Жидов

nađu sredstva i putovi za suzS)ijainje po-* jjToma, koji su uajveć® katastrofa u židovskoj povijesrti. ŽkiovskO-naeijonalni život u Kstlandiji. Ko)ienhaški cijonietički ured javlja: Srecl nom svibnja obdržavala se konferencija žiilovskih oj>ćina Estiand'ije u Revaln. Nakon referata rabina Ch- Epsteina iz Jurgiewa, prihvaća se jedncglasno neaoiuoija, po kojoj je svaki estiandski Žiđov dužan, da svim siianiia podup'ire židovsik« nastojaflija oko Pafleotine. Konferoncija icavila sie i pitssijem židlovske sanrouprave u žjtlovskini pitanjkma u Estlandiji. Konfereaciji prihivalo je dev t cijoui.sta. tri Neoah Israei, tri nepriatrana ortodoks» i seclaau cle.uova socijalističkop bloka. među njima jiedlaki Poale cijonista. Za Zidove Estlandije bude izabraui jedau uaoijciualni egzekntivui komite. U Revaln je 18. svabnja za-ijeilala takmljer i eijouistićka konfereneija. na kojcj je sudjelov>aik) devet ei'jonističkih deliegiit« općiaske kc nferencije, kao 1 sedani članova eentraiT.. ga lomiteja za Estlandiju. Medju ostalim »aključilo se, da so sjeclište centralnog komiteja iz Jurgiiewa nrenosi u Keval. U presidij estiandske cijoništieke organizacije hudn izabitami gg. M. I. 811 nmhe r g, Jnkob Genss ii S. tLew i n.

Iz cijonističkoga svijeta.

ENGLESKI POSLANIK GOSLING f I)K. MASAHVK O CIJONIZMU. Prigcdm prizucjn.ia maTT.dnili prava žido-TOktog-a. naroda po rairovnome zl>oru >u Parizu, piiredid« je »Citaonica žldovsk-ih aka.doiničara u Pragn svečani kcncerat, konte prisustvcvaše predsjednik čelio-slovaeke republike, dr. T. G. Masarvk i enig’leski ppslanik rainistar CecM Gos-1 i ng. Poslanika Goslinga, koji je prvi stigdo poKdravio je engleskira jezikora u ime čitaonice Otdkar Ij 6 w istakavši, da židovski narcd znade što dnguje vladj engkskoj, koja če nam ponnoći ]>ri izgi’hdnji nnrodne domaje u Palestini. U :«ue židovskcg narodncg vijeća potzdravio je dr. Singer engleskog iKsslani'ka, naglasivši da će se židcvski narod vazda sjećati plcraenite pomoći engleske vlade, a Židovi Celioslovaeke vescle se posianiku. koji zastupa Engleskn, jer poznajn njegovu sirapati.jn za židovskn stvar. Engleski je poslanik na aba pozdrava odvratio: »Veseliui se, štu uiogu nvont prilikora da Imdem Vaš guat, jer iinum simpatiju za židovska nastojanja, jer se ova nastojania osjaujaju nn najbolje tradicije vaše stare rase, na održavaiijc reda i poredka. U zemlji, k ( ‘iu ja »astupam, susretaju se Židovi peštuvaiijeiu i uha roiu, kojl im pripmja kau iateligeiitnoin uarudu, knji poštuje zakuiie, te k«ji se ldentifleira ( » s nujva/uijim interealma sluhodnu iaahrane domovine, Vaša rasa ohdarila nas je vrlo odličoim državnieima i glasovithn muie>ima, kao šfo su da neke od mnogth spuiueneiu liisraeli, Montefior e, i u uovije dolut Lord Rtading I Mr, Herbert Samuel Na i>o»lroeju književ«Osti i Hmjetuost) iinanio vrlo ninogo da zahvulimo i|d'>vskoj Kultur? ne »amo u

Englegkoj, nepo na vaseijeloin evropskom kontinentu. Vaši su se govornici osvrnuli na uskrsnuće Palestine pod engleskim auspieijania, na osuovu, za koju je sad eitavi svijet dao svoje odobrenje. Ideja židovske Palestine nlje nova. U posve činjeničnom smielu počinje eijonizaiii sa sloinom židovske države. Doba repubiikc u Ku*>leskoj bil« je početak Vaše eman r ;j«aeijoiie perijode. Pui’ltanci dozvolili su /idovima du se povrate u Knglesku 5 pnritanci liili su prvi, koji su na uspostavi židovske Palestine pokazali velik interes i usnovali onu tradleijoiiu politiku, koja je sad nakon dviieatopedeset godina neprekidoog kontinu>teta postala zvaniejia politika viade Njeffov« Vejičanstva i koja je odobrena siidom svijeta. G (, dine 1621. propovijedan je po jednom eiigleskoin državn’ku Sir Henr>; ! F i 11 e h eijouizani i anali povijesti juvljaju da Je godiae 1K57, Henry Jessej' saknpio za siromahe u Jerusolimu iznos od 300 fnnti, za djjo doiia znatun izn°s, C> jeli osaiunacsti vijek ispmijnva jedan neprekidni rad nastojanja za ž;dovski nar«d. Intervencija Turske u velikome ratu p e tvrdila je pravodnost naše polit’ke. Jerusolini bit će sad sijelo jeđne židoveke zajednice, dok ee mt mjestn otomanskoga nar°da stupiti tri obnovljena naroda, Židovi, ArapS i Jermeni. Ostvarenje cijonizma jest jedna od najudesnijih pojava povijesti i svi rai susrečeino je puni nade. Ali uspjeh će prije svega zavisiti o Vania i ja ne mogu dosta snažno naglasiti potrebu, da svoje prave ideale uvijek vjerno sačuvate. Neka bude uzdržanje prava i poretka uvijek Vaš cilj i Vaša nsisao vodiliea, jer sadašnje stanje anarkije 5 nereda u nekini dijelovima svijeta je samo prolazno i šamo ona,j narod, koji ostaje vjeran svojiui velik’.m tradicijaniK j idealima, uživat će povjerenje novoga svijeta koji ee pr«izaći iz rata. Moje gospođe i gospodo, dozvolite mi, da Vam zahvalim na Ijubaznom pozdravu, kojj ste mi večeras isporučili i da Vas uvjeravam, da ga znadem cij.eniti.« * Državnog precLsjednika dra. T. G. Mstsar y k a pozdra vio je u ime društva pravnik Ernst Lebeohart istaknuv, kako se židovsko đaštvo smatra sretnim, što sad može da živi svojim životom po svom najdnbljem osjećajn i istinski: kao priznati prijmdnitci svog\ nakoda. Znadn. da g. predsjednik od vajkada priznava moralnu snagn njihova pokreta, te da im je njegov današnji dolazak ponovn i dokaz, da su mu svi moralni pregaoci jednako vrijedmi, priipadali oni kojenm mu drago narodii. U ime židovskog narodnog vijeća govorio je dr- Singer, koji je pozdravio srdačno predsjednika, te izmedju ostaloga rdbao: »Narodno osviješteni Židovi ove države, koji se vesele nspjehu, što ga je cijanističko svjetsko vođstvo postiglo poštenim i energičnim nastojanjem, jesu kao od prvog đana, vjerni \ lojalni građani čehoslovačke republiKe. Djelnjnći za osvještenje Zidova radirao i tKK’emo dalje da saradjnjemo na dobrobiti i izfrradnji ove republike, te smo uvjereni, <k na ovaj načm pridonašamo k izmirenju rviju narodnih grupa i po tome k nspješnom razvitkn i sreenoj bndnćnosti naše mlade republike«.

Na oba govora odvratio je predsjednik republike: »Oba gOvornika dotakla su se u svojim govorfaua mojega odnosa prenia eijonlstičkom i narodno-židovskom pokretu. Vi znadete, moja gospodo, da ja polažem najveće težište u ovome pokretu na moralni niOmenat. Mogu Vani danas samo opetovati, da se u ovome mom »Jnosu prema narodnome židovstvu uije ništa promije. nilo, Ne mogu da nvidim, zašto bi u našoj državi, u kojoj već t«liko narodnosti živi, nama židovski narod ikako hio na putu. Mogu Vas uvjeriti, da ću, ako budem na teuielju ustava zato iinao mogućnosti, svoja naziranja na političkoni području priniijeniti u praksl. Na mene možete uvijek račnnati!« Ured za odgoj. Cijonistička! organizaeija kreirala je ured za uzgoj, koji je pcslao ovaj cirkular 11 jevrejskam jeziku na sve zemaljske saveze. »Opća* cijonistička ikonferencija, koja je održana od 24. februara đo 12. marta o. g. n Lomloira, zaključila je, da se središnje vcdstvo cijonističke svjetske orgamizacije jireseli n London, a bit će n rukam;a .člianova Užeg Akcijonog Odbora i nekoliko članova Velikog Akcijonog Odlicra, koji će se u tn svrhu preseliti u London. Odavde će se upravljati eijonistiičkiim radom po speeijalnim odjelima, koji će se nstrajati za evako područje. Na čelu je svakog odjeia po jedan član Akcijonog Odbora, Ikoji nosi glavnn odgovornost za radove, koji su podređeni ojegovoj upravj,. Međn ■ cstalim stvorila je organizaeija i posebni nred za knlturu i odgoj, podrnčje, kojs zanzimlje vanredno važno mjesto n našem radncni programu. Na čeln ovog ureda stcji član Užeg Akcijonog OdJx>ra Šmarja Levin. Njegovi sn sekretari dr. Hngo Be rgma n n, SaJomo Gin z ber g i Pesalv Grvnsbu rg. Ovomu je nredu svrlia, da u prvom redu organizuje rr.dne sile za knltume i nzgojne zavode u Palestini i diaspori, da tako vidimo kcliki j broj sila. koje naš narod posvećuje jevr jskom. cdgoju i jevrejskoj kultnri, i da s naše strane nvedemo sdstem, koji će biti jedinstven n svojim principima,. Ured za ođgoj i iknltum nastojat će, da sknpi cijeli znanstveni i statistjčki materijal, koji ee biti p(xlloga k«l provađan.ja davnc zasnovanih visokih škola u Palestini. U tn svrhn si>orazumjet ćerao se sa najpoznatijim stmčnjacima, da već nnapred zname, na koga se imamo obratiti. kad bnde vrljeme, da se izaiberu osobe, koje ee voditi i upravljati našitm ooviiu institneijama. Time smo se dotakli samo jednog dijela programa, našeg zavoda. Doskora podastrijet ćerao Vara opširan program raznih radnja, koje je preuzeo naš ured. Bili hi Vam, gospodo snmišljenici!, veoma zahvalni, kad hi nam pomogli skupljanjem materijala za odgojni i kultnmi rad n Vašoj zemlji, kao i poticajima i predlozkna s Vaše strane, koji idn za thn, da potligmv knltnrno stanje našeg naroda.»

Sraarja Levin.

Uspjes! cljonlsta. Kopenhagen. (Poseh. brzojav). Kopenhaški cijonističkl ured javlja. da posehui dopisnik Dailv Telegrapha*, Poreival Landon, piše: Zanimivo je đa se kcnstatha, da sn osnove Cijonisfa. koje se tiču napredka Palestine u buđnćnosti, vrlo nznnpredovale. Napređak hu-

STRANA 4

»ŽI DO V« (HAJHUDI)

BKOJ 21