Жидов

cluće žklovske države zavisit će mnogo o jnanicama, koje će se inSadoj držai\i opreddjeliti na njienoj sjevernoj stirani, ali već se u veljke bave osuovama za pouovno napnćenje i obnovu Palestine. Židovske vode dr. Weizmann i profesor Frankfurter postigii su maksimum cnoga, što se u sadašnjosti postići nioglo. Cio svijet piati sa zanimanjem pokušaj cbnove Palestine, a ovaj se projekt odlikuje među ostalima, kojim se bavi ipirovna konferencija time, št o j e on jedini. k oj i s e može potpuno provesti, a da se time ne nanđi napredku koje drnge nacije. Terneljni zahtjev sadašnjosti jest intnezivno kultiviranje zemlje, a Ijnde i novac što se zato trelra, mora da se bez )>oteškoća nabavi. Od vođa cijouista zalitjetjeva se, da nastorje da niandat za Palesfinu dobije Velika Britanija, što svakako znači komplimenat za britskn upravn, kojemu će se i ostati svijet priklj.ueiti.

Iz Palestine. MOMENTANO STANJE PALESTINSKOG PITANJA.

Beč, 4- srpnja. (Posebni tvraojav palestinskog urecla.) U mirovnoin ugovorii s Tunskom posveeeno je ivedeset točaka Paleetini. Ugovor među ostalian ističe engriesku nin-nvu nad Palestinom, te da ee u zenrlji (biti tri ravnopravna zemaljska jezika: engleeki, jevrejski i arapski. Engleske upravne vlasti namjestit će židovsko činmmištvo, koje će predložiti veiiko židovslko vijeće. Arapi dobit oe autonomijii i imat će svoje vlastMe sudove. Momentani položaj u Palestini. Sjeverozapadni dio Oatileje zaposjednut je po Franoii'zima, istočni Jordan po arapskim oetama kralja od Hedžasa. 22.000 četv. klm. okupirano od Engleza. Porezni je prirast još jednom toliko velik kao prošle godine pcd Tuiskom. Sad se vrlo intenz'vno radi o pošumljenju vksova kraj Jerusolima i v Kannela. Pomoću židovskili inozemskih misija i postojećib židovskili uredaba provađaju se sad sve nužne rađnje za poboljšanje hig-ijenskih prilika, n zemlji. U veliike se radi na izgradnji prometnih puteva. Građe se ceste i željeznica cd 500 kiloraetara. Provest će se spoj žeIjezničke mreže s bagdadskom, bedžaskonn i eglpatskom željeznicom. Bit će doskora uretlen direktan voz iz Hajfe—Jernsol m—Kairo sa salonskim ikolima. U Hajfi trasira se već Inka. U Jafi i Jerusoliimi izradjeni su nacrti za proširenje tih gradova. ' Zadnji broj >Manchester Guardian donaša oštar tHanak protiv okupacije Galileje po Francuzima. Pisac veU, da sva Palestina pripada Židovima, pa je stog-a moraju Franenzi smjesta napnstiti. CIjONISTICKA KOMISIJA U PALESTINI. Izvještaj o radu. Kopenhaški eijonistićki ured objelod»njuje izvještaj rada konrisiie, odaslane n Palesthm. Izvješće obuhvata 11 mjeseei rada komisije i to od 1. aprila 1918. do 28. februara 1919. Isvještaj fonda za pripravni rad n Palestini još nije stigao. Sredstva, koja je isti stavio komisiji na raspolagaoje nijeeu bUa dovoljna. da se doskoči svim velikim potrebama židovskog pirčanstva Palestine, koje je za vrijeme ratm tollko stradalo. Kad je komfcdja stigla u Palestinn, engle-

