Жидов

nahioin smislu. Naprotiv je svima bilo posve prirodno, da jačanje cijonizma najbolje odgovara i interesima Židova i interesima naroda, sred kojih Židovi živu. Sijelo je potrajalo od pol 9 do 12 sati na večer. Prije rastanka zahvalio je odbor »Zajednice« našim delegatima na referatima i zaželi im sretan put u London i najbolji uspjeh eijonističkoj konferenciji i stvari. Konačno su izrekli želju, da bi se rasprava o edjondzmu nastavila u »Zajednici«, nakon što se naši delegati povrate u Pariz, pa su ovi obećali doći opet u »Zajednicu«, ako im to bude moguće.

Iz Jugoslavije.

Snmišljenicd! Prema našim dosadan jim mfonnacijama sastati će sfe svjetski cijonistički kongres 29. augusta 1919. Važnost ovoga kongresa držimo, da nije potrebno prikazivati Kongres imao bi se sastati u A meri c i, te je s obzirom na daleki- put potrebno, da ovogodišnja šekel-aikcija, na temelja koje kanimo provesti izbore, bude pravovremeno obavi jenaS toga razloga razaslali srno svim povjerenicima šekel-namire s pozivom, da odmah pristupe sabiranju sekella za 5680. (1919.), a obračune da nam pošalju najkasnije do 5. lipnja o. g. Sumišljenici! Pbstignnti uspjeh ovom akcijom bit će zrcalio naše snage. Svi oni, koji u prošloj godini nijesu platili šekel, moraju ga, oko reflektiraju na pravo glasa, sad uplatiti, jer samo oni, koji dvije godine uzastopce plaćaju šekel, i macin pravo glasa za svjetski cijonistički kongres. Ne možemo d os t a T naglasiti, da se šekel smije samo od onih primati, koji bezuvjetno usvajaju bazelski program. Sa šekel-prinosom übire se i prinos za »Savez cijonista Jugoslavije«, koji je određen sa 5 dinara (po prilici K 15. —), te prinos za centralni fond, kojemu treba posvetiti osobiti interes, jer cijonistiokoj organi aciji. koja nia. pr. danas već plaća palestinsku policiju i snaša mnoge druge upravne troškove, potrebna su golema sredstva. Očekujemo od naših povjerenika, da će svaki biti na svome mjestu i potpuno izvršiti svoju dužnost- Radni odbor. Bilješke. Za rata bio je neko vrijeme i Gabriel© •d’Annunzio Židov. (Onda, kad je bilo patjijotski napadati austrofoba đ’Annunzija.) > Zapravo« se zvao Rappagn-etta, no »zapravo« se zvao Rappaport. Neki se odlični njemački list našao ponukan, da ga obrani od toga prijekora i dokazao je genealoški, dtal nije Židov. »Sloboda« je pred više mjeseci napala jednoga vojničkog šofera. I pisala je otprilike ovo; »Mi ni jesmo antisemite, ali moramo naglasiti, da je X. Židov«. I taj je čovjek bio čistokrvni Arijac. Jedne su ovdašnje novine napale jednu »židovsku« tvrtku, što je tražilac natrag dragovoljni narodni porez. Dotle je stvar u redu. Ali jedan je od vlasnika tvrtke neŽidov, mogao bi dokazati, da mu je i šukundjed imao krsni list. G- dr. Ernest Fischer u Osijeku, kojisam u novinama dokazuje krsnim listom i ženom, da nije Židov, ostaje Židov.

Što velite na to, gospodo asmiilanti? Vjerujte, i nama je žao, što mu ne vjeruju. Je li tko spomenuo, da su Wii so nov i prisni prijatelji Židovi Brandeis, Louis Marshall, rabi dr. Wisef G. dr. Mllenko Vesnić znao bi, držimo, pričati o ulozi tih muževa. A to su doista Židovi, svijesni i ponosni. i • Joseph Reinach napisao je u »Morning postu« članak protiv cijonizma, koji je proštampao »Obzor«, a neko vrijeme iza toga i »Riječ Srba, Hrvata i Slovenaca«. Tko je »Morning post«;, a tko Joseph Roinach 1 »Morning post« ie od uvaženih jedini antisemitski' list u Engleskoj, koji je, ima tomu više godina, huškao na pogrome protiv Židova,u Engleskoj i skrivio .jedini pogrom protiv Židova u Engleskoj. List, za koji se govorilo, da je bio u vezi s vladom ruskoga cara. G. Joseph Reinach je francuski Židov (ne valja ga zamijeniti s čuvenim članom Instituta Salamonom Reinaehom)- Predstavnik imperijalističkih’ težnja franceske javnosti;, koja još uvijek želi, da se pitanje Palestine riješi po Indonskom Sykes-Picotovu ugovoru, po kome bi pretežni dio Palestine imao pripasti Siriji, a po tome u interesnu sfeni Franceske. Franceska se diplomacija već odrekla toga zahtjeva, no g. Joseph Reinach posjeduje ono dobro a neprijatno svojstvo Židova, koji ne če da ih se smatra Židovima: on je franceskiji od Franceza, poturica gori od Turčina. Zato nastoji jalova posla! utjecati na englesku javnost protiv palestinskog riješenja našeg pitanja i čini to po jedinom listu u Engleskoj, koji danas za takove stvari daje svoje stupee. G. Joseph Beinach je predsjednik -jedne organizacije, kojoj je protektor kardinal Mercier, a koja, tobože radi obezbjeđenja interesa raznih konfesija u Palestini, izjavljuje svojim ciljem pripojenje Palestine Siriji. Svrha je dakle njegova članka razumljiva. Razumljivo je i to. da se sudeći po prijevodu, koji može da je i netačan), služi izrazima, koje franoeski publiciste smatraju nedoličnima, pa naziva) ci'jonizam glupošću. Ima pravo »Riječ«, da je ovakovo shvatanje jednoga franeeskcga IzraeUte interesantno. Jednako je interesantno, ali i jednako razumljivo radi riječi »glupost« kako su, čini se, neki krugovi očitovali silnu revnost, da jugoslavensku 0 javnost upoznadu s tim člankom, koji osuđuje cijonizam poput neke gospode Reinaehovih sumišljenika sumišljenika ne u pitanju Sirije dakako! u našoj sre-' dini. Cijonizam je dakle glupost- Što bi prema tome bili Vesnić, Gjalški. Lisičar, pukovnik Milan Priibčievič? Što Masaryk, Wilson, Pichon, Balfouri Što bezbroj drugih prijatelja cijonizma? Da ne govorimo o cijon istima, kojih se intelekt može da omjeri s onim g. Joseph Reinacha, Židova pod protektoratom kardinala Merciera, Židova, za kojega ne postoji židovsko, ali za) kojega za to postoji sirsko-francesko pitanje, Židova, kojega nije bilo strah za konfesijske svetinje u Palestini tako dugo, dok je Palestina bila turska. Ta dalbome, s Turskom se dalo lako riješiti pitanje ; interesnih sfera ...

