Жидов

tesresu općinstva za istu, ima izgleda, da će potpuno uspjeti. Dopis iz Broda. Dne 26. februara održala je naša literamo-zabavna sekcija opet jedan sastanak. Interes za našu stvar sva•kim danom raste, ]*a je velika dvorana »Kasina« bila dupkom puna naeijonialno osviještenih Zidova, ■ Na dnevnom redu bile su slijedeće točke: 1. Pozdravni govor predsjednikai sekcije sum. Mavre Albachary. 2. Pozicije Zidova u Palestini, predavanje M. Albachary. 3. »Skitalice« od Morisa Rosenfelda. Prevod dr. Aleksandra Lichta, recituje gđica. Margita Hoff manu. 4. »Židovske pjesme«, na violini cdsvir .o Leopold Kopp. 5. »Židovska država« (Der Judenstaat), predavanje dr. Oskara Spieglera, 6. »Židovski maj« od Morisa Rosen felda. Na židovskom recituje ing. dr. Werber (Bos Brod). Program praćen je sa velikim nteresom,. Iza samog programa razvila se nevezana zabava do zore. Mjesni odbor. Zagreb. Glavna skupština „BnotCiona“. 16. pr. mj. održana je glavna skupština sa ovim dnevnim redom: Otvorenje po predsjednici Mirjami Weiller; tajnički izvještaj: Štefa Steiner, knjižničarski: Milka Freiberger, blagajnički: Milka Herling er. Iza podjeljenja apsolutorija stamme odboru, pročitana su pravila, koja su uz neke promjene prihvaćena. Zatim se pristupa izborima, koji su ovako provedeni; Predsjednica Mirjama Weiller, podpredsjednica Hilda Freiberger, tajnica I. (ijiterna) Štefa Steiner, tajnica 11. Ženka Neuser, blagajnica Minka Brüll, knjižničarka Fanči Neumann, povjerenica Ž. N. F. Marijana Müller, odbornice Slava Adler, Rosa Brüll, Milka Freiberger, Sofika Neumann, Bella Schwartz, Sida Weiss. Revizori: Berta Fürst, Milka Herlinger. Na skupštini je stvoren zaključak, da se gosti (Zagrepčani) primaju svakog mjeseca na jednom sijelu. Za vanjske goste to ne vrijedi. Upravni odbor apelira na uviđavnost gradjanstva i moli isto da se drži zaključka. Nedjelja za primanje gostiju, biti će stalno odredjena i u ..Židovu" objavljena. St. Osnutak mjesne cijon. organizacije u Karlovau. Dana 26. I. održala se n dvorani ovdašnje židovske općine brojno posjećena skupština eijonista. grada Karlovca. Na skupštinu bili sn pozvani svi članovi židovske općine. Skupštinu je otvorio predsjednik privremenog odbora gosp. inžinir Hecksch i pozdravio sve prisutne, a napose izaslanike cijon. organzacije iz Zagreba, dra. Altarca i dra. Gliicksthala. Iza toga je g. inž. Hecksch podijelio riječ dru. Altarcu, koji je u opširnom referatu majstorskim riječima ocrtao intemacijotnalno stanje Židova i riješenje židovskog pitanja. Referat je proizveo na skupštini duboki utisak i izazvao mjestimice burno odobravanje. Budući da je na skupštini bilo i gospode protivnih nazora t. j. gospode asimiianata, to se iza referata razvila živahna debata. Poradi odmaklog vremena skupština se odgodila na slijedeću nedjeljn. Na istoj je sumišljenik dr. Altarac osudio asimilaciju i pokazao nemogućnost iste kod Zidova i dokazao da jedini cijonizam s temelja riješava židovsko pitanje. Iza toga je izabran slijedeći odbor: Predsjednik: -inžinir Filip Hecksch; pod-

