Жидов

dost je prelazila u birokratizam, zapadala u onu pogrešku udobnosti, u servilnost štatuta i autoriteta. Židovska mladež niti je imala svoga korijena u židovstvu, niti je bila mladenačka. Vegetirala je, izgubila se u diskusijama i mudro dokazivala svoja stanovišta, svoje teorije. Mudra i pametna, premudra galutska omladina. To su bile očajne borbe, trzaji i vapaji izmučene židovske omladine, koja je u svojoj religijoznoj čežnji semitske svoje duše došla u konflikt sa trijeznom civilizacijom i kosmopolitskom ideologijom praznog zapadnoevropskog bezduha. Omladina se nalazila na raskršću dviju kultura, od koje je jedna proživljavala svoje raspadanje, a druga jaka, duševna, puna vjere naviještala sunce sa istoka. Slabi karakteri i degenerisani, u duši raskomadani sinovi liberalnih i puluasimiiijanih židovskih porodica padali su u rezignaciju i pesimizam, ili su se izgubili u strankama iz taštine i slavohleplja, ili su tražili spasa u nekom prefinjenom individualizmu. Zdraviji elementi u židovskoj omladini, u kojima je živjela „mistika krvi“, u kojima je bilo svijesti židovske zajednice, tražili su u grupama, literarnim organizacijama I društvima zadovoljstva svojoj čežnji. Stvaranjem omladinskih društava i organizacija ispunjeno je čitavo razdoblje prije rata. Organizira se akademska mladež, srednjoškolci sastaju se u društvima, djevojke se obvezuju u grupama, namještenici i mladi radnici se priključuju ii* stvaraju posebna društva. Tek po katkada izbija u kojem društvu onaj buduči tip prave zajednice, ona zajednica intimnosti iskrenosti, pravog druženja i toplog prijateljstva. Nekoja društva izdavaju listove i časopise, šire brošure. * Da spomenem samo nekoja društva i nekoje listove. ~Hechaluz“ je pionirski pokret, kojj sprema seljački stalež za Palestinu. Pokrej je veoma iak u Poljskoj i Americi i pokazuje solidarnost članova, veliku požrtvovnost i samopregor. , Hecha/er“ je savez židovskih akademičara sa istoka. „Karteli jiidischer Verbindungen" u Njemačkoj ovaj je'savez nastojao, da zajedno radi sa ~Hechaverom“. Savezi u Nizozemskoj, Švajcarskoj, Italiji, Francuskoj, Engleskoj i Americi pokazuju jako razvijeni društveni život židovske omladine, U Rusiji izdaje ~Hechaver“ svoje vijesti, iz ovoga kruga izlaze još „Mladi Židov“ i„Žid jvska mladež“. Udruženja ~Šom. iim“ i „Zeire Zion“ u Galiciji. Poljskoj i Rusiji izdavaju organ ~Moria“ sa prilogom „Hašomer". Cijonistička mladež u Beču izdaje „Aus der Jugenđbevvegung". Bečka židovska omladina izdaje najjači omladinsk časopis „Jerubaal". U Njemačkoj izlaze. ~Blauweissb!atter“, Fiihrerzeitung des Blauwciss“, „Der jiidische Student' 1 , „Der judisehe Wille“ itd. U Nizozemskoj izlazi „Tikvvat Israel '; u Londonu „The Zionist" Židovska radnička omladina organizira se autonomno unutar velike svjetske organizacije ~Poale-Zion“. Svjetsko židovsko športsko udruženje ~Makabi“ osnovalo je dosta mnogo mjesnih organizacija. Savez športskih klubova u Austriji izdaje u Beču svoj organ ~Hagibor“. To bi bila samo jedna mala skica svhj onih bezbrojnih grupa u židovskoj omla-

dini. U svemu tome ima mnogo raskomadanosti, mnogo mnijenja i stroja, ali o jednom jedinstvenom pokretu židovske omladine nema ni govora. Na sastancima i kongresima omladine izbijala je jasno u odgovornim vođama i disciplinovanim pojedincima čežnja za ujedinjenom, svijesnom, jakom omladinom. Pokušaji, da se stvore jaki savezi, ostali su samo lijepa želja, jer nije bilo one .nutarnje volje i snage u omladini, koja veže, nije bilo one uzvišene ideje, koja dušu obvezuje. U tim bolovima, u tuj slabosti zatekao je židovsku omladinu rat. Rat je re olucijonarno djeievao. Jedna preživjela generacija naše omladine vratila se umorna i slomljena natrag; njoj treba zdrave krvi i injekcije nove snage. Ali najmlađa generacija je bila uzdrmana i vulkanizirana. Danas se može samo kod ovog dijtla naše omladine opaziti jako pulziranje jednog novog života; samo se ovo pulziranje u srcu i u duši može nazvatj pokretom. Ovo su „boljševici" u cijonističkom pokretu, Na vidiku je nov jedan tip židovskog čovjeka. Isklesan ga je rat izvana, a odgaja ga i usavršava revolucija iznutra Ova omladina je naučila, da život nije ništa, ako se ne živi za jedan ideal, koji potpuno obuzima sve snage u čovjeku. Herojski prkosi ova mladež u svom radikalnom idealizmu svim zaprekama t. zv. buržoaske realne politike. Cjelovitost, istina bezuvjefnost i korjenitosl su novi stupovi židovskog doma, koji gradi židovska onda dina. Ova omladina ozbiljno i krvavo shvaća stvaranje slobodne židovske države u Palestini i jasno zahtijeva korjenito ozdravljenje čitavogžiđovskog života u galtltu. Ova omladina oslobađa se svih okova. Ideja je sveta, lični se autoritet-ne priznaje. Zahtjevi moraju biti čisti ž bezuvjetni, za veliku stvar mora biti svaki pripravan; metode moraju biti radikalne, društvenost mora biti iskrena i jednostavna; tu živi ope't ono biblijsko židovsko društvo, profetski duh oživljava, „kosti dobivaju živoga duha". Ova omladina pobija svaki birokratizam* kriticizam razuma, buržoaske navike, oštiu logiku mozga, veliku zaposlenost organizacije. Ona hoće samo živoga života. Radikalizam i oportunizam: omladina i sumornosf. Omladina je radikalna i tiaži uvjerenja, a ne mnijenja. Mnijenja imaju mnogi, ali uvjerenja malo njih. Oportunizam je udobnost onih, koji idu svijetom bez uvjerenja. Oportunizam je onaj lokalni egoizam, koji se boji svakog aktivnog, otvorenog, asnog i čistog istupa; on je neprijatelj uvjerenja i savjesti. Oportunista je u Zagrebu španjolski inkvizitor, u Beogradu je poslušan i miroljubiv, u ZemUnu pokajnik i centralist, a U Sarajevu opet federalist. Uvjerenje naprotiv proizlazi iz dubokog doživljaja, obuzima čitavog čovjeka i traži od njega čistu odgovornost, požrtvovriosf i solidarnost. Ima danas ovakove omladine uvjerenja, omladine žive zajednice, koja se oslobađa samoće i individualizma. Ova omladina treba jedinstva, svijesnog ujedinjenja; trebaju omladinci da znadu, da nrjesu samo članovi jednog omladinskog društva, nego živi dijelovi jedinstvene židovske omladine. (Slijedi članak o savezu .tih mladih pijonira židovske renesanse). Altis.