Glavna skupština židovskog gOmbalaćkog j športskog društva u Zagrebu. U nedjelju, dne 4. svibnja 1919., dbdržavaJb je gornje društvo svoju 11. redovitu glavnu skupštinu. Predsjednik dr. Zwiebaclk toplim je govorom {»ozdravio stare i nov« članove i članice, sjetio se palili, nestalib i umrlih članova i u o]>öenitian crtama mwložio prilike, usred kojih je društvo moralo obustaviti svoje uspješuo djelovanje. Tajnik Braun prikazao je u svom itzvjošbaju u glavnom rezultate postignute do I. redovite glavne sk u {istine s razloga, jar je poslije ove buknuo rat, koji je dalnje djelovanje prekintoo i onemogućio- Sjeća se požrtvovnih naših prijatelja, hvaiWflrjednoga mara i ljubavi vodstva oko unae pređivanja društva kaošto i uzornog vladanja članova, koji sn omogućili, da so društvo već u {mčetku stavilo na zdrave temelje. Iz izvještaja blagajnika S z i g et i j a proizlazi, dta se društvena imovina sastoji od 653 K 10 fil. gotovine, te ratenih gomlbalačkih sprava i pribora. Proračun za 1 narednu godinu ne da se ni približno ustanoviti, jer društvo danomice ra<ste pristupom velikoga broja redovitih članova, članica i podmlatkiai, te će se {»rema! jakosti istoga i prostorije iznajmiti. Iza podjeljenja odrešnioe izabran je slijedeći odbor: Predsjednik: Dr- Dragutin Zwieback, podprcsjednik; Julio König, vođa: Ljudevit Weismann, tajnik; Oto« Braun, blagajnik: Alfred Klaber, oružar: Artur Kolm, odlx>mivi: ViKim Bau m, Artur Fürst i Štefa S tei ner; U nadzorni odl>or: Lav Stern, Z. Rosen borg. Dr- R. Glückst bal, u časni' sud: ]>r. Aleksandar* L i c b t S. Deucht, Dr. Rudolf G r ü n f e 1 d, Dr. LavcsUiv Schick i Žiga S c b ni li o f. Iza toga prihvaćaju se {>o odboru predložene preinake pravili a i to, što se imena tiče (»Makabi«), prinos utemeljitelja povisuje se na 300 K, za podupiratelje na 24 K godišnje, upisnina na 2 K i članarina na 4 K mjesečno. G. Banm u jednoj izjavi prijavljuje pristup svib članova bivšeg »Makabia«. Red vježbanja gorabalačkog i športskoga društva »Makabia«. Za odrasle: m uš k i odio: ponedeljak i četvrtak na večer cd 8-10, za predn j ake još j»osobno u srijedu od 8-10, zaženskiodio • pofiedeljak i četvrtak od 5V£-7 y 2 sati. a ža p o d m I a «1 a k u utorak i subotu od 5-7 j»oslije {>odne. (Gombaona evang. škole Gundnßićeva ul. 26.) Prijave uovih članova primaju tajnik i blagajnik i to po mogućnosti pred ili iza gombanja u društvenim prostorijama. Bjelovar. Izbori u bogoslovnoj općim. Marljivi rad oko nacijonalnoga osvješćivanja sa strane naših sninieljenika urod» je drtbrim plodom 5 donio nam je lijep uspjeh. Stajalo je dašto dosta muke i borbe, do se dosada nje vijeće dalo uvjeriti, da i ono mora da računa s novim prilikama i duhom vremena. Napokn je ipak uspjelo skloniti ga, da odstupi, a novi su izbori provedeni početkom ožujkal) Pobjeda je bila na strani nacijonalnih Zidova, jer se većina clanoya novoga vijeća sastoji od cijonista i prijatelja narodnoga pokretau Predstojnikom je bogoslovne općine izabran sumišljenik Dr. Hinko Gott-1 i e b, od čije se spreme i iskrenog židovskog uvjerenja može očekivati, da će ovu bogoštovnu općinu privesti ljepšoj buduć-

STRANA 4.

»ŽIDO V« (HAJHTJDD

BROJ li.