Жидов

jciu Baftestine u užem smislu haviće se zadnji ćlaaatk ovoga ci'klusa). Đamais je gotovo guvišno pitanje, (1 a 1 i' u J e vt e j i n o p ć e sposohni z a poljodjelski r a d. Istraživanja zadnjih godina n dijaspori Joka/.aše, ida su se i pored najvećeg jKditiokog 5 ekcnomskog pritiska Jevieji u mnogim zemljama bavili poljodjelsitvom; tako u južnoj Rusiji, u Poljskoj, Galicijii, Runiuniji, Kinadi, Argentini i sjeveruoj Amorici, svakako u maloin broju. U Pa'lestinii samoj pokazaše pi.kmiri ziadnjib deoenija istu sposobnost. (tanas iinade u Palestirfši (po izvjieštajima ućenjaka Davisa< Trietscha) oetrdesot i |*e-t jevrej.skili kol'cnijia, kcje zajedno obrad.rjn 50.000 lia zemlje. Ima seia sa 3000, a u svemu 12.000 jevrejšlki'h seljoka. Nadalje je poznata predrasuda, d a j e P a 1 e st i ii a n e |» r i<k 1 a d n a z a n a s esl j'»i v a n j e jevrejski )i m a s a. jer da je zeanlja maHeiia: za muoge Ijude, da je jmsta i nozdrava, pa đa ne rncže prebraniti više «xl nokoliko liiljada Ijudi. Nejevrejski svjetski statističar 5 ekomom Bailicd bavio se podrobno tim piitanjima; on je valjauim i neobori'vim brojkania dokazao, <da Palestiua može juehraniti šest milijuna starmvuika, da se moderniin tebnićklm sredstvinia inože najmatrije Vi eitavog zemljišta (830.000 ha) ućiniti plodnim, da se ostali d‘»o inože upotrebiti tkao patšnjak; perad povrće, voće mogli bi kolonisti gojiti kan s'poretlne grane gošpodiar'stva. S Ballodctm se n jezgri slažn pcznavaoci Palestine Ibivis Tr i e ts ch i Curt N a w r a t z k ti, i ako gia u. mnogome ispravljaju i uadopunjiiju. U glaviiom dckazuju svi, da je Palestina zeimja', koja može prehrani'ti milijune stanovnika, da ima 11 sanvoj zennlji produktivnih mcgućuosti. da ostale potrebc nrože sehi liabaviti izinjenom za svoje suvišne pnodukte, napdkon da je usljed svoga geološkeg kairaktera i razlićitili klimatskih prilika priikladna za gojenje svakovrsnih knlturnih biljakaŽatfari jKistoji bojazan kotl neupućeniih, da će se* h Palestini razviiti osobito indnstrija, aindnstrijskaprodnkcija će stvoriti na novo ugnjetavan indnstrijski proletarijat. Ta je bojazan potpimo bezraekr/.na. Već jvo svojoj geografiji je Palestina gctovo iskljnčivo a'grarna zemlja. U Jndeje je tlo zgodno osobito za poljodjelstvo; na brdlnaina 1111« pašnjaka i nspjeva govedarstvo; sve kultnrne biljke. koje ne trebajn v'lažnog tla (ka«> što su vinova loza, maslina, badem) sade se s uspjehom; biljke sredozemuog pcdrućja (limuni, narandže, smokve) uspijevajm izvrsno; du'boka niziaiat Jonlauai »a svojom tropekom klimom najbolje je tlo za banane, da-. tulje, imligo, šećerhu trstiku, lau Hd„ OsLm toga sn najzuatniji agronomd i ek«>nomi uvjereni, da je ratarstvