Жидов

iameđu Arapa i. cijonizma:. Jedno je od velikih jamstva u tome, što su jedni te isti faktori i protivnici cijonizma i protivnici Arapa, što više, oni su još više neprijatelji Arapa no neprijatelji cijonizma, dok su istodobno prijatelji cijonizma ujedno i najveći prijatelji Arapa. Prije kratkog: vremena pridošlo je jedno novo jamstvo za prijateljstvo između Arapa i Židova: arapska mirovna delegacija u Parizu nastoji, da Engleska preuzme do daljnjega, protektorat nad kraljevinom Hedžas. Dosele su Arapi težili za posvemašnjom samostalnosti, pa prerada je bilo vrlo vjerojatno, da će konačno ppsve uspjeti, oni su se sada zadovoljili i sa donekle skučenom samostalnošću, ako bi mogli doći pod protektorat Engleske. To je vrlo dobar politički čin Arapa, jer im osigurava potpunu pobjedu nad protivnicima n prvom redu nad Francuskom.. Za cijonizam bilo bi takovo riješen je arapskog pitanja izvanredno povoljno, jer bi Anapi tako došli pod protektorat one iste vlade, koja bi u ime Lige naroda upravljala sa Palestinom, a to znači, da bi u budućnosti bilo još manje povoda za nesuglasice između Arapa i Židova, a ako bi ih već hJlo, nue bi se brzo i lako posredovanjem iste obima prijiateljske vlade izravnavale, Arapi i Zidovi bit će bez sumnje .'kako je Emir Feyzal rekao’—- dobri susjedi, koji će se među sobom podupirati. Novosti iz Palestine. Javnost u oslobođenoj Palestini pozaba vijena je sada pripravama za veliku narodnu skupštinu., koja će biti prava Ikonstituanta palestinskog židovstva. Izborna je borba vec započela- glavnom trš struje: Desničari pripadaju konzervativnom židovstvu, najviše savezu mizrahista; ljevičari pripadaju socijalističkim skupinama PnaleCijona i Hapoel-Haeaira, dok centrum sačipjavaju progresivni građanski (dementi novo osnovane narodno-radikalne stranke. Važno je pitanje sadašnjosti posredovanje rada besposlenim, kojih i mede prilično. Sve židovske organi acije, na čelu s provizornim »vaad-om« za Palestinu, posvećuju veliku pažnju ovom gorućem pitanju. Mnogim projektima na području industrije, trgovine i prometa pridošao je još jedan novi, koji imade nada, da će biti doskora ostvaren. Radi se o osnutku velikih štamparija i litografskih zavoda, koji bi obavljali radove za inozemstvo. Kapital već je namaknut u Rusiji j. sada ovisi o. saobraćajnim politikama, kad će se moči dopremiti potrebiti strojevi i materijal. Što se tiče kolonizacijonog rada, to su na dnevnom redu ova zadatka; 1. se imade pripraviti općenita osnova za kolonizaciju Palestine, a 2. se imade smjesta načiniti osnova, kolonizacije prvih godina nakon sklopljenog mira- Palestina se mora gušće naseliti. Zemlja doduše nije nenapučen« pustoš, # ali je ipak vrlo rijetko naseljena. To vrijedi i za one krajeva gdje već imade židovskih naselbina- Novih zemljišta zasad ne će biti za obrađivanje, jer su zanemarena, pa ih valja najprije pripraviti pionirskim radom (isušivanjem, natapanjem, gradnjom cesta itd.) S toga dolaze u obzir zemljišta, već donekle prikladna za obrađivanje, koja su osim toga židovski posjed. To su posjedi Žiđ. nar. fonda, lažnih privatnih društava (Palestina De-

velopement Co., Jewish Colonisation Association, Ahuze, itd.) i veća zemljišta pojedinih vlasnika. Odmah bi se moglo naseliti oko 600 obitelji. Prednost morala bi se dati palestinskim radnicima, koji su bili dosad nadničari u kolonijama. Tlo bi se davalo u nasljedni zakup. Trošak za naseljenje jedne obitelji iznosio bi 350 funti šterlinga. a zemljište bi imalo ]>ovršinu od 250 dnmnna.

Iz cijonističkog svijeta.

