Жидов

a »Zentralverednu deutscher Staatsbiirger jiidiechen Glaubens« traže nairodmi domaja a Palestini za Zidove, koji narodno osjećaju, traže narodnu autonomiju za židov•ko pučanstvo istočnih zemalja i >u zajednici sa cijonistima« punu jednakopravnost Zidova u svim zemljama. I ako to ne znači ličnu ispovijest »a židovstvo, opet kolik« li dokaza za snagu našeg osvještajnog djela, kad evo ne »amo priznaju što nekad porekoće, već iznašaju i ziaihtjove za židovski narod. Smrt Ludwiga Geigera, toga stjego. nole onih, koji ni jesu ništa htjeli čuti o židovskom* narodu, simbol je izumiranja jedne generacije, koja je u židovstvu, u času, kad ima da se odluči, postala nemoguća. Posvuda se danas osjeća živa pctrel>a, da se atvori jedna narodna tribina za židovstvo. Svuda se održaju ili snuju židovski kongresi. Kongresna misao, potaknuta po cijcnističkim organizacijama, prootuna maha. Oslobođeni duh židovskoga naroda, odbacivši spone sramne bojazni i pritajivan ja, hoće da dade sebi jedinstveni snažni izražaj na vidiku cijeloga svijeta. Nošu su nam solidarnost antisemite cijeloga svijeta •počitavali, kad je još nije bilo. Tada mijeBino imali prečega posla, već dai se branimo od >prigovora« solidarnosti. Danas nam nije ništa preče, već da je otvoreno očitujemo. A mil I>ok nam prilike budu dale, da omogućimo jedinstveno izražavanje naše volje u kraljevstvu SHS, čiji su predstavnici u Veanićevu pismu reghi' anticipirali taj izražaj naše volje, naći ćemo se u jednome kolu s cijelim našim narodom. Nestat će granica, koje iias dijele, a nijesu drugo već" atavizarh jttđtae generacije, koja, po duševnoj tromosti još nije proturi la sa svime raskid a nas t neosviještenoga žiđovstva. Ostat će onda mali skup ljudi, a bivat 6e sve to manji i miEinji., kojega ne će zahvatiti opća težnja židovskoga naroda, , koja se tako veličajno očitovala. Jedan naraštaj, suviše obamro, a da bi ga još mogao trgnuti novi život. Cas je velikoga obračuna za narede, klase i ideje. Nemoguće je životariti dalje u obrađenome svijetu s mrtvim ideologijama. Taj čas traži cijelu odluku. Židovski ju je narod stvorio, jasno i snažno kao nikad prije i nitko joj ne može da odeli, već ako potpunom odrekom od židovske zajednice. Hoće li oni Zidovi u Hrvatskoj, na koje je utjecao duh rezolucije rabinskoga seminara u Budimpešti, koji se iz Madžarske presadio k nama, htjeti da manifestuju solidarnost s tora rezolucijom; solidarnost odreke umjesto solidarnosti afirmacije!

Omladinski pokret.

I. Program I savez. Bilo je jednog sabata. U mojoj sobici veliki sabatski mir. Kod mene sjedi nekoliko židovskih omladinaca, koji srcem svojim i dušom svojom pripadaju tipu jiskorskih somrima, a uvjerenjem svojim sli ede mladenačkom hapoel hactiru. Tišinu prekinu mladi Benjamin, kome se na licu vidjelo, da spada onoj vrsti naše mladeži, koja nemirno teži za aktivnim djelovanjem, za aktiviranjem duha židovskog. ..Reci nam reče on kako si Ti,

ben Može, mislio sa onim, što si nam nedavno pričao o jednom jakom omladinskom savezu, koji če biti jedinstven i korjenit u ideji, cjelovit u volji, solidaran i odgovoran u oživotvorenju zadaća židovskog duha?“ U Tvome pitanju, brate Benjamine, leži i odgovor. Ne rekoh li dosta tome, kad ističem, da omladinu mora voditi jedinstvena ideja, koja je veže dušom i srcem, zatim treba omladini volje i snage, koja izbija iz njene nutarnjosti, a napokon nužna je solidarnost i odgovornost, koja vodi pravoj zajednici, iskrenom druženju i foplom prijateljstvu? Time bih sve rekao, to je eto program omladine židovske, koja ozbiljno i krvavo shvaća stvaranje slobodne židovske države u Palestini i koja zahtijeva temeljito ozdravljenje čitavog židovskog života u galutu. Omladina, koja u sebi živo nosi taj kulturni program i koja teži za oživotvorenjem toga židovskog duha, pripada već doista jednom savezu, i ako taj savez nije pismeno i šratutskim obvezama utvrđen. Ne ćemo, braćo, zaboraviti, da je ta živa ideja sve, da je' ona pravi program i savez duša, da ova ideja, nije ni ~visoko ni daleko od nas; nije na nebu, nije preko mora, nego je u našem srcu, u našoj duši, samo je do nas, da je oživotvorimo". Ali vidim na vašim očima, da ste s time nezadovoljni, vi hočete, da govorim konkretni]?, da pobliže označim ideju vodiljicu, da označim sredstva i puteve njenom oživotvorenju. Danas je i onako sabat, dan je danas, kad bi svaki naš brat morao jednom barem sasvim upitati svoju dušu za smisao svoga nemirnog je :nom barem očistiti srce svoje od onih ravnodušnih, nesavjesnih nagona, koji ga rastavljaju od pravoga života, koji stvaraju duboki ponor između čovjeka i čovjeka. Mi ćemo danas svoje sabahko vrijeme ispuniti onim pitanjima, koje je malo prije nabacio naš brat Benjamin. Pretpostavljam, da omladina, o kojoj govorim, poznaje povijest našeg naroda, poznaje zakone Mojsijeve, proroke i ostale biblijske knjige, držim nadalje, da svaki omladinac, koti se zanosi i oduševljava, poznaje dobro Palestinu, njenu kulturu i moguće blago, koje ona u sebi skriva, njenu snagu i njenu krševitost, napokon sam uvjeren, da svaki mladi Židov poznaje galutsku istoriju našeg naroda, da budno prati najnovije pojave u našem narodu, da poznaje židovsku umjetnost, znanost i književnost. To mora biti jasno ; ne smijemo biti prema sebi ni iskreni, ne smijemo nikako da naša živa ideja postane samo „pitanjem 4 , bude samo „programom 14 Vi me razumjeste. Gore spomenuto, znanje pretpostavljam, jer bez ovoga znanja i poznavanja dobara židovskog duha, ne može nijedan od nas doista vjerovati u zadaće, koje mora naš narod ispunili, da doprinese svoj dio usavršenju svega ljudstva. Što vam sad rekoh, braćo, neka bude jezgrom svega drugog, što ću još reći. Rekoh: omladina vjeruje, pošto se upoznala sa osobitim značenjem židovskog naroda u ljudskoj kulturi, da treba uzdržati i ojačati osebitost židovskog duha i ujedno, da se mora stvoriti jaka narodnokulturna i ekonomsko-pelitička zajednica židovskog naroda, jer samo na slobodnom teritoriju, na političko-ekonomski slobodnom temelju moći će se i onaj osobiti

