Жидов

inače traži. S neke strane iznešene su sumnje, da se Židovi, kad bi bili smatrani kao narod, ne bi sa strane vlada smatrali kao integrirajući dio države. Gospodin Isak H i r s c h f e 1 d, koji je prije buknuća rata bio po nalogu Hebrew Immigrant Society na naučnom putovanju u Poljskoj i Galiciji drži, da bi se imao staviti zahtjev „političko građanskih i vjerskih prava". Za „narodna prava" govorili su Josef B arondes, Jakob de Haas, Nahum S y r k i n i dr. Hary Friedewald, koji bi htio da izraz „narodna prava" upotrijebi samo kod narodnih država. Nadalje izjavljuje, da kongres mora bezuvjetno udovoljiti željama židovskog pučanstva istočne Evrope. U pitanju rumunjskih Židova primljena je rezolucija, u kojoj poziva kongres amerikanske zastupnike na mirovnom zboru, da izrade za budućnost Židova u Rumunjskoj onakova jamstva, koja će im osigurati njihova prava. Sve protužidovske ustanove imaju se odmah ukinuti. Židovi u Rumunskoj imaju da dobiju potpunu političku, građansku i vjersku jednakopravnost i svoja narodna prava. Zakoni o naturalizaciji moraju u teoriji kao i u praksi da vrijede za Židove, kao i za sve druge građane u zemlji. U pitanju narodnih prava i odnošaja Židova prema državi primljena je rezolucija, u kojoj se umoljavaju amerikanski zastupnici na mirovnom zboru, neka se zauzmu zato, da bi vrijedilo kao predpostava za slobodu i nezavisnost svake zemlje i svakog naroda, da svi građani dobiju jednaka građanska, politička, vjerska i narodna prava bez razlike na vjeru i rasu, i da se ta prava za vječnost zajamče i njihovim potomcima. Kongres izabrao je zatim mirovnu delegaciju od Q članova, u kojoj su zastupane sve stranke, koje su na kongresu sudjelovale. U delegaciju izabrani su Julian W. Mack (poznati vođa na polju socijalnog zakonodavstva, koji je od Wilsona nakon buknuća rata pozvan da izradi osnovu za osiguranje amerikanskih učesnika u ratu. I. Mack izabran je na zadnjem kongresu u Pittsburgu predsjednikom amerikanske cijonističke organizacije), Stephen W i s e (rabin, koji uživa velik ugled kao govornik i socijalni reformator. Intiman je prijatelj Wilsona. Stoji već dugo u cionističkom pokretu, te je bio na čelu „Provisional Exekutive Comittee-a u Sjedinjenim državama i stekao velikih zasluga za uzdržavanje jišuba), Jakob de Haas (Od prvog časa pristaša cijonističke ideje. Kao tajnik cijonističke organizacije razvio veliku djelatnost), dr. N. Syrkin (poznati vođa posle cijonističkog pokreta), Louis Mars ehall (uvaženi pravnik, predsjednik American Jevvich Comitte-a), Josef B arondess (Naši cijonističkih loža i inicijator židovskog radničkog pokreta u New Yorku), Rabbi Lewenthal (zastupnik amerikanskih mizrahista), Morris W i nschawsky (zastupnik židovske socijalističke stranke), Colonnel Cutler (zastupnik American Jevvisch Commitlee-a). U jednoj rezoluciji nalaže se ovoj delegaciji, da odmah iza sklopljenoga mira poduzme nužne korake za saziv židovskog svjetskog kongresa. Nadalje traži se od delegacije, da sa zastupnicima drugih židovskih delegacija djeluje, da bi mirovni zbor udovoljio aspiracijama i hi-

storijskim zahtjevima židovskoga naroda u Palestini u skladu s izjavom engleske vladeRezolucija primljena je burnim odobravanjem. Na zadnju sjednicu došao je i Louis Marschall, koji ie burnim povlađivanjem pozdravljen u ime raznih pododbora predložio rezoluciju, koja se može nazvati „židovska pravna bulla“. Za čitanja iste po više put Je prekinut burnim odobravanjem, osobito kad je istaknuo riječi „narodna prava“. Rezolucija ovlašćuje delegate kongresa, da mirovnom zboru predlože slijedeće ustanove, koje bi imale biti preduvjetom za osnutak novih država, te bi se imale dodati državnom ustavu sviju ostalih država: Nijedan stanovnik ne može radi njegova izgona, bijega ili preseljenja počam od 1. kolovoza 1914. izgubiti svog državljanstva ako ne želi poprimiti novo državljanstvo. Moralo bi se nadalje zakonom ustvrditi, da se ne izdaju nikakvi restriktivni zakoni, koji onemogućuju prijašnjem stanovniku države da poprim novo državljanstvo. Svi građani države bez razlike jaše, vjere ili narodnosti imaju da uživaju jednaka gradjanska, politička, vjerska kao i narodna prava. Ne smije biti izdan nijedan zakon, koji ograničuje ova privilegija, pojedinoj osobi radi njezine rase, narodnosti ili vjere: oduzima njezina prava ili bilo kojeg pojedinca zakonski zapostavlja. Morat će se zakonom ustanoviti princip zastupstva manjina. Članov ima raznih narodnosti i vjerskih korporacija morat će se podijeliti pravo autonomije za samostalnu upravu njihovih općinskih uredaba, bilo religijoznih, odgojnih,, dobrotvornih ili drugih. Ne smije se izdati nikakav zatfon, koji ograničuje uporabu kojega jezika, a svi p o st o j eć i zak o ni, koji sadržavaju takovu zabranu imaju se ukinuti. Oni, koji drugi koji dan, nego li prvi dan u tjednu smatraju svojim sabatom, ne smiju biti prisiljeni, da svoj dnevni rad toga dana izvršuju. Ne smiju biti prisiljeni da svoj sabat i svoje svetkovine radom obesčaste. Ova će se rezolucija predati amerikanskoj delegaciji na mirovnom zboru. Kongres bio je izričito nacijonalan, te je imao obilježje židovskog parlamenta. Raspoloženje bilo je svečano i vanrednoj oduševljeno. Kongres stajao je radikalno u znaku zahtjeva na Palestinu. Medjunarodnl kongres socijalista u Bernu. Na raspravama kongresa sudjelovaše izmedju ostalih i poale-cijoniste, zastupani po posebnoj delegaciji. Ova se sastojala od gg. Chasanovića i Lockera od saveznog ureda, Kohn (Čehoslovačka republika), H e rz (Istočna Galicija), Singer (Deutschčsterreich). Poljska područja bila su zastupana po gg. Koso wski-u i K ur ski-u. Kod rasprave o savezu naroda držao je g. Locker govor o medjunarodnoj zaštiti narodnih manjina i o židovskom pitanju. Obrazložio je cijonizam i narodne zahtjeve židovstva u diaspori, te podvrgao

