Жидов

daje ermncije protiv cijoniznva i velikoga broja svojih oiJĆinaral! U svcjoj zaflfljtnonoj riječi tješio je predsjednik svoje sumišljenike, da će izborna reforma svakafko doći na red:, čini bude vrijeme. Mi miislimo, da je vrijeme već davno nadošlo, a ne vjerujemo, da 6e cvo predstojništvo ikada dobrovoljno donijeti izbornu reformu, kcja bi to predstojništvo otpuhnulo, kako je zashižiiioTreba zabilježiti, da su se članovi khiba unaprijed vezali glasovati protiv izborne reforme, ma da su mnogi kao i općinski predstojnik, navodno! bili za izbornu reformu'. Jednako treba zabiflježiti, da su protiv izbome reforme glasova’li Ijudi, koji su potpisali rezoluciju za izbornu reformu. Nas je stid, da njih nije stiid pred nama i pred svojim sumišljenicima. Pričekati ćemo, đa vidimio, kako će se to predstojništvo držati prema za nas danas najvažnijem pitanju: osnutku saveza židovskih općina. Varaju se gospoda, ako misle, da će i tu biti dovoljno, ako naglase, da siu za savez, da uvidaju njegovu potreivu, da je to idcal, ali da ne sudjehrjn kod o-nivanja ili ća, da će ralditj protiv toga, jer da nije vrijeme- Ne treba nam nikakovih pustih fraza i izvraćanja, hoćem® djela. Tko je za savez, treha da aktivno poradi za njegov osnutak! Do saveza će doći, nu mi žel’mo. da do njega ne dođe protiv volje zaigrebačkog kahala. Caveant consules, jer i naša »strpljivost i kavaliršt na« ima granica! t L. S.

Palestinski dan u Berlinu.

(26. —29. maja). TJ spoznagi i'zvanrednog znamenitog bistorijskog časa sazvalo je Cijon. udruženje za Njemaoku pcsebni kongres, koji se bavio i&ključivo pStanjikna obnove Palestine. Sudjelovalo je oko 200 delegata i mnogo stotina siušatelja. Kongres je otvorio prof. dr. W arburg, koji* je naglasio dg nijesu cijonisti jedini faktor, koji utje-6e na političke prilike ,u Palestimi Ali da Paflestina postane židovska, to stoji jedino do rada Židovai. Stoga moramo sve učiniti, da bi se pospješilo useljivanje i kolonizacija- Dr. H a n tk e govorio je o oi>ćenitcm položaju Zidova i o poljti'čkim mognćnostima sadašnjosti; Wollsteiner o ulozi i znamenitosti žid. nar. fonda za praktičnu palestinsku politiku, Go s 1 .a' r o financijblniim p3tanjima. Došli su do riječi i zastupnici: Poalecijona, narodnih socijalista (»Hapoel-flacai’r), mizrahista, ženskih udmženja, knlturnih društava i oniladine. Vrbunac raSprava postignut je u referatima o mogućnostima i metodama ži'd. kolonizacije n Palestini i u dehatama o tome. Glavni referat držao je Davis Trietscb, a njegove su izvode kritičko popratili i nadopunifli ostaK stručnjaei i poznaraoci Palestine (dr. Ruppin, dr. Anerbach itćL), Između mnogib važnib zaključaka ističemo maročito ove: »Palestinski dan poziva cijonistioku svjetsku organizaciju, da u svom radu cko izgradnje židovskc zajednice u Palestini u dnbu sktrožidovskog socijalnog zakonodavstva postupa prema slijedećim smjernicama: 1, Nacijonalizacija židovskog zemljoposjeda u gradu i selu i mjegova predaja unasljedni zakupi u smislu prava nasljeđnog obrađivanja. 2. Ustanovljenje najveee mjere za doznaku zemljišta. 3- Davanje zendjišta useJjenicim a, koji hoće sami da obraduju zemlje ili zemiljoradničkim zadrugama. 4. Podupinanje konzumnih društava i njihcve vlastite proizvodnje. 5. Socijalizacija prometnih sredstava, luka, električnih, p 1 i ns k i h ivodenih u r e d a b a, S •u-ma i prirodnog blaga., 6. Podijeljivanje javnog kredita u svrhu dizanja narodne proizvodnje u ratarstvu i industriji pomoću slobodnih radničkih zadruga. 7. Nad z o r nad privatnom industrijom [X) žid. zajednici. 8. Kolektivni radni ugovori. Opsežno zakonodavstvo za zaš ti t u radnika. (Pravo sastgjanja, soc. csi'guranje, maksimalno radno vrijeme, minimalne plaće, zaštita žena i djece). 9.Sudjelovanje radnika pri uređivanju uvjeta rada i pri do b i tk u. 10. Besplatuo polaženje prosvjetnih zavoda Lškola; mogućnost izobraZbe za neim,ućne pokrivanjem troškova za uzđržavanje iz javnih sredstava^ 11. Besplatnopružanjeliječničke pomoči i Ij'ekarija. 12. Nadzor had građevnim i stanbenim poslo v i ma, kao i) što opsežnije komunalho i gradsko građevno djelovanje • 13. Subotaibl a gd te ninarodni su đani' počinka židovskog naroda. (Prijedlozi Socijalističke zajednice rada.) i Priopćujemo još i ova dva zaključka (Predlaže dr„ Auerbach.): 1. Opreke između kapitala i r a d a i iz toga proizlazeća razredna bodba ueka se zapriječe u žid. zajednici djelova.njem u smislu istinskog židovskosocijalnog duha2. Palest i ns k i da n dele g a t a Udruženja cijonista za Njemačku očekuje i traži od vodstva cijonističkog pokreta đa smjesta započne svim pripravama za sređeno i svim silama pospješeno useljivanje u Palestinu, prema stepenu mogućnosti te ze’mlje.

