Жидов

nosti i reformirati u demokratskom, nacijcnaino-židiovskom duhu. tJ vijeće su izabrani ova gg • Jiašo Berk eš, Hugo Breyer, Ljudevit Fuchs, Žig*a Fuhrmann, Ignae Fürst, Dr. Jašo H e r nn s t e i n, Gustav H i r s c h 1, Lavcslav H i r s c h 1. Marko Hotfmain, Emil Kraut, Samojflo Lausch, Vilim L a u s c h. Bernard Mandl, Bernard Moše s. Žiga P o 11 a k, inž. Filip R os e n z w e i g, Fer. Singer, prof. Rudolf S c h e y, sudb. vijećnik Sam. S p i 11 e r, fcr. fin. savj. Ilija Schwarz, Marko Stern, prof. Josip Szemnitz i Dragutin W o 1 f. ' i r• Bjelovar, Predavanje Lava Sterna. U nedjelju 20. o- mj. predavao je gosp. Lav Stern u dvorani »Krune« o židovskom pitanju na mirovnoj .konferenciji u Parizu, Dvorana bila je dupkom puna otmencg općinstva, među kojim je bilo i mnogo nežidova. Vrsni naš predavač govorio je bez prekida jedan sat i po tako lijepo i pnn idealnoga oduševljenja, da su slušatelji bili već nakon kratkoga vremena ushićeni, i što je dalje govorio, to je više raslo oduševljenje, te je predavanje često bik) prekidano jioklicima 1 odobravanja i pljeskanjem. Osobito na koncu svoga vanrednoga uspjeloga predavanja bio je vrijedni naš sumišljenik nagrađen jednodušnim povlađivanjem svih prdsutnika. Mi smo g. Stemu veoma zahvalni na užitku, što nam ga je pružio, a nadamo se, da su njegove riječi i kcd onih, koji dosada trijesu »htjeli da vjeruju«, postigle željenu svrhu i tla će i oni naskoro zejedno s pre.dajvaćem govoriti: »Židovski je narod htio i eto više nije priča.« Od nežidova govorio je poslije predavanja elan odboru mjesne socijalno-demokratske stranke g. M a 1 e t i č, koji je veoma lijepim riječima razložio stanovište svoje stranke prema židovskom pitanju, a nakon toga pozdravio je židovski narod i zaželio mu najbolji uspjeh kod osnivanja njegove vlastite države- Tople riječi, kojima je g. Maletić pozdravio narodni pokret Židova primljene su burnim povlađivanjem. Sastanak vukovarskih eijonista. Dne 27. travnja 1919. održan je u ovdašnjoj židovskoj pučkoj školi sastanak s predavanjima. kojemu je prisustvovalo oko 120 eijonista i mnogi drugi Židovi među njima i g. nad rabin Dr. Julije Diamant, a kao gost komandat ovdašnje srpske vojne posade gosp. major Milan N i k o 1 i ć.. Sastanak otvorio je predsjednik mjesnog odbora g- Sigmund Frank lijepim pozdravnim govorom, upotrijebivši ovu zgodu, da među inim razlaže svoje nazore o odnošaju rabina prema židovskom narodu kakav u mnogim slučajima jest i kakav bi morao biti. Prikazujući požrtvovni nad prvih rabina za narodnu stvar, žigoše markantnim riječima one današnje rabine, koji u ovom, za nas sudbonosnom času, još uvijek ne shvaćaju vitalne naše narodne potrebe. Oand. ing. Oskar Winkler izvjestio je na to o »političkom svjetskom položaju židovstva«, iznašajući potanko tok rasprave mirovno konferencije o židovskoga pitanju, te tok londonske i beogradske konferencije, ističući, da se približavamo temeljitom riješen ju židovskog pitanja«. Iza toga uzima riječ cand. ing- Bertold Freund za svoje propagandno preda-

