Жидов

Začasni naslov za dra. Weizmana. Kako javlja loiMlonski dopisnik »Židovskog dopisnog uredia n Ziiriclui« jioilijelila je univerza u Manchestru dne 5. jula dr. W e i zm a n n u honoris oansa čast doktora prav«. Ovo ođlikovauje podijeljeno mu je kao vodji cijonlstičkog jx>kreta kao i za zasluge što ih je stekao za vrijeine rata /.a Englesku. Rector niagniificus, prof. Alekhan d e r jnizdravio je u svomu govoru Weizinanna Ikao bivšeg profesora eveucilišta u Manchestru, koje je ostavio odmah iza buknuća nata, dia bi/ poslužio kao učenja'k svojoj domovini, a svome vlasutome narod’u kao državnik jKmiogao da osnuje natrodim dbrnaju u Palestini. Rektor je medju imhn rekao: Sveučilište u Jerusolimu, eijira će uipraviteljcm jrostati Weizmia'nn, stvara se u jrravom riftomcntu i kao što su Aanserikanci pri osnutku kolonije rezervdTali jedno mjesto za školu, tako će i univerza ij Jerusolimu biti simbol uovih nađa'i centar žktovskoga duha. Židovski nacijonalni rad u Temišvaru. Dno 14 jula o. g. priradilo je ovdašnije »Zidovsko narodno udruženje« svoje prvo kulturno veće. Dvorana gradske redute hila je prepmna i mnogi kasnije stigli goeti iz okciltce mijosu dobili rnjesta. Moralni se nsjjjeli jiriredlie ilma u prvom redu zahvaliti pjevačkom i glazbenom zl>oru <xl 60 članova, ikoji je pod ravmamjem g. W. Neiubaueria, izveo Menidblssohnov oratorij (95. I>saoam); Iz biblije oitao je kaizališni ravnatelj Sebestven i glumac Czako- Gđe. Podhaczky i Neubauer otpjevale su dvije arije iz oratoidja »95. psalam«. G. Pajor pjevao je eolo iz Mendelsohnovog »Ilije«. Kultumo je veče zaključeno izvedbom orkestra. Cist priho<l od K 5000 privestl će se kulturniin svrhama. Slijedeče »vbčelri« donijeti će daijnjte odabrane komaile iz staro i novojevrejske literatutne i umjetuosti. Iz cijonističkog svijeta.

Budućnost židovskOga nai-oda. Jo&ef Baronđess, član amorikansko-židovske delegiacije u Paa-izu, vratio se u Ameriku i izjavio zastupniku new-yorškog lisfca »The Day and The Warheit< o budućnosti židovskog’a naroda sllijetleće: (Iz.jave Barondessa uisllijedile su prije potpisanja mirovnog' ugovora i klauzula 0 zaštiti naroldnih mnnjina. Op mr.) Osnutak je židiovske domaje u Palestini osiguran- Židovi će postići narodna i gras đaaisha prava u svim zemljama, gdje ih još nemajßi. Nikad nisam toliko žaGio, da mii Židovi nemamo organiziranu vladu. Ne mogui se oteti jakom' dojmu, što ga Je učiniia n(a me naiša nemoć. Još uvlijek moramo s našim molbama kuoati na vratima moćnika;. Drugi narcdi govore u ime neke sile 1 nastupaju kao sila. S njima se računa kao s faktorom moći, a mi tek možeuao da se služimo nuzputevima i stražnjim vraitima. Vidi se, hako je nćmočain narod, koji još nema vlastite domaje, ni vlastite zemIje. Ipak je delegacija amerikansko-žiđiovskog kongresa pod vodstvom Juliiaua M a c k a i Louis Marschalla mnogo postigla u izvršenju naloga amerikanskoga žiđovstva. Vrio žalim, da je Stephau W i s e morao taiko rano ostaadti Pari'z. On je najbolji prijatelj Wilsona, a ovo prijaiteljstvo nije tek lično, ono je i političko. Wilson ima veliko povjerenje n govornički