Propaganda za cijonizam u Engleskoj. Kao kod nas i u Engleskoj se povodom velikoga uspjeha cijonizma sakupljalo potpise Zidova, nu ne protiv cijonizma, nego za njega. Uspjeh te »snpskripcjje u Engleskoj bio je naravno sasvim drugačiji, nego uspjeh naših bsimila.nata ovdje. Od 1 do .10 ožujka potpisalo je 75 000 engleskih Zidova adresu eijenističkih zahtjeva. Zanimivo je, da su istodobno i Nežidovi u Engleskoj poveli sličnu akciju' u krugovima političara, dostojanstvenika itd. Adresa Nežidova na englesku vladu u korist cijonizma potpisalo je: 30 članova Privat Conncila (tajni kabinet, državni tajnici), 30 biskupa (medu njima i londonski) i sva sila parlamentarne«, novinara, aristokrata. socijalista, učenjaka, književni* ka. profesora akademija, umjetnika itd, A kod nas još ima vajnih Izraelićnna, koji misle da najbolje razumiju »visoku« politiku, uzeli su patent na patrijotizam i nacijcnalizam i nadaju se papirnatim prote< stima zaustaviti prirodni razvitak i pobjedu cijonizma;. Tek je šteta, što takovih elemenata još i danas ima na čelln nekih hogoštovnih općina, gdje sabotiraju svaki valjani židovski rad. Cijonistički mitipgi u Londonu. Povo T dom eijonističke konferencije održano je u Londonu nekoliko mitinga, na kojima je sudjelovalo preko 10.000 Zidova. Na niitingu u Quiashallu gdje je održan IV. cijonistički kongres govorio je i izaslanik našega saveza dr- David Albala (engleski), dok je na mitingu u Shoredirch? hallu na 11. 111. posvećenom židovskim narodnim pravima u galntu govorio izaslanik našega saveza Lav Stem (židovski). Osim toga bio je jedan Misrachi-meeting, na kojemu je govorio i Staart Samuel (brat ministra Heberta Samuel«), jedan Poale-cijonsitieki miting gdje su govorili i vođe engleskih socijalista i jedan miting 'o poljsko-židoviskom problemu, gdje je referirao Farbstein. • Francuski glas za cijonizam. Od velesila jedina je Francuska neprestano kolebala n držanju prema cijonizmu. U jednu ruku francuski su državnici davali vrlo lijepih izjava simpatija za cijonizam-, n drugu su ruku istodobno najviše i jedino oni pokušavali, da osujete uspjeh cijonizma. Ne zato, što hi Francuzi bili protiv cijonizma po sebi, nego zato, što su francuski državnici mislili —a čini se da i danas tako misle da je cijonizam na smetnju njihovoj orijentalnoj politici, a da francuski interes traži ekstremno provedenje francuske imperijalističke politike na orijentir. Ipak se u Francuskoj velik krug intelektualaca oslobodio od psihoze i suzbija imajući na umu prave francuske interese imperijalističke tendense francuske vlade. Toj zadaći služi i »Fran-

euska liga za obranu prava čovjeka i grar danima«. Središnji odbor te lige raspravljao je u svojoj sjednici od 21. februara 0 cijenizmu i upravio na Sokolova slijedeći dopis: »Saopćujemo Vani tekst dnevne zapovijedi, što ju je središnji odbor prihvatio u pogledu cijonizrna: »Središnji odbor Lige konstatuje, da dok mnogi Židovi teže za građanskom i političkom jednakosti u zemljama, gdje su rodjeni ili živu, drugi se ne osjećaju doista slobodni, doklegod živu u tuđini topljeni, doklegod ne postanu građanima zemlje, u koju ih vuče sva povijesna i vjerska tradicija, Palestine. Duboko odana’ pravima narodlal, Liga izražava želju, da bi se Palestina konstituirala kao samostalna država pod kontrolom Ligo Naroda, koja će zajamčiti slobodu i jednakost kulta 1 Židovima, koji bi ondje htjeli naći svoju domaju-« Jugoslaveni u Parizu za cijonizam- Naši su delegati imali vrlo mnogo dodira sa Jugoslavenima u Parizu, koji se živo zanimaju za židovsko pitanje. Članovi srpskih komisija u Parizu izjavili s.u dru. Albali svoje tople simpatije za cijonizam i istaknuli, da bi valjalo u Jugoslaviji više raširiti, poznavanje cijeni zrna u još vrlo neupućenim širokim slojevima jugosla'ven. skoga naroda, jer diai nema sumnje, da bi to u velike koristilo Židovima U,tu je svrhu »Demokratska zajednica jugoslavenske akademske napredne omladine u Parizu« sijelo od 19. 11. o- g. posvetila židovskomu pitanju i umolilo naše delegate, dia preuzmu referat. Dr. A 1 b a 1 a govorio je o iroložaju židovskoga naroda i stanju cionističkoga pokreta uopće s naročitim obzirem na Jugoslaviju, dok je Lav Stern govorio o temi »Židovi i cijoui’ziam prema jugoslavenskom problemu«Prisutno je bilo neko 100 sve samih starijih akademičara i drugih članova pariške jugoslavenske kolonije upravo iz svih krajeva Jugoslavije: iz stare kao i riz nove Srbije i Crne Gore, iz Vojvodine, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Slovenije, bilo je Hrvata, Srba i Slovenaca, katolika, pravoslavnih i muslimana, filosemita i antisemita. Referenti su istaknuli, kako eijonisti naravno ne samo s najvećim učešćem prate nego dogodine upravo uspješno rade za oslobođenje Jugoslavije i kako sir uvjereni o pobjedi jugoslavenskih težnja. Za. nimivo je, kako je pred sakupljenom Zaijednioom« obrazložena našemu delegatu Sternu njemu postavljena *tema. Predlagao reče: »Vi ni jeste Jugoslaven ni po rasi, ni po naciji, ni po tradiciji, kao cijpnista morate biti idejalista, morate poznavati naše.-prilike i možete si pokraj svih vaših prirodnih simpatija zai našn stvar —• stvoriti objektivniji sud nego mi. Nama je vrijedno čuti vaše mnijenje slobodno od svake strasti i pristranosti, a ipak osnovano na tačnom poznavanju naših prilika 1 na objektivnom prijateljstvu prcima našemu narodu«. U debati nije ni jednom od učesnika palo na pamet, da bi jugoslavenski Židovi mogli biti u nacijonalnom pogledu nešto drugo nego Židovi, da bi mogli hiti Hrvati ili Srbi mojsijeve vjere, a Jednako nije nitko od učesnika smatrao poželjnim asimilaciju Židova u jugoslavensko-nadjc-

BROJ 15.

»ŽIDOV* (HAJHUDI)

STRANA 3.