svijest o narodnome jeda nsD u. Metode rada, i ako se prilagcdjaiju prilikama, mora da proizlaze iz te svijesti. Drukčije se radja partikularizam, kadar da na mjesto asimilacijone atomizacije Židov-, stva stavi nacijonalmi, koja bi nužno dovela do nestajanja narodne svijesti. Jedinstvo cijonističke organizacije mora da se održi. Proizlazeći od davnih opće čovječauskih načela židovstva zabacuje židovski narod svaku narodnu preuzetnosti. Ost varajući svoje narodne težnje ciljem mu je, da gnječi svoju narednu csebiiiu, bude bratskim mironosnim saradnikom u izgradnji velebne zgrade svesvijetske veze naroda. * Dolazim'kraju svoga razlaganja. Program, šo sam ga netom pročitao, izrađen je na osnovu onih zahtjeva, koji treba da se ispune za cijeli židovski narod, hoćemo, li da ran damo spoljašnju'i unutrašnju stabilnost. Vi ćete da ga nadopunite i popravite. Ali preče od programa živi je duh, koji shvaćajući poziv preporodajnoga rada ■ oživljava riječ i stvara od nje organski čin. Hora je, da iz svoga htijenja prijeđemo na stvaranje. Neka bi nam bilo mm, što program sadržaje, lako izvesti, neka nam se ne bi činio'prekomjernim! Živimo u vrijeme, koje preudešava svijet, a preudešava i naš udes. Jao nama, ne osjetimo li dodir krila duha, koji lelsli nad nama, duha silnoga jedinstva), štono nikad tako jako i tako pozitivno nije obuzeo naš .narod i osposobio za velika djela! Dok se kuje oslobodilački čas za židovski narod, mi bismo bili nedostojni velikoga inom ‘.a, kad ue bismo spoznali, što od nas traži: i od duša naših i od volja naših. Ne možemo i ne smijemo biti dio narodnoga tijela, koji

obajnire otkidajući se od tijela. Ne možemo, gdje nam je svaki naš čovjek dragocjen, mi ovdje zapasti u samozaborav. Do svakoga je nas, koliko će židovski narod biti stvaraoeerfl svoga' udesa. Svakoga na§ volja ulijeva se u volju odbrauika nardfca, da joj dadne duševnu »nagu cijeloga naroda, s kojom će da istupaju jjred one, te su vični pitati:-gdje vam je sila, od koje dobivat# autoriteti * s Pa bako gradeći i izgrađujući sebe, puneći dušp svpje punim židovsvcm, puštamo da ulazi u nj«i s njime velika i sredovječan sk a težnja za sveopćim bratstvom Pr«je svega ini ćemo da budemo svoji i zadobivši lime Jasan odnos prema drugim narodima, a zadobivši i svoje mjesto na suncu, mi ćemo vedra čela i vedrih duša da u družbi naroda pristupamo ostvarivanju mesijanskih ideala našega liarnda! Predsjednik otvara debatu i podje-š Ijuje riječ rabinu dru.' IJrbachu (Zć 5 imun), koji u ime rabina predlaže, da se svi učesnici naših kongresa, koji j,ovnujski, svakom zgodom služe jevrćjskim jezikom. * Rabin dr. M a rg e 1 (Požegu) govori jevrejskrtfi jezikom p jevrejske literature za nacijonalni preporod. # Dr. Hugo Spit’zer predlaže, da se obzirom na pnodmnklo vrijeme ograniči vrijeme govornicima nalO minuta. Prijedlog j‘3 jednoglasno,primljen. Dr. L i c h t predlaže, da se obzirom na velik broj prijavljenih govornika i na kratko vrijeme, koje imademo na raspolalaganje, izaberu generalni gbvomicl. Predlog. s£ odbija. \ *

D‘. Vita A 1 k a 1 aj (Šaraj evo). Drži, da eb i i »to 1 a' - ) a i debatirati o referatu L. Sterna i dra. Lichta, jer jedan drugi nadopunjuje. Po fijegovu mišljenju trebao je odbor imenovati posebne referente za pojedine pojcrajine Jugoslavije, jer bi ovi bili kadri da dadu vjernu sliku o radu u pojedinim provincijama. Gospodin Stern referirao je samo o Hrvatskoj, pa možemo izvještaj glede rada u Hrvatskoj primiti sa zadovoljstvom do znanja. Ne slaže se sa Sternom, da one, koji se ne nalaze u našem taboru, moramo da žigošemo, jer to nije agitacijono sredstvo. Mi moramo te ljude predobiti mirnim putem, razlozima, a ne psovkama. da se cijonizam pokrivala nacionalizmom jer svaki cijonista mora biti nacijonalan, Židov, no naciojnalni Židovi ne moraju biti cijonisti. Zato ne može biti cionistička org. jedinim zastupnikom žid. naroda. Da bude cjelokupno nacionalno židovstvo zastupano, moramo stvoriti posebno zastupstvo Jevrej a i jevrejsku narodnu stranku Braco Polj o k a n (Banjaluka); Osuđuje žestokim riječima separatistički smjer u politici Židova u Bosni i veli, da je isticanje autohtonstva pri političkome istupanju ogroman zločin na židovstvu. Toga mora nestati, politika Židova u Bosni mora biti samo židovska i to zajednička. Mi moramo sa svoje strane poduzeti sve, jcako bismo mogli u budućem svojem političkom radu predusresti separatističkim tendencama poedine grupe. Zagovara, da bi po uzoru poznatog proglasa židovskog nar. .vijeća u njem. Austriji svi Židovi na slavenskom jugu, koji još nijesu pripadnici’države SHS, poprimilijugoslav. državljanstvo. Time ćemo oduzeti separatističkim političarima iz ruku oružje autohtonstva, koje može toliko škopiti židovstvu. ,

STRANA 6.

~Z I D O V- (HAJHUDI)

BROJ 4. i 5.