Iz židovskoga svijeta.

Opći židovski žalobni dan u Švicarskoj. S raznih židovskih strana u Švicarskoj izražena je u zadnje vrijeme želja, da s& obzirom na strašne vijesti, koje stižu iz istočno Evrope, ustanovi žalobni dan, ikoji je ujedno post, te time dade izražaja čuvstvu boJi i tuge. U Ziiriich stig-la je međutim vijest, da su istočni rabini odredili 20. sivan kao dan žalosti i posta, zaanoliv ujedno, da i ostali Žiđovi taj dan proglase žalobnčm danom, zaključio je šviearski savez židovskih općina, da i u Švicarskoj bude 20. sivan đan žalosti i postaNema snmnje, đa će sve židovske općitne u Š\-icarskoj pozivu saveza udovoljiti

i time i Židovi Švicarske učestvovati u zajedničkoj mauifestaciji svih Židova diaspore i Palestine kao znak solidariteta cjelokupnog židovstva. Žid. pitanje u Rumunjskoj. (Bukarest, 30. V.) Jedan novi dekret modificira sve dosaidašnje dekrete i zakone o naturalizaciji Zidova u Ruinunjs'koj. Od satla’ moraju svi koji žele da poetignu rumunjsko gradjansko pravo, ovu svoju želju izjaviti u a utenti čnoj formi, Time je konačno r> ješeno židovsko pitanje. Rumunjska će dakle naskoro imati oko 800.000 državijana židovskog porijetla. Židovske novine u Rumunjekoij vadovoljne su ovim riješenjean«, Nakon što su velike siie zaihtijevale, da se u versaljskom mirovnom ugovoru ustanove odredbe, koje su potrebne da se u Poljsboj zaštite interesi stanovnika, koji se od večine razlikuju rasom, jezlkom i vjerom, i slične se odredbe imale primiti za Rumunjsku, požurila se rumamjsika vlada, da pretekne zaključak mirovne konferencije i inscenirala je brzo iz vlastite inicijative »Riješenje« židovskog pitanja u Rumunjskcj. I’odsječamo, da je Reuterov ured govorio u jednom brzojavu od 23. januara 1919- o »riješenju židovskog - pitanja n Rumunjskoj. Uspjeh ovog) riješenja svakom je jasan, ko je pročitao izvještaj i komentare zadnjih 4 mjeseca, taiko ' d ! a je rumnnjska vlada ondašnje riješenje u drugom poboljšanom iztlanju pouovno riješila. S maio dobre volje, stvar je sasma jednostavna, tako da se ovo zamršivanje innogim vladinim naredbama može tumačiti samo kao hotimično zavlačenje i neiskrenost. Od vremena berlinskcga ngovora dlo đanas je Rumunjska mnogo prakse stekla u tome. Ne ćemo se upustiti u opšimu kritiku đekreta, buđuei dai sam dekret još nismo pročitali. No primječujemo več sada, <la zahtigevanje »autentične« izjave od Žiđova potiče na razmišljanje i čini se da je to klauznla, koja dopušta svakojake šikane. Službeni brzojav jaadja njedno, da su židovske novine u Rumunjskoj navodno sporazumne s tim,' riješenjem. Bez obzira na to, da nam još nijesu stigle dotične novine, pa uslijed toga ne možemo Lspitati itetinu ipak smatramo svojom dnžnosču, da več danas upozorimo, da je uslijed stroge vojničke eenzure svaka slobodna izjava tamošnjih novina nemoguča. Sudbina Soluna. (Lausanne) Samnel Levy, bivši glavni redaktor Jonrnal de Sa!lionique upiravio je glavama država! i odličnim muževima antante prikaz o riješenju židovskog pitanja n Sclunu. U tom prikazu navadja, đa ni balkansfci ni zapatini narcdi ne osporavaju Solunu njegov u bitnosti židovski karakter. Solun je n tri ■četvrtine židovski, a ipreostala četvrtina sastoji'od muslimana i hriščana svih crkava. Vladajuči je jezik u Solunn židovskošpanskii, uz to franceski i talrjanskL Židovi Soluna stanuju odnje od pamtivijeka. Več Sv. Pavao našao je velik l>roj Židova u Solnnu, a jedmko n Kavali, Voriji itd, Moralni i intelektuadni razvitak Soluna i materijalni prosperitet cijelcga kraja posljedak su djelatnosti Židova. Žiđovski e!epienat u Solunu bio je uvijek faktor roda i napnedka i nikad se nije bavio politifcom agitacijom, Dr. Levy predlaže, da se Soltm proglasi slcbodnim građom sa mnnicipaInom i ađministrativnom antonomijom s

STRANA 4.

>2 I D O V« (HAJHUDI)

BROJ 19.