ska je voj.ska kila zaposjela samo Juđeju. Koimiteija je tada djelovala često tik iza bojae liaije. Svaka aajananja akeija bila je pod voja. aadzorom. To je jako otešćavalo rad komisije. U početku bila je »dmiaustracija skoro aemoguea, buduei je Turska prije ao što je aapustila zemlju deportiTala sve dobre radae sile, a pristup u zemlju bio ograničea. Židovsko pučaastvo, koje je maogo pretrpjelo, bilo a vječitom strabu zbog deiiortaeija i otimačiua, aije bilo aakon oslol>ođenja u stauju da svlada veliki posao kod ekonomskog i 'kulturnctg podizajija zemlje. Nakoa zauzeča SajuariJe i Galileje u septembru god. 1918. poveeao se znatno djelokrug komisije. Cijeli rad ostao je dakle aa komisiji, koja je doista spasila, što je za vrijeme od 35 godia« tolikiiu žrtvama bilo sagradeno. Bez ove pomoči bio bi daljmi rad za dugo nemog'uč. Posebni pregled omogučit će svakome d» se o tome uvjeri, kako je velik opseg rada komisije bio i koliko je komisija nn svim, poljiana javnog života djelovala bodreči svagdje na ustrajnost. Izdaci pripravaog'a fomla bili su ti giavnom ovl; Zajmovi 36,686402 Lst. Skole i kult. iitstitncije . 41,724.846 » Mjestne opčitie . . . ~1,036.066 > Soc. i privredni savezi 938.662 Poljopriv. i koloniz. ured 6,011-154 » Javne radnje .... 4,927.111 » Opča administraeija . . 14,296.908 » Acbninistraeija kernisije . 10,703-581 Ukupno 116,324.730 Lst. Zajmove daval« je komisija volikcsne broju kolonista, radnika a i mnogim društvima n svrhu pfopravljanja i podizanja stradaloga- Vjerojatno jc, da če u ovu svrlru potrošemf svota, koja iznaša skoro trečiliu izdata ka. biti povraeena. Kooperativn« udruge za nab a v u ž i v o t n i h namirnitca. Najk prije se radnici i obrtniei, kasnije i ostali staleži složiše u uđruge, da tako lakše i jeftinije đođu do životnih namirnica. koje su onda bile veoma skupe. Dvije ovake udruge dobile su zajam od 122.500 Lst, koju su svotu djelomično već povratile. Ovaj .ie sistem bio najbolji, jer -su radnici osobito u poeetkiT stradali od skupcx'e, ira če se i n normalnirn vremenima nvažiti. P o 1 j o pr i vr e d n e Jk o 1 o n i ja, .. d r u š t v a i gr u p e. Nekoliko od ovih kolonija uzdržali se satmio s pomoču komisijeU tužnim kritičnim momenti.ma priskcčila je komisija n pomoć raznim dmštvima r grupama, koje bl za vrijeme žetve inaćc propale. Inicijativom komisije osnovane su i kooperativne radničke utEnlge za poljoprivredir i vi-tlarstvo. Jedau d:o članova iest seljačkog staleža, a; ostalo sn građani, koji se istom izcbraznju za poljoprivredni rad. Zajmovr, podijeljieni ovim zadrugania mn/ go su pridOhijeli povoljnom razvitku židovske kolonizaoije. Istodobno potpomogla je komisija i ribarske udnige, koje su se na obali moi-skoj lijepo razvile. Šk o 1 e i kn 11 u r n e inštitueije. Usli.jed deportacije najboljih učitelja, velike skupoće i siromaštva nčitelja, koji su mogli ostati n Svojim mjestima stradalo je školstvo jako. Stoga je komisija daia 6000 L«t cijonističkom uredu u Palestini, ko.ji je imao da nađgleda i npravlja tim radom. Komite, kojeip pripadaju đr. L ur i e kao nadzomik škola te dr. Tonrov

