Жидов

milacija je gotovo nepoznata. Govornik nadalje razlaže, da je gotovo 20 godina radio na osnivanju saveza jevrejskih općina, pa bi se i saxi vrlo veselio, kad bi uspio da se ostvatri, no drži, da prije svega valja svagdje poraditi oko osvješćivanja Jevreja, a dok se to ne postigne, ima rad' da bude koncentriran u rukama Saveza cijonista. Dr. P o p s (Beograd) traži razjašnjenje od cijonističkih delegata glede narodne organizacije Jevreja. Singer (Zagreb) ističe, da općine, kako danas u nas postoje, nijesu podesne, da preuzmu zastupanje jevrejskih narodnih interesa. Općine imaju statutima taćno odredjen djelokrug, koji se ograničuje na v jer-ko-human i tami rad. Morali bi s toga nastojati, da promijenimo statute naših općina, da provedemo reformu izbornog reda, jer današnja zastupstva I>ogoštovnih općina ne reprezentiraju volju jevrejskog naroda, već su zbor jedne skupine ljudi, koji je na temelju privilega došao do svojega položaja. Mi držimo, da za narodnu organizaciju valja prevesti popis sviju narodno osviještenih Jevreja, na temelju rezultata ovoga popisivanja sazvati jevrejski kongres, koji će stvoriti legitimirano zastupstvo Jevreja. Medjuvrijerae treba da upotrijebimo na što življu agitaciju oko osvještavanjia Jevreja. Dr. Isak A 1 k a 1 a y (Beograd) kao nadrabin beogradski pozdravlja srdačni im riječima braću, koja se sastala, da zajednički vijećaju o najaktuelnifjim pitanjima. On ue razumije, zašto je cijonistička organizacija ovom konferencijom jer je na zboru u Sarajevu bilo k cijojista. Shvaća potpunonuai razliku u stanju općina u Hrvatskoj-Slfivouiji i onih u Bosni-Hercevovini. Za Srbiju može reći, da će zaključke, što će se u Beogradu stvoriti, stalno prihvatiti i druge općine u Srbiji. Drži, da treba preložiti naš rad na općine, jer su one već priznata tijela, koja obuhvata ju sve Jevreje. Kousekvencija toga je, da stvorimo savez općina.. Naša je zadaća. da nađemo lozinku za složan rad cjelokupnog jevrejstva. Valja, da dobro uočimo, što želimo postići, da se u zaključcima i radu ne prenaglimo, jer bi to stvari moglo samo da naškodi. Dr. Jakob Kaj on (Sarajevo) kao delegat sarajevske sefardske općine razlaže stanje općina u Bosni-Heroegovini i Ističe, da Politički odbor u Sarajevo zastupa već danas sve općine u Bosni-Hercegovini. Sva prava, što smo Mi dosad dobili, postigli smo samo preko općina, pa valja kod toga i ostati. Vrijeme traži od nas neminovno, da nešto uradimo. Pošto u BosniHercegovini i Srbiji stoje prilike tako, da su sve općine nacijonalne, mogu one da zastupaju jevrejstvo ti]a zemalja. U Hrvatskoj-Slavoniji i Vojvodini ima cijonistička organizacija da zastupa nacijonalne Jevreje i nastojati da što prije predobije i tamošnje općine, kako bi se time omogućilo, da se što prije stvori savez općina. v Rabin Schlang (Beograd) razlaže zapreke, koje su nas priječile, da poderao putem, kojim nas je vodilo naše srce. To je i razlog, da smo se 5 odvojili jedni od drugih. Drži, da prije svega valja ishoditi priznanje jevrejske narodnosti'. Uvjeren je, da će se i Jevreji naših zemalja raliirati u jedan tabor. Po njegovu mišljenju

treba naš rad da koneentrišemo n općinama, koje obabvataju sve Jevreje. Dr. Ati j a s (Sarajevo) slaže se s nazorom dra. Kajona, da bi nacionalne Jevreje najlakše organizirali u općinama, jer u Bosni-Heroegovini i a Srbiji to već postoji, a naše nastojanje treba da bude osvojenje općina n Hrvatskoj-Slavoniji i Vojvodini. Dok to nije postignuto jasno je, da cijonistićka organizacija zastupa nacijonalne Jevreje. Drži neophodno nužnim, da odmah stvorimo organizaciju Jevreja, jer premda imademo velikih organizacija i mnogo druptava, ipak smo politički osuđeni na smrt. Stojimo pred konstituantom, pa treba da nešto uradimo, da naš ne bi taj ćas nepripravne našao. Konačno ističe, da su političke tekovine u Bosni-Hercegovini stvorile precedens i za druge krajeve Jugoslavije, te da će u mnogome o našoj volji i spremi ovisiti uspjeh naše* akcije. Dr. Po p s (Beograd) izjavljuje, da nema naročiti mandat, da govori u ime.svih srpskih jevrejskih općina. No drži, da je gotovo izvjesno, da će sve općine u Srbiji pristati na to, što se u Beogradu zaključi. Drži, da su općine najpodesnije i najpozvar nije da zastupaju jevrejske interese. Neka naša braća porade oko osvješćenja jevrejstito, pa će se sve općine moći složiti u savez općina. To će nam danas to lakše biti u Vojvodini, jer ne tražimo od njih, koji sn do jučer bili Magjari, da postaju Srbi ili Hrvati, već da se izjave onim, što jesu, naime nacionalnim Jevrejima. Ističe, da ćemo posebno morati raspravljati pitanje adrese i pitanje organizam čije. Upozorava na, poteškoće, ali mi bez obzira ua to moramo tražiti svoja prava, pa stavljali nam kakvegod zapreke, jer ne možemo čekati na to, što će nam drugi dati Iza toga izabran je odbor, koji ima đai izradi nacrt za adresu, u koji su izabrana gospoda dr. Hugo Spitzer, dr. Popa, dr. A 1 k a 1 a y, dr. Kajon i dr. Atias, a nakon toga odgodjena je konftrencija na ponedjeljak prije podne.