predsjednik: Oskar Fröhlich; I. tajnik: dr. Mavro Gross, 11. tajnik: Slavko Hochsinger; blagajnik: Josip Renđeli; povjerenik za narodini fond: Pavao Beck. Odbornicima: Rol»ert Reiss, rabin dr. B. Schick, dr. Armin Stern, dr. Milan Beck, Josip Glück, Edo Polantzer, David Meisel, gdja. Ruža Glück, gdjica. Alice Beck. Organizacija ima dosada oko 40 članova. Radom; se otimah odpočelo. Kao uvodno predavanje o židovskoj historiji i jevrejskom jeziku održao je naš sumišljeuik rabin dr. Šik. Na koncu sveg predavanja pozivlje prisutne, tla se jave za hebrejski tečaj. Dosada se prijavilo 15 članova. Varaždin. (Umrli.) Dne 27. februara sahranjen je ovdje mnogogodišnji predstojnik »Hevra Kadiše« i član žid. opć. odbora g. Jakob Löwenstein. Naša »Hevra« gubi u njemti nenadoknadivog člana. Istog dana sahranjena je gdja. Dragi ca Leitner-Hauser, Pokojnica bijaše vrlo plemenita srcat, te mnoga sirotinja oplakuje njen gubitak zajedno sa ožalošćenom rodbinom. Vrli pokojnici sahranjeni su uz sveopće san češće. Piirimski ples u Zagrebu. Židovsko akademsko potporno društvo u Zagrebu priredjuje 15. e. mj. kišio svake godine Purimski ples ti »Kolu» i »Sokolu«. Ona gospoda iz provincije, koja žele doći na ples, neka se odmah obrate pismenim putem na Ž. A. P. D.. Zagreb, sveučilište, ili usmeno na dan pretprodaje karata n Grand Hotelu, dvorište, desno. Pretprodajai ulaznica dne 13. i 14. čitav dan. Purimska dječja predstava u Zagrebu. Židovsko djevojačko društvo B’not Cijon priredjuje u ponedjeljak, dne 17. ožujka u 5 sati poslije podne, u velikoj dvorani Gradjanske streljane »Dječju • purimsku predstavu«, na kojoj će sama djeca sudjei prikazati dvije aktovke i nekoliko manjih scena. Ulaznice dobivat će se počevši od 10. o. mj. u upravi »Židova«. jtoslije podne od 3—5 sati. Prvi prinosi za »Židovsku djačku menzu«. Na kućnoj zabavi »Židovskog narodnog društva« dne 26. veljače o. g. sakupljeni su slijedeći prvi prinosi za Židovsku djačku menzu: Dr. H. Kon, 500 K E. Beri, 500 K. J. König, 500 K. A. Weiller, 100 K. Dr. G. Henrich, 100 K. S. Gross (Daruoar), 100 K. A. Lanscb,J>o K. H. Heinrich, 20 K. Ž. Kuh, 10 K. Ukupno: 1.880 kruna. Upozorujemo cij. čitatelje na poziv Ž. A. P. D. za prinose Židovskoj djačkoj menzi u ovome broju. Židovski omladinski list. Židovska nacijonalnaiomladinan Zagrebu izdat če u najskorije vrijeme omladinski časopis, koji će biti organ svekolike nacijonalne židovske omladine u Jugoslaviji. Kongres židovskih studenata u Beču

(23,-25. 11. 1919.) U Beču živi oko 4500 židovskih studeuaita. Da se svi ti, u koliko se osjećaju narodnim Židovima, skupe u moćnu organizaciju, stvoren je »Opći savez židovskih všeokoškolaca u Beču Judaea«, a kongres mu je imao hiti rođendanom. Već kroz mnogo sedmica trajohu priprave, ka-