vrlo oštroj kritici držanje poljskih socijalista naprama pogromima. O. Kohn stavio je u ime poale-cijonista i Armenske delegacije predlog, da se stvori internacijonalno sudište, koje će imat| odlučivati u nacijonalnim pitanjima. Kompetencija sudišta imala bi se protegnuti na sve slučajeve nepriznavanja narodnosti ili nacijonalne kulture, uskrate gradjanskih prava, gospodarskog ugnjetavanja i fizičkih progona. Kod rasprave o teritorijalnim pitanjima obrazložio je Locker zahtjeve glede Palestine i diaspore. Posebna rezolucija poale-cijona glede položaja Židova u Rumunjskoj i Poljskoj kao i glede zastupstva židovskog naroda u savezu naroda prihvaćene su od konferencije sa simpatijom. Bundisti reagirali su pročitanjem izjave, prema kojoj je riješenje židovskog pitanja moguće samo koncentracijom masa u pojedinim zemljama i oživotvorenjem socijalizma. Izvjestitelj Mistral (Franceska) izjavio je, da biro sa simpatijom susreće zahtjeve Židova. Vodja franceskih socijalista većine Longuet (zet Karla Marxa) oštro je napao rumunjsku protužidovsku politiku. Kod rasprave „zaštita radnika' 1 obrazložio je Chasanović nadopunitbene predloge o subotnjem počinku i emigraciji Tražio je preloženje nedjeljnog počinka na sve zemlje i narodne grupe, koje imaju drugi dan počinka. Upozorio je tem prilikom na dogodjaje u Poljskoj, gdje se nedjeljni počinak izrabljuje kao borbeno sredstvo. Konačno je tražio, u protimbi sa predlozima komisije, da se i emigracijono zakonodavstvo i kontrola nad njim podredi družbi naroda. Oba su nadopunitbena predloga primljena. U permanenekomisiju delegirali su poale cijoniste Chasanovića i Lockera. Pogrom n Wicliczkom. Krakov, 14. februara (Poseb. brzojav). 4. februara bili su u Wicliczkom veliki izgredi protiv Židova, koji su cijeli dan trajali. Re kruti ia Wicliczka iz okolice mislili su da će najbolje udovoljiti svojoj patrijotskoj dužnosti izgredima protiv Zidlova. Napadali su svakog židovskog prolaznika, tukli i opljačkali ih. Neki starac posve je svućen i tako isprebijan, da se bori smrću. Drugome lužinom opališe lice i oči. I kad im je to još sve bilo premalo, počeli su da robe i pljačkaju židovske dućane. Sve to odigralo se u po bijela dana, a da sigurnosni organi ni jesu ništa poduzeli u korist ovih žrtava. Iza pljačkanja dućana potražili su židovske kuće, oduzeše novac, dragocjenosti i sve što su našli, zlostavljajuć kraj toga pojedince. Poslije podne (bilo je već 11 ranjenih i to većinom teško ranjenih. Najinteresantnije je kod toga držanje oblasti u Wiclicziki. Iza nebrojenih intervencija nadošle su vojničke ophodnje, koj© ali niijesu mogle energično da istupe, jer za to, kako su izjavili, nijesu primili zapovijedi. Brzojavna pruga WicJiczke-Kraikov bila je kroz čitvi dan za Zidove zatvorena tako, da se u Krakova, jedan sat udaljenosti od mjesta počinjen ja, tek slijedećeg dana za te dogođaje saznalo i omogućeno bilo poduzeti energične korake kod vladinog povjerenstva. Istom onda otpremljena je u Wieliczku jaka vojnička ophođinja, koja je uspostavila red. U Wicliczkom vlada velika potištenost te se boje i daljnjih nemira.

BROJ 7.

~Ž 1 D O V" (HAJHUDI)

STRANA 5.