(lar i moralnii autori<tet W i s e a. Stvar iiđovskog-a uamla bi mnogo dofbila, da je mogma rabin W i s o ostati za vrijeuno rasprave n Patrizn, 0 odnošarjn Wils«na prenia zahtjevinia židovskog-a naroda izjavio je Barondiess; Hoću da navedem. vlastite svoje rijeoi: Nismo još imalj prijateljia žittovstva jKi]mt Wilsoata, Međo zaslugaima Wi(lsona hlt će zlatniim slovhna aapisane veli'ke zaeluge za budućnost i sreeu židovskoga nartkla. Kad se Wilson trvjerio, da zahtjev na narodna prava za Žktove imai mtelo nade na ostvaren.je, prodro.je s istimft pod imeuom j»rava zaštite manjiine- To je tek jedan od inlnogali primjera, kako se Wilson zanziinao za Žictove. U Palestini d budmV>j žikto\-Bkoj domajd rekao je Barondes: Cijonisti predložili an oetiri razna projekta miirovnoj konferenciji, svaki put u potpunonn si>oroziimn s Amerikom i Engleskom. Sa zadnjim projektom s]tornzumm* su i Franetifska i Italija. Dr. Weizmann igrao je itrema Engleskoj ulogu, kojn će tek povijest u budućnosti moći praVedno da ocijeni. Da to možemo razumijeti, treba znati, da se n Englcßkoj v.jenijo daf tri 2idovm imajiu glavni udio na engleskoj pobjedt, nai.me lord Readdng, lord Samue.ls I dtr. Weizmann. Weizmannovo djblovanje kao stručnjaka i obretnika eksplozivndb stvari za Engleskn dalo mu je prilike, da dobije upliva na vladojnće krugove n Englesko.j te da Zapoćne svoje d.ielovanje kao židovski diplomata. Njegov uepjeh bio je već na početku sjajara. Moramo, dia to razuniijemo, jiromatTati glavne točke iirojekta, koje sui protežirali Engleska i Amerika<, a isto i prineip, prema kojem ona vlast, koja oe ddbiti mandat od Saveza naroda za upravu Palestine, mora kasnije predati potpunoima zemlju židovskom narodu, kald budta stvoreiii za to potrebni uvjeti Uojiće bilb je u saidašnjera času uputno, da uti ZiđOvii ne istlčemo odviše vomjßku, dcnncnstratiVnu suverenost, već nutarnje faktične potrelie za izgradnju židovske države i ovi uvjeti biti će nam diani. Prije svegia će cijelo vlasništvo bivše turske vlade, u koliko oe ležati n granicama nove Palestinc, biti predano čžidovskome aairodu, kojd će upravljati zemljem. Nadalje prizimt oe se židovski blagdani kao narodni blagdoni, a jevrojski jezik kao ravmopravan pored 'engleskog i arapskog. Sve židovske škole i kulturne institucije nzdržavaju se državnim troškom. Konačno će se podijeliti potpuna sloboda nseIjivanja za Židove »vijn zemalja. Držim, ziavTŠio je Barondess, da smo postigli za našu domovinu jdeal |u potpunoj mjeri. Moraau još nadodati, da sn vodje eijonističkog pokreta stavljali svoje zahtjeve ua mirovnom zboru ne samo u interesu cijoniKnm, već u interesu cijeloga židovskoga naroda- , MIROVNA KONFERENCIJA PRIHVATILA CIJOMSTICKE ZAHTJEVE. Londonski dopisnik židovskog tiskovn°g ureda u Stockholrnu saznaje iz pouzdanog vrela, da je mirovna konferen c ija cij°nističke predioge u pogledu Palestine uz neznatne promjene prihvatilaPmlavanje dra Weizmanna. Londiongiki dopisnlk žid. dop. ureda u Ziirichu javIja: Boiktor Weizmann posjetit oe redom veće engleske proviucijalne gradove da in-