Ponedjeljak, dne 7. aprila.

Dr. Spitzer otvarajući konferenciju čita brzojav zagrebačke lx>goštovne općine, koja ne će doći na konferenciju, jer se ne slaže s nacijonalnim zahtjevom Jevreja, Nadovezujnći na brzojavku naglašava, da nas to ne će smetati, da poradimo oko ostvarenja naših ciljeva, jer zagrebačka općina nije nikad ništa pozitivno uradila, već samo negativno ometajući svaki pozitivni rad za jevrejstvo. Dr P o p s (Beograd) čita nacrt adrese,, a zatim je opširno obrazlaže. Na taj referat nadovezala se vrlo živahna debata, u kojoj učestavaše dr. Horovitz (Sarajevo), dr. Levy (Sarajevo), dr. David A 1 kal a y (Beograd), Sein aja de Majo Davičo (Beograd), dr. Spitzer (Osijek), dr. Pops (Beograd), Klein (Sarajevo), Sin ge r (Zagreb), dr. K a j o n (Sarajevo), dr. A t i ai s (Sarajevo), nadrabin dr. Urbach (Zemun), nadrabin dr. Isak Alkalay (Beograd). Zaključeno je, dar se adresa ne predaDr. Spitzer čita brzojav, koji sadržaje stajalište zagrebačke bogoštovne općine, a koji je objelodanjen u svim zagrebačkim đnevnicimai. Brzojav izazvao je jednodušan protest kod svih učesnika konferencije, te su pojedinci izjavili, da će oV

žirom na poodmaklo vrijeme svoje stajalište prema brzojavu poslije podne iznijeti. ü nastavku sjednice poslije podne uzima kao prvi riječ nadrabin dr. Isak A 1 k a 1 a y (Beograd) te razlaže potrebu organizacije Jevreja naglasivši, da danas ne može biti Jevreja;. koji ne bn uvidio potrebu nacijonalne organizacije J evreja. (Povici: Ima ih, vidi dr. Siebe nseheiu et consortes! dr. Alkalay: To onda nijesu Jevreji!)Navađa, da je već prije rata dobio mandat od srpske vlade, da organizira općine u Srbiji. Rat omeo je taj rad. No on je i u izbjegstvu radio na tome, dopisujući s pojedinim uglednim Jevrejima o toj stvari. Prelazeći na samu organizaciju jevrejskih općina ističe, da bi djelokrug saveza općina imao da obuhvata religijozno-kultumd, politički i humanitarni rad jevrejstva. Nadrabin dr. Moric L e v y (Sarajevo) ocrta u kratko istoriju Jevreja na balkanskom poluotoku i ističe, da do danas nijesmo ništa zajednički stvorili. Cijonistička organizacija obuhvaća doduše Jevreje cijeloga svijeta, no i ona nije baš nai kulturnom polju u nas mnogo uradila. On doduše cijeni kulturno nastojanje, što su ga cijonističke organizacije svuda potaknule, no može reći', da je sve to premalo, jer zna, da je kraj današnjeg stanja stvari rad cijonističke organizacije više zaokupljen političkim no kulturnim radom. Mi sad trebamo najviše kulturni rad. Mi nemamo danas nijedne knjige, nijedne revije na srpsko-brvatskom jeziku. Krajnje je vrijeme, da s tim radom započnemo. S tih razloga drži nužnim osnivanje saveza općina. Treba da spremimo radnike i materijalna sredstva, koja su nužna za pojedine institucije. Drži, da se ne trebaju pozvati na kongres sve općine, već bi se općine imale organizirati prema provincijama, a po provincijama izabralo bi se vrhovno vodstvo. Iz niza veoma važnih pitanja hoće da se dotakne još samo pitanja novinstva. Imamo doduše služh. glasilo »Židova* i »Židovsku Svijest*. Ali moramo priznati, da i kraj najboljeg redigiranja ovi listovi nemajn dovoljnog utjecaja, jer se javno mišljenje slabo na njih obazire. Treba da stvorimo jedan dnevnik, koji će poslužiti židovskim interesima. Za organizaciju saveza općina treba izraditi statut, a nakon toga može se sazvati kongres. Govornik se nada, da ćemo s našom akcijom uspjeti. On već u konferenciji vidi uspjeh, jer razmjena misli, koja nam je omogućila, da’ raščistimo neke nesuglasice, nerazumijevanja, sama činjenica, da o aiktuelnim pitanjima raspravljamo, uspjeh je zajedničke jevrejske stvari. Dr. -Horovitz (Sarajevo) naglašava, da treba odrediti odbor, koji će s današnjeg zbora dobiti smjernice, prema kojima ima da izradi statut za savez općina. Dr. David Alkalay (Beograd) navada. da smo svi- složni n pogledu potrebe organizacije. Za ostvarenje organizacije možda će trebati dulje vremena, pa mogu n međuvrijeme nastati pitanja, koja treba odmah riješiti-. Potrebno je stoga, da imaidemo organ, koji će pred oblastima zastupati Jevreje u Jugoslaviji. Centralni izvršni odbor imao bi se sastojati od prrd sjednika i rabina najuglednijih općina i predsjedništva cijon, organizacije. Dr. Spitzer (Osijek) ne bi htio, da svojim razlaganjem razočara nade svojih

STRANA 4.

»Z I DO V« (HAJHUDI)

BROJ 12. i 13.