Жидов

ŽIDOV

Gßsiis-z'v pttwvzi dq\zsT\a

ZAKLJUČCI LONDONSKE CIJON. KONFERENCIJE.

Ustrojit ee se židovski zemljišni fond, koja će u ime nacijonalne židovske kolonizacije preuzeti sva ona zemljišta, koja nijesu privatno vlasništvo, nadalje i sva ostala zemljišta, koja se mogu kupiti. Pri • tome, se mora brižljivo palz.it i na prava arapskih posjednika. Zemljišta zemljišnog fonda ne mogu prijeći u vlasništvo privatnika, već fcu vlasništvo židovskog naroda. »Židovsko vijeće« dobiva pravo prioriteta za preuzimanje javnih radnja. Svjetski cionistički kongres neka se sastane 1. elula 5679. (27. augusta 1919.) i to na takav način, da će moći na njemu sudjelovati sve organizacije. Mjesto sastanka odrediti će akcijom komitet. Ako se za dva mjeseca bude ustanovilo, da je SBOV kongresa nemoguć, tada se mora najdulje za mjesec dana sazvati godišnja konferencija, đa uzmognu sve organizacije izasliatti svoje delegate. Tjedan dana poslije pesaha (koncem aprila) neka se sastane u Haagn sjednica velikog akeijonog komiteta. Veliki akcijcni odbor izjavljuje, da je u permanenciji. Pri sastavu »Palestinske komisije« ( dobivaju Palestinci, mizrahisti i pcalecijonieti odgovarajuće zastupstvo. Imadu se pozvati ma surađuju sve židovske organizacije, koje su dosada već radile u Palestini ili za Palestinu, zatim organizacije, koje zastupaju Židove |V«jegod zemlje i konačno organizacije, kojih bi pomoć bila cd velikog značenja za razvoj židovske domaje u Palestini. Konferencija izabire dva delegata, koji idu kao zastupnici eijionistGčke organizacije u Pariz, da tamo u zajednici s delegacijama židovskih narodnih vijeća porade oko priznanja židovskih narodnih prava. Konferencija uzima na znanje finaneijalni izvještaj i odobrava proračun, prenia kojemu iznosi potreba 235.000 funti Sterlinge. . .... ■ ZAKLJUČNI GOVORI NA LONDONL- ' feKOJ KONFERENCIJI. W efl« ni a m n žali, da ■članovi užeg eikoijonog komiteta pro!. Warb ü r g i dr. Ha n t H e »isp mogli doći .tada tehničMk. poteškoća, Izjavljuju, da, oteutnim vođama izraesje: svoje beeövjft- , •» povjerenje. Sfcisanten Veliko , političko značenje konferencije S naglah

šava, da je svijet priznao princip narodne domaje za židovski narod, a sada stoji do rad« židovsivia, da li ee se taj princip ostvariti. Dr. Jakobsohn daje odlaska uvjerenju, da je sada židovskom na rodu dana mogućnost za. ostvarenje djerfi. koje će biti trajne vrijednosti. Jelin i Usi š k i n govore jevrejski. Šma rj a Lrvin govori o snazi demokratskog dijonističkog pokreta i ističe znamenitost Sadašnje epohe, koja je odlučna za povijest židovskog naroda. Eisen b erg govori u ime palestinskih pijonira. Zatim je konferencija, nakon šestnajistdncvnog vijećanja, zaključena pjevanjem »hatikve«. Glose o mržnji i ljubavi.