fonniira židovske mase o sadašnjern stanju palestinsikng pitanja, te dla ih oduševi za velike rUctove, koje traži sadlašnji važni Tuomenat. U Livcrjmlu rekao je dr. Weizinamu među* ostaliim: »Budate bez brige, Palestinoi jo sigurno naša.-Zatridočetirinedeljebit će Palestinaoficijolnoproglašena žictovskom domajom l .« Ova isjava izazvaHa je si'Jno oduševljenje. Slušatelji nosiJi su Weizma!mia na rukama kroz mlice grnda. Doskora jvosjetit će dr. Weizmatnn i Mancbester gdje već sad prave vanreduc priiprave m u jegov doček. Lugos (Banat). 20. VIL održau je ovdjel svečana Herzlovia slarva. Preko 600 osclba saslušalo je sa velikim zaniniitnjcm sjajni govor oršovačkog advokata dra. Aloksandra Noliel-a. Na koncu je djan. pjevački zbor otpjevao »Haitikvu« pod rdvnanjem g. iiadkantora Jos. Bructor-a. Prigodoin Herzlove proslave izclalo cijonističko društvo brošuru jiod naslovom; i Zidovska narotlna misuo>. Temišvar. U ovoj velikoj općini edržane su Herzlove šlave u iiramovima. U bnamu ortodoksa, (Joeipov grad) ogvorio je svečano slovo nadtrabitn ItornliaTclt Schiick, koji se dotakao smažnim izvoldima straliovitili pogroma i sramotne epidemiije pokrštavanja budimpeštanskib Zidova. U libarnu neologa govorio je prigodno sponnicnslovo nadirabiu, dr. M.apc Dreehslcr- Pjevanje obavio je cijon. kor jK>d ravntnjem g. Wiih. Neubauera.

lz Jugoslavije.

Sjednlca Privremenojc mlb«ra jevrejKkih općina. T>ne 22. i 23. juTai adlržala se sjednica pri\nxniiene uprave Saveaa jevrej* skih općina u krnljervstvu S. H .S. Prisutni' hila su gg. dr. H- Sp i t z e r (Osijek), dr. R. Siebenschein (Zapi-eb), Otto Stern (Zagreb), dr. H. Urbach (Zeui'.rn), 'dt. David Alkaday, dn. Isak Alkalaiy, dr. P. Pops, Semaja dc Mialjo D- Hohner, avi fe Beograda, Braojavno izvmuli su ec d'r. K a j o n (Sarajevo), H. D e u ts ch (STatina), \ . K o ps a (Sisak)- Nakon duljih debata modi ficiran i utvrđen je tokst pravfta, koji oe se. doskora prijioslati svism općinaima na i'zjavui. Izvršeno je konstituiranje uprave i izabrani su za pred.%edmika dr. Hupo Sp i t z en za potpredsjednike dr. E. Siebe nschein, dr. David A 1 k a 1 ay, dr. F. P o p 8, dr. J. K a j o n, za sekretera D. H o hn e r i za idapajnika Samaja de Majo. Obrazovan je izvršni odi>or Saveza t u koji su ušli svi članovi uprave iz Beograda, a kome je stavljeno u zadaitaik svr• pavanjie svih neodložnih poslbva sa stralne Jevreja (izgoni i tome slično). Žid. građansko društvo »Bnc Jisraei Križevci. Dno 14. liipnja o. g. sastadioše se članovi »cijonistič.kog’ društva B’ne Jisrael n svrhu otmove Idruštva. . Nakon što su predsjednik g. Strausz i novo pridošli g. dr. Žigu BriiTl razložiii cijleve, kcjo ohnavljeno druetvo iinade da poetigne, prihvatiše prisutni, a to bijahu skoro svi kirižovački Židovi, ocrtane im osnove, odoiffiša promjienu dosadanjeg iraena drnštva u »Židlcvsfco gradansko dništvoB’ne Jisrael u' Križevcima« i pozvaše privremeni odhor da izradi pravila, pa da ista što prije predložii gilavnoj skupštini na raspolaganje- Privremeni odhor pređložiio je

BRO.I '24. i 25.

»Ž I D 0 V« (HAJHUDI)

STRANA 7