ko bi ta rijetka i znatna slava protekla što dostojnije. U nedjelju, dne 23. 11. u jutro uslijedilo je svečano otvorenje* u velikoj dvorani konertnoga doma. Predsjednik Jakob W einer, izriče n pozdravnom govoru svrhu kongresa i predaje riječ nad rabinu dru. C ha jesu, koji drži svečani govor. Označuje najznatnijom zadaćom židovskih studenata, da posvema shvate dušu židovstva, bibliju. Jer tek kad se ta shvati, dakako u originalu, moguće je živjeti pravi židovski život. Put u židovstvo ide kroz bibliju. Iza toga slijte de pozdravi na kongres u ime raznih židovskih korporacija, cionističkih organizacija, urednih vječa itd. U ime židovskih studenata: iz Jugoslavije pozdravlja sakupljene, predsjednik BarGiore, Josef Herz 1, koji izriče radosti mul sretno uspjelom centralizacijom i nadu u isto takav budući' rad. Usred prave bure odobravanja ističč. da’ u svimia nama, pa bili mi na dalekom Balkanu, kuca isto židovsko srce, istom zakletvom: »UsahLa nam desnica, zaboravimo U na te Jenisolirne!« Kao glavni referenat govori dr. Hugo Berg ma n n o zadaćama židovskoga studenta. Zastupa Bulherovo stanovište o I>otrebs' kulturnoga rada, a bijega iz političkoga! Dosad je mladež morala obavljat i agitatora« i ine sitne 1 »oslove dana, oduzimajući time sebii i narodu dušu. Ali rat je stvorio židovsko narodno građanstvo, koje će sve to preuzeti, a student će se moći konačno predati kulturnome radu. Jer politika sama nije redna; ona mora tla bazira na duboko-narodnim vrednotama, ako neće da propadne Dalje izvodi, da nije ratom svršila i nacionalna misao, nego samo narodni šovinizam i imperijalizam. A idealni nacionalizam živjeti će i nadalje. Referat primljen je velikim povlađivanjem. Slijedeća dva dana ispunila je diskusija, u kojoj sudjeluju govornici svih struja i društava. Za Bergmannov program govore prof. Freund (u ime cijonist. društava); Tahtakover (u ime hebrejskih društava) ističući eminentnu znatnost hebraiziranja protiv kontraraih zahtjeva jidišista. Contra govore dr. Glanz idr. W eltsch, koji' doduše priznaju male greške u’ načinu dosadanjiega političkoga rada studenata, ali da odavle ne slijedi povlačenje iz politike, nego naprotiv potpuna predaja u duševne dubine politike. Dr. Weltsch osim toga pöbija socijalističku teoriju o materijalističkoj bazi povijesti, a ističe prvenstvo ideje. Nadalje govori Heinrich Ma r huli e s, koji se žestoko obara na novi' omladinski pokret i poziva studente, da unesu svu svoju mladost u cijonistički pokret. Inž. Stricker vidi u povlačenju iz realne politike u uske izbe idealizma znak senilnosti. Dr. Soiai (u ime poale-ciona) naziva dekadansom omladine, što uopće pita, da li bi sudjelovala n politici ili ne. Politika znači danas riješavanje socijalnih pitanja, a od toga se studenti ne smiju odalečiti. Već na nižem nivo-n debate zastupaju jidišiste.svoje antihebraiističko i tako zvani duševni socijaliste svoje anticijonističko stanovište. Prigodom tih izjava dolazi do bučnih prizora. O kulturnim i palestinskim zadaćama govore na široko- dr. Stein, Schwadron i prof. dr. T o rc z y n e r. U tom kratkom izvještaju se dakako ne mogu iznijeti sve direktive, koje su tu dane na temelju dubokih, ali ujedno preciznih referata. Nakon što su još određene gospodarske, tjelesne i "faktičke (na nniverzi) zadaće Judaeae i nakon vrlo umnoga i čuvstvenoga govora Friederike O r nstein o židovskoj studentkinji, izabran je novi odbor i napokon zaključeno dugo i plodno vijećanje, Joel.

BROJ 9.

~Ž 1 D O V“ (HAJHUĐI)

STRANA 5.