Od s'včh Otrovnih plinova, til* najpodlijih tekovina jedne zločinačke strategije, koja je njima viče nego čime drugim zavela znanost, da se za uvijek oskvrnute, a sebi je oduzela i zadnju fikciju »viteštvai ovome ratu više no pto drugo udarila žig zasjedne# übijanja, jedan ostade i šir svoje pare svijetom, zaratzuiji no ikoji, trajniji cd sviju: mržnja. Znanost nije otkrila plinske maske, koja, bi od njega za štičivala, a rovovi savremenoga, djnštva zasitiš« se njime, te nikoji oštri vjetar nije’ kadar, da ih istjera iz njih. Ljudi, koji se utekoše pred njime na visove duba i ćudoređa, kuda ne dosiže, s bolom gledaju žutu maglu njegovu, u Ikoju tonu domovi stvorova, koji u golemoj preuzetnosti sramote pojam čovjeka misleći, da imaju prava nazivati se tijem imenom. Za kojp čas vijor je uzvitlao paru toga plina i do visova, kamo si mislio, da! se nikad ne će uspeti. Samo ljudi na najvišim vrhuncima, blizi nebu a daleki svijetu, ne osjeti.se ga ni časka- Pa onda ljudi, kojima je tuđa zapovijed odapćnjala pušku, bacala ručnu granatu, a koje je podržavala, da ne svrsmi od očaja, nada, da će se sve to jednoga dana svršiti* a oni će izaći fe rova i pružiti bratu svome ruku, bratu, koji je kao ion čekao žuđena taj dan. Bio je jed : ni, koji. se klanjao, zbiljskome junaštvu, jedinome visokome Herojstvu - u tome ratu, herojstvu jednoga Romatina rßolanda, Förstern - A kad se. vratio- u dom, zapao je ion u ste radnu magluštitm . mržnje,. .i ■; v- Palje ljudi ljude poštedu,- da igladuju. dkmjnčd ,savezanu <&*ie rođenu grud« n ime »svetoga« egoizma.

Promišljaju predstavnici »velikih naroda*, hoće li dati narodu jedne krvi, da se zbiljski ujedini'. Svijet, umjesto da se zbliži, raskida . e u ime viših političkih ohzivra i stvaraju se nove žičane zapreke. Politički moral ne da još uvijek, da politika bude moralna; misli Imanuela Kanta, abhe de St. Pierre-ai, Elstoumelle de Constantia, Steada uzalud čekaju, da se ostvare, pored Wilsona... v • Svako doba isto rije, u kome je nesnošljivost raskrinkala zvijer čovječe usku. dalo je, dlat ona svoje pandže naj<lublje zadro n našu dušu i n naše meso. Odi nepednoifljivog zadaha koliko li smo puta mi Židovi morali prestravljeni ustaviti dah! Učinila je počesto, te je naše židovstvo postalo r nemirno, jer nam nije dala ni pravo na slobodno disanje, u žifle nam se zasjek la, te je mal ne iscurila krv iz njih. Dvije tisuće godina četkamo na hratimfljenje čovječanstva!, nosimo u sebi ideal ljubavi. A mržnja je tolika, te ljudi, nesazfelii za ideale; znadu, da će ih svijetu omrazi ti, pri šiju li im žutu krpu. » Pitaju često: Zašto ne reislgiramo na antisemitske pojave, na antisemitsko pisanje i antisemitske govore? Zašto se ne branimo od svih tih inzulta 1 ? Ima nadme još uvijek bezazlenih ljudi, koji vjeruju, da se mržnja dade razuvjeriti. Ne poznaju snagu atavističkih instinkta. Gdje su otrovu; plinovi priznato oružje, uzalud pozivaš protivnika u mirovno sudište, da pred forumom ćudoređa s njime raspravljaš. Taj svijet, što vidi svaki trnu u oku bližnjega svoga, a u svome ne vidi ni halvamal; ti ljudi, koji opravdavaju i odobravaju svaki zločin, lažno i nisko nazvaše pogrom tete u Busiji i drugd je predstavnicima narodnoga: ogorčenja, ne žaeajućd se time, tek jer sir napali Židove, blatiti čast ' čovječan sk u i narodnu; ti muževi i žene, koji svojoj mržnji davaju mantiju objektivnost?, da Ume jače djeluju, a otklanjaju ■svako' raspravljanje, i s punim pravom, jer iiistTnkti,usai jači od svake dogme: svi om ne traže istine. " ■ ■' « ■■■' ■■■" • " Dolaze nani s clohrtrn savjetima- Ima ih, koji sikćući napa u obraz otroVni dah ijm-žnje zovu - b«jb, ds* se- odreknemo sami dpia. i. takovih, koji nato daju recepte, kako da to čdmimo.

G OD 111.

UPRAVA I UREDNIŠTVO t ZAGREB. PETRINJSKA ULICA BR. 22 »..•«••«»»»oo PRIZEMNO. —>•««•• RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. 0000000000000000

t. travnja 1919. ZAGREB 1. nišan 5879.

PRETPLATA : GODIŠNJE K 20-—, POLUOOD. K 10-—, ČETVRTOOD K 5- POJEDINI 8R.60 FIL.«»»» IZLAZI TRI PUT MJESEČNO.»»—««

BROJ 11.