Жидов

i židovsko djevojačko društvo, koje iina već sad 75 članica, a nadamo se, da će se taj broj -znatno povećati. Neumornom nastojanju g. Eduarda K r a u sz a i supruge mu, uspjelo je, d;a uredimo svoje društvene prostorije, u kojima je ovih dana počelo jj djelovanje. Naš rad, koji je u, prvome redu namijenjen osvješćivanju naših Židova, ne ograničuje se samo na naš gnad. Uspjelo nam je naći vezu sa Suboticom, Zomborom i Zentom, te ćemo i ondje ustrojiti mjesne organizacije. O tlaljn.jem nadu izvijestit ćemo drugom prilikom. Poljski sabor prema židovskom pitanju. »Wiener Morgen Zeitungu« javljaju iz Varšave: Židovsko je pitanje u Poljskoj postalo akutno. Ta se činjenica ne da oprovrgnuti ni nmjetnm sredstvima izvraćanja izvjesnih političara, a niti se postizava prikrivanje hotimičnim zatajivanjem. Uzprkos nastojan ju, da se po mogućnosti izbjegava tom pitanju, ono se ipak svuda pojavljuje. To se pokazalo l u pitanju pograničnih područja, na istoku, o kojem se prije nekoliko dana raspravljalo n poljskom saboru. Radilo se o ujedinjenju Litve i Bjeloruske krajine, čije pučanstvo imade 17 po sto Židova. Valjano riješenje tog pitanja po priznanju satnih Poljaka u velike ovisi o držanju Židova, pa ipak u izvještaju komisije noma ni slovoa o Židovima, Jasno je, da se na taj nalčin, primjetio je, židovski zastupnik dr. Weinzieher, ne će postići eno, što se htjelo i željelo. Židovi onih krajeva i tako su već dosta patili od poljačke posadne vojske tih »nosioca zapadne kulture« te ne će imati mnogo povjerenja u vladu, koja ih smatra quanti te negligeableom. Pitanje židovskih manjina u istočnim pograničnim krajevima pojavilo se u raspravi sabora o imenovanju zastupnika zai Litvu i Bjelorusku krajinu. 0 tora pitanju opširno je govorio židovski zastupnik Grünbaum, Nadovezujuci na pokolj u Finsku ustanovljuje, da je poljska politika, takova, da mora odbijati židovsko žiteljstvo. Govor Grikibaumov prekidali su poljski zastupnici uzbuđenim povicima, te kad je Grünbaum sišao s govorničke tribine, došlo je malne do tučnjave. K interpelaciji o pokolju u Pinsku javlja »Moment«, da su interpelaciju potpisali svi židovski zastupnici osim dr. Steinhardta, koji nije kao as im i lan ta, htio da potpiše ovn interpelaciju. Židovski zastupnici delegirali su u istražnu komisiju glede dogođoja u Pinsku zastupnike Griinbauma i Priäuckoga. Značajne izjave Poljaka. Brzojavi ja ju nam: Poljački odbor n Londonu sazvao je skupštinu engleskih trgovaca u svrhu osnutka poljačke trgovačke komore u Londonu. No. skupštinu došao je i naročiti izaslanik poljačke vlade, grof Sznltivsky. Jedan engleski trgovac dao je izjavu, n kojoj ističe, da je radi protnžidovskih pogroma. nemoguće zapodjeti trgovačke veze sa Poljskom. U ime poljačke vlade izjavio je zatim grof Sznltivsky: Povijest poIjačkoga naroda dokazuje njegovu toleranciju. Pogromi u Galiciji su u većim slučajeva djelo Ukrajinaca (!). Poslije rata će Poljaci i Židovi živjeti u prijateljstvu (!). Židovi će svakako uživati posvemašnju slobodu (1).

Iz Jugoslavije.