4* mentalitet židovskog bića afirmirati. Omladina vjeruje, da će na slobodnoj grudi svoje istorijske domaje moći najzdraviji elementi židovskog naroda stvoriti svoju kulturu, stvoriti jedan zdravi društveni život. Ovaj će život bazirati na ljubavi čovjeka prema čovjeku, na solidarnosti društvenih članova, na pravednosti, na slobodi razvoja, na priznavanju onog ljudskog dostojanstva, koje svakog čovjeka čini božanskim stvorom, na svetosti svakog čistog rada, koji pioiziazi iz bića i nutarnje potrebe svakog čovjek?. Nad čitavim tim životom zajednice i u svakom činu pojedinca leži ona duboka religijoznost, koja je bila ćbilježjem svega (društvenog života u starom Izraelu. Ovo je cijonistički program židovske omladine. Ovo je možda i jedini korjeniti cijonistički program, jer široka baza toga programa, te njegova etičko-religijozna jezgra zadovolja/a onu duboku čežnju židovske mladeži, da služeći u svome narodu radi na oživotvorenju velikih ljudskih ideala. Tako je nacijonalni program židovske omladine u ivojoj suštini i u svojim uzvišenim ciljevima, slobodan od svakog nacijonainog šovinizma. To ćemo dobro zapamtili i reći ćemo glasno svemu svijetu To je onaj veliki put. kojim ide omladina, to je veliko svijetlo, kojemu služi mladež. Na tome bazira omladinski „program", to je ishodište svega. Sve ostalo je samo sredstvo: društvo, organizacija, govori, diskuzije sve su samo sredstva, koja se moiaju zabaciti, čim ona ne služe velikoj ideji vodiljici. Glavno je uvijek ona živa zajednica, ono življenje u duhu čistoće: u Palestini je omladina revolucionarno pijonirstvo, koje će se svim sredstvima boriti, da ne zavlada u onoj palestinskoj domaji onaj kapitalističko-materijalistički, egoističko-ravnodušni, neiskreni, brutalni bezduh evropske industrijalne civilizacije, koja je ništila svaku jednostavnu istinitost i kažnjavala zakonom mamfestiranje vječnih ljudskih prava i istina; a u galutu če omladina primjerom i činom uvađati u židovsku porodicu, u odnošaj između spolova, u društvenost onu iskrenu i toplu ljubav, te onaj židovski mentalitet, koji će isključiti sve parazite i sve kameleonske karaktere iz židovskih krugova i židovske zajednice. Mislite ii, braćo, da ovo nije dosta „velik program" za židovsku omladinu? Mislite li, da nije vrijedno živjeti i u vremenu umrijeti za ovakav ideal? Svaki čin za ovakav ideal čini čovjeka besmrtnim, jer djelo jednog čovjeka, koje služi drugima za uzor, živi u dušama ljudskim, te ono se nasljeđuje na koljena u koljeno i živi .vječno u ljudskom duhu. To je veliki ideal, brate Benjamine, za koji neka Ti ne bude žao umrijeti: Ti ćeš raditi na sebi, odgojićeš sebe za zajednicu, oživotvorićeš u životu svome i odnošaju prema drugim -judima socijalnu etičnost, u svakoj djevojci ražićeš ponajprije čovjeka, druga i prijatelja, u Palestini ćeš biti šomer protiv svega galutskog, u diaspori revolucijonirat ćeš čitav život svoje braće, koja u mrtvilu životari, ali u svemu neka Ti bude pred očima iedan uzvišeni ideal, a neka u duši Ti bude prije svakog čina religijozna svetost, jer „skromno i odano služićeš velikoj harmoniji vasione". Pitaš me sada, Benjamine, kako će „raditi" omladina na ovom svome putu, i kako je moguć savez tih omladinaca?

STRANA 2.

.ŽIDOV (HAJHUDI)

BROJ 7.