Iz židovskog svijeta.

Židovsko pitanje u Rumunjsko} i mirovna konferencija. Židovsko će pitanje u Rumunjskoj u najskorije vrijeme stupiti u svoj posljednji odlučni stadij. Tim pitanjem će se baviti i sadanja mirovna konferencija. Židovski narod, a i čitavo prosvjelljeno Čovječanstvo pouzdano se nada, da će mirovno sudište već jednom dovršiti muke rumunjskih Židova. Svečana obećanja engleske, pa francuske vlade, te ostalih savezničkih vlada, da će ovo pitanje „trajno i pravedno riješili", tvore jamstvo, da će se doista ostvariti nade sudbinom progonjenog židovskog pučanstva u Rumunjskoj, nade, koje ono polaže u uspjeh svoje pravedne stvari. Kjobenhavcnski cijonistički ured misli, da je kucnuo čas, da nizom razjašnjenja poda široj političkoj javnosti jasnu sliku o sadašnjoj fazi žid. pitanja u Rumunjskoj. Već se sad može naslućivati, prema različitim pouzdarlim vijestima, da še u rumunjskim vladinim krugovima rumunjsko židovsko pitanje želi na pravedan način riješili, pa se suglasho s lime stvaraju neke priprave. Nazori, koji sad u vladinim krugovima izbijaju na površinu, mogu se onamo formulirali. a) Židovsko je pitanje u rumunjskoj tako reći riješeno. Ta zakonom o naturalizaciji stranaca, koji je prihvaćen u rumunjskom parlamentu (uslijed bukareštanskog mira sklopljenog u martu 1Q18.) pruža se rumunjskom Židovu mogućnost, da postigne jednaka prava. Zato i nije nužrto da se mirovni pozabavi tim pitanjem. b) Ako je mirovna konferencija ipak mišljenja, da se emancipacija Židova u Rumunjskoj mota sankcionirati novim jednim zakonom, tada drže rumunjski vladini krugovi, neka se emancipacija pro* tegne lih na one rumunjske Židove, koji ne uživaju zaštitu nijedne strane države. Ova dva nazora kriju u sebi opasnost za riješenje rumunjskog židovskog pitanja, te je svrhu predležećem raspravljanju, da se to dokaže. Već iž satnih paragrafa zakona o naturalizaciji prihvaćenog po rumunjskom parlamentu izlazi, đa je taj zakc/n jedna od najopasnijih iluzija. Jasno je to dokazano u „kritičkim opaskama", i u „spomenici" k ovom zakonu. Židovi u Rumunjskoj ne potpadaju pod zakone o sticanju državljanskog prava, nego su sasvim predani samovolji činovnika, koji otvoreno priznaju, da če upotrijebiti sva nezakonita sredstva i šikaniranja, da učine jluzornim taj zakon. Drugi nazor rumunjskih vladinih krugovi, đa se potpuna ravnopravnost može dati samo Ž dovima u Rumunjskoj koji nij#su pod stranom zaštitom, mogao bi u svojoj prividnoj neđužnosli, da produži bespravnost rumunjskih Židova, ili da je dapače i sankcionira. Tako se opet vraća rumunjska vlada k svom sistemu podjelbe Židova u kategorije. Ona ne usvaja u tom pitanju stanovište rumunjskih Židova, da bi se lako mogao naći modus isključiti od emancipacijonog zak--na strane Židove, kojih broj iznosi najviše nekoliko tisuća i čija su imena rumunjskoj vladi vrlo dobro poznata. Što više, rumunjska će vlada ovdje zastupati mišljenje, da svaki rumunjski Židov mora ponajprije dokazati, da ne uživa zaštitu nijedne strane države. Židovi su lime domamljeni u staru stupicu, u

STRANA 2.

.ŽIDOV (HA(HUDI)

BROJ 6.