van je o temi »Židovski narod na raskršća«. Analizirajući' opširno izjave gdje. Zofke Kveder-Demetrovdć o židovskom pitanju, smatrajući ih karakterističnim za antisemite i anticijoniste uaobraženih krugova, te osvrnuvši se i na izjavu zagrebačke bogoštovne općine i nekih optimista među židovskim političarima, pobijao je snažnim riječima njihovo jednostrano, egoistično i nedemokratsko držanje. Govornik zatim prikazuje razvoj duševnih i tjelesnih osebina Zidova u ganltu.to dokazuje, kako se iz ovih osebujnih životnih prilika nužno morao razviti onaj tip židovski, koji gledan s gledišta estetskog umjesto s gledišta biološkog, pokazuje toliko »ogavnih i neugodnih židovskih mana«.,.. Hoćemo li da se židovstvo regenerira, hoćemo li da se oslobodi fizičkog i duševnog geta, nužno je, da mu prije svega pribavimo fizičku i duševnu slobodu! ...» Ističući važnost židovske Palestine, narodno-minoritetnih prava, demokratske žid. opć., židovskog odgoja, te racijonalnog tjelesnog rada kao fundamentalnih uvjeta materijalnog i moralnog oslobodjenja židovskog naroda., završio je aixdom, da se svom snagom poradi oko ostvarenja tih, za nas neophodno nužnih životnih uvjeta, te da ta spoznaja bude osnovom i smjernicom za zdravi odgoj naše mladeži. Predavanja su naišla na veliko odobravanje. Plavo-bela zastava u Vukovaru. Prigodom proslave obljetnice' bana Petra Zrinjskoga i kneza Krsta Franko pana, istupilo je židovsko djevojačko društvo »Morijah« sa svojom plavo-belom društvenom zastavom, pa se ovom svečanom zgodom prvi puta vijala cijonističkia zastava u ulicama Vukovara.. Ruma. Židovski narodni pokret, koji je zahvatio cijelo židovstvo, dopro je i do nas. I mi se budimo, da rame uz rarae s braćom svojom saradujemo na preporodu židovskoga naroda, da učestvujemo u izgradnji ljepše njegove budućnosti. Židovska omladina sastala se 1. siječnja, da. osnuje omladinsko društvo. Ovom je sastanku prisustvovao i g. Bela Kraus iz Mitroviće. Gosp. Kraus razložio nam je u lijepom svom govoru historijat i cilj cijonizma i pozvao sve Židove na solidaran rad. Odlučeno je osnovati omladinsko društvo. »Teodor Herzl« i izabran je slijedeći odbor: predsjednik Sam. Wessel, potpredsjednik Aleksandar Popper, I. tajnik i knjižničar Hugo Bichtmann, 11. tajnik gđica Mariška 3? ei s, blagajnica gđica CharOotta Stolzer, revizorica; gđica Irena Po 11 ak, povjerenica za narodni fond gđica Margita Griinn. Društvo je razvilo lijep rad. Na svim 'šatancima drže se predavanja i diskusije. Osnovan je pjevački zbor, koji pjeva prigodom židovskih svečanosti. • H. R. Banjaluka. Izbor odbora sefardske bogoslovne opštine- Na 20. april a o. g. obdržavala je ovdašnja ž i dovsko-sefardska bogoslovna opština glavnu skupštinu, na kojoj je izabran slijedeći odbor; Predsjednik: Salamon J. Po 1 jo k an, podpredsjednik; Samuel Kabil ji o, taj-, nik: Rafael L. Poljokan, odbornici: Bukus Z. L e vi, Aron Salom, blagajnik: Jakob Pesa c h, zamjenici: Josef Na chmia s, Avram Altarac.

Banjaluka. Referat u sef- hramu. Nla poziv žid. sefardske bog. općine u Banjaluci održao je dne 21. travnja p. g, u ondašnjem hramu pravnik Braco Poljokan jednosatni referat o našem političkom uspjehu u Parizu i budućem preustrojstvu našega rada i naših zvanja u galutu, da uzmogne nastati harmoničan sklad u izmjeničnom djelovanju između Palestine i> Gal u ta- Na taj su referat bili pozvani i braća eskenazi, koji su se veoma brojno odazvali; hram je bio dupkom pun. Glavna skupština židovske općine u Tuzli, Fuzija aškennza i sefarda. Iza duge ratne pauze sastala se je dne 27. aprila opet židovska bogoslovna općina nai redovitu glavnu skupštinu. Značajno je, da se je ovaj put kao nikada prije već tri tjedna uma,pred govorilo o predstojećim izborima i da se je pokazivao opći interes. U analima ovdašnje židovske općine ostaće krupnim pismenima zapisan spomenuti dan, jer je općinom zavladao novi duh- Nacijoualna ideja osvojila je sva stara okorjela srca. U prostorijama židovske banke sastao se znatan broj sefarda i aškeuaza, (koji su sa, zanimanjem pratili razlaganje odstupajućeg odbora. Živahno je postalo prije novih izbom. Sefardi, koji de jure nisu imali svoju bogoštovnu ojxÜnu, ali koji su de facto imali svoje posebno tijelo, pristali su svi, da zatjeduo sa aškenazimoi stvore jaku zajedničku židovsku općinu. Do ozbiljnih diferenea pri stapanju nije došlo a iza kratko deluite prešlo se je na izbor odl>ora;. Odbor židovskog nacijonalnog društva «i Tuzli postavio .je listinu, koja je s malim preinakama i prodrla. Mora se naglasiti, da su u odbor dšle osobe, za koje se zna, da su skroz nacijonalni Židovi, te je<tako općina sa takovom reprezentacijom u stanju, da kao prava narodna općina.živo sudjeluje u svakoj akciji, koja se tiče ž'dovškog naroda kao takovog. Opće zadovoljstvo vlada kod svih, da je uspjelo, uklonivši male disonance, složiti sefarde i aškenaze, da zajedničkim silama rade na procvatu ove židovske općine. Promjena 3)navila povjerena je posebnom u tu svrhu izabranom odboru. Antisemitizam u Tuzli. U ovom gradu Bosne vladaju, ako je i paradoksno rečeno, ali je istina, srednovjekovne alire. Oni ljudi, koji govore o slobodi i demokraciji, uveli su porez »glavarinu«, te se sa Židovima ovdje postupa kao sa 'ljudima, koje seiz osobite milosti trpi. Židovima se predbacuje, da su sjedili kod kuće za vrijeme rata i zarađivali nvvac, a to sad moraju platiti. Spomenuta glavarina uvedena je u formi taksacije t. zv. »dobrovoljnih« priloga, te se 11 slučaju, ako bi se usudio koji Židov da dade manju svotu, nego što je »taksiran«, vraća mu se ista sa uljudnim smiješkom, da bi on mogao više dati. Lokalne su ovdje prilike takove, da dotični mora dati kadkada i više, nego li što njegovo imovinska, stanje dopušta. momo. Mjesna organizacija cijonista u ZvOrniku. Dne 19. Nišana t. g. održan je sastaanak Zidova grada Zvomika. Na tom sastanku je sum. Albert Montilja iz Bijeljine. kao odasla nik tam. mjesne organizacije razložio biće cijonizma i svrhu na-

BROJ 1-5

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

STRANA 5.