Obrana s propovjedaonice. Židovi u Poljskoj i Ukrajini bivaju žrtvama najgroznijih pogroma; čovjeka hvata groza, kad ih se spomene. Tok u zagrebačkoj bogomolji ne htjedoše se tih žrtava sporne miti ni žalobnora molitvom. Ne ue'niše ni ono, što učini britska vlada i brdski trgovci i socijalistička intern acijotiala, ne digoše glasa. Došao je Pesah. Dan, što ga narod slavi, da se spomene oslobndjenja iz. ropstva. I opet se židovskome narodu sprema dan velikog oslobodjenja, Grandijozni momenat- Misliš: nema Židova, kome se od zanosa ne br širilo srce. Tek rabi uski pomoćnik zagrebačke opčine, dostojan duba. koji vlada u njezinu predstojništvu, drži, da propovjedaonica nije mjesto, s kojega bi smjelo da govori srce židovstva. Ta činjenice, koje znače preporod naroda, prelaze »zakonom propisani djelokrug« Israeli tskib bogoštovnili općina! Hladna propovjedaonica, hladan i govornik. Veliko dol>a našlo je malena čovjeka. Nije tome davno, što se izjavio cijon istom pred mladeži. A pred božjim ugodu icima. štono posjedaše na počasne stolice bogomolje, a danas su još vlastodršci općine, gosp. đr. Gavro Schwarz, zloupotrebljava propovjedaonicu na dan Pesaha, dan narodnog osloluodjenja, da ih brani i njih da slavi, a na nas cijoniste da saspe svoj sveti gnjev. Je li ta propovijed naručena ili nije. svejedno je. Ovako je mogao da govori samo čovjek, u koga je duša dosadašnjeg fc’ahala, U svome polemičkome govoru protiv nas dotakao se g. dr. Schwarz beogradske konferencije i time dao komentar onomadnoj izjavi preotetojništva zagrebačke izraeliitske bogeštovne općrie. Žalio se, što se židovske interne stvari iznašaju na javu. Spomenuo je, da mi ne ćemo natrag u getoA njegov govor, to je duh geta. Onaj duh, koji se boji, da židovstvo izadje iz jevrejske četvrti. Mi se ne žacamo i ne ćemo žaca ti javnosti. No ovaj put primorali su nas predstavnici današnje opčine, da se nadjenuo s njima u javnosti, kamo su nas izazvali*. Ondje mogosmo da im uzvratimo. Propovjedaonica je jednako javno mjesto, tek što bi trebalo da bude sveto službenicima božjim. Gospoda oko kahala utiču se javnosti propovjedaonice, jer znadu, da ondje ne smijemo od štovanja pred mjestom uzvratiti na napadaje. Zato je zloupotreba. kad se bogomolja čini tribinom van, davnom prošlošću zagrebačke izraezuje, da je rad predstojništva bio pozitivan davnom prošlošću zagrebačke izraelitske begoštovne općine, na koju nitko od nas nije nikad napadao. No tek djelima praotaca on je dokazivao pozitivni rad današnjih predstavnika općine. Spomenuo je nešto o savezu općina, radi kojega je najpaee i bila sazvana beogradska konferencija. Nije našao ni jedne riječi, da tu misao dostojno ocijeni, ali je iskazao respekt pred onima, kojima je do dosadašnjega atomskoga života općina i koji garanciju autonomije općina vide u. tome, ako im politička oblast prve molbe bude pretpostavljena- Dabome, u savezu općina ne bi zagrebački kahal možda zadržao svoj umišljeni prvenstveni položaj i mi znamo, da se ona tom savezu opirala, kad se o cijonizmu u općinama još nije govorilo. Spočitava nam, da vodimo mladež u

političku berbu. Neka nam g. profesor ne zamjeri, ako mu kažemo, da su prošla vre, mena, kad djak nije imao druge dužnosti, no učiti za notes. Mi se ponosimo, ako nam je pošlo za rukom »zavesti« mladež, te se znade oduševljavati za narodni ideal, a prevrši li u tome mjeru, to je preroga/tiva impulzivnosti njezine. Izvraeatnje je, da ne kažemo što drugo, kad nam se spočitava, da je vodimo u političku borbu. Cijonizam nije političko partajska* stvar. A mi smo baš oni. koji smo više od gdjekojega rabina od mladeži u prvom redu tražili, da se zadube u svoje židovstvo, da učio jevrejski, da kultiviše ne u labinskim ekscerptima, već u punoj ljepoti veličajnost naših duševnih tvorevina. Bude li g. profesor udario tim pravcem, naći će u nas najkrepču potporu. Dosad se mi brinemo, da nadopunimo duševni deficit židovske obuke u Hrvatskoj^ Boji se g. rabin, da unesemo politiku u općinu. Necijonalizovanje znači ispunjanje općina punim židovskim duhom, dakle onim čime bi je imali ispunjati »čuvari židovstva«, kako se rabini rado nazivaju. Ako je to politika, mi se ne žacamo priznati, da smo taj prijekor zaslužili. Do sita smo već čuli prijekor, da vodimo osobnu borbu- I g. dr. Schwarz laća se toga prijekora l ,. Nijesmo dosad raščinjali »rad« pojedinih gospara općine, ma da je pravo kritike, da se pozabavi s radom onih, koji javno rade zastupajući javnu korporaciju kao što je općina. Izašlo h r tu štošta na vidjelo. Mogosmo osvijetliti na pr. obilježja njihova »jugoslavenstva l «, njihovo shvatanje o pojedinim židovskim, institucjama, njihovu upućenost u židovska pitanja, njihovu želju, da nestane židovske škole. Mi toga nijesmo učinili, ma da 5 to ne hi bila osobna borba. Što zovu dr. Schwarz i gospodari osobnom borbom? No dosta je. Opominjali pred borbom u javnosti, a upotrijebiti javnost i svečanost propovjedaonice za napadaje, na koje se ne može uzvratiti; opominjali pred unašanjem politike u općinu, a nositi politiku na propovjedaonicu; udarati na nas otrcanom frazom, da vodimo židovstvo natrag u geto, a cijelim tonom propovijedi odavati kahalski duh geta; to su obilježja propovijedi na blagdan osi obod jenja židovskoga naroda. Stari naši rabini uživali su ugled, pa svijesni svoga! položaja i važuosti, koja se daje njihov T m riječima, rekoše: »Mudraci, budite oprezni s riječima, jer opaljuju kao žeravica«. G. dr. Schwarz može i dalje da propovijeda i da govori i bez opreza, jer njegove riječi ne upaljnju.

Alfred Singer.

Protesti protiv zaključka zagrebačke izraelitske bog. općine.

Primili smo ove brzojave: Savezu cijon'sta Jugoslavije Zagreb. Brod na Savi, 1. aprila 1919. Mjesna cijonistička organizacija u Brodu na Savi na svom sastanku od 13. travnja, o g. kojemu je prisustvovalo 150 članova pretežna većina brodskog židovskog gradjanstva, jednoglasno s najvećim ogorčenjem osnđjuje neovlašteni istup zagrebačke bogoslovne općine i prosvjeduje najodlučnije protiv njene izjave, jer smatra židovstvo narodnom jedinicom, te svijesna opće narodne volje, da mu se

STRANA 4.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 14