i dr. E ps t e i n, koji se bave izdavanjem hebrejskib školskih knjiga, radi veoma uspješno. Najprije je poboljšano stanje učHeIja, zatim se i povečao njiliov broj. Iskusni palestinski učiteljr opet su dovedeni uatrag. a i novi namještenL Zatim se, buduči cla broj jiredratnili škola ni.ie odgm-arao potanebama, otvorilo novih. U juam 1918. zalvorilai je vojnička uprava šk<de iHilfsvereina «. ujemačkili Zidova i komisija je dobila obavijest, da smije, pri|K>ji li ove skole hebrejskom školstvu, preuzeti ove škcde. Komisija je to i ueiuila. tim je provedena jedinstvenost školstva u Palestini,. Dosaclauji izclacd iznašaju skoro 34.5/« sveuknimib izdataika. Važno je da se sjK 1 mene, da če hiti potiebua svota od 8000 Lst. i više injesečno, da se školstvo održ’ i pridigne. Razlozt su tome, št,i je dosada komisij« pokriki samo dio izdataka, osim toga morale sii se plače učitelj«, kojih im« sacl« mnogo više povisiti za 75/o. Za 30 sa-ti predavan.pi t.jedno dohivaju ispitani učitelji 10 Lst. neispitani 8 Lst mjesečno. Ueitelji akgdemskog obrazovanja dobivaju 15 Lst. z« 14 sati predavanja u tjednu- Natkon dvogociišn.le služhe povi»u.ie se plačn za 2r>%. a nakon pet godin« za 40%. ŠkoiekoKi komite-u (\Vaad Hahinuh) pošlo je za rivkom, da i škole orto■doksnib oiK'imi dothije u svoju upravu. Preuzeo je »Tahkemoni < školu i dječjd vrt n Jaffi, ortodoksne škole »Petah Tikvi Rišonu i Ekronu« i 9 raznib odgojnib institucija u Jerusolirnu. Sada npravlja ovnj komite 91 školoni sa 291 razmla. 9284 učenika i 384 nčitelja. Važnost škoLkog pitanja u Palestini ne može se dovoljno jirocijenlti kad Tiornislimo na skoru eniigrneijn mase iz Evrope. Kako se danas Imdi narodna svijest u svini židovskim centrima! diaspore, mora da se osmije u Palesti'ni eentar židovskog života i židovske kultnre, tako da židovstvo u galutin može ond.ie nvijek nači trajm izvor židovskih impulsa, i jiodstrekavano s time, da uzinoguo održati žLlovsku tradiciju i u galutii. Privredni i koloniz a c i j o ni uredi. II sprazunnr sa cijonistrčkten palestinskim iireclnn, rec'rganizovnla je k misija privredui 1 kokm zaeijoni ured. Koioiiistima kolonije Kfar-Sahe, koja je usljed rata skoro nhćštena, T>oniogla je komisija kod pcdizanja zgrada i vočnja(ka k Slično je pomoč clama i 1 Jeiiieuitiina. Herz-lova šnma i šmna kod kolonije Hedere, koje sn djelomično irništehe, nredit će ponovno m ed. Ja v n e r a d nj e. Osnutak ureda za javne radnje prvi je korak ikokl ostvarenja niza velildh javnih radnjh. Kao isušivanje mcčvarai, koje s« legla raznih za’raznib bolesti i pripravljanie plodnoga tla. U Jernsolitnn je sagrađen vodovod. Komisija je isposlm-ala kod vojničke nprave, koja je tu modemn, velevažnn gradnju izvela, da »e vodovodne ci.jevi i u židovskn preclgrađa dOvedu. Kod te su gradnje bili inter, venei.)oni komisije zaiposleni samo židovski radnici. Komisijaj jje tn gradh.fn potpomagala zajmom. 0p č a ađminist r a c i j a. Ovaino Idn svj izdaci za administraeiju židovskog pučanstva Palestine. Uređen je dopisni ured. koji je za propagandu od velike važnosti. BROJ 21.

»2 I DO V« (gAJHUĐI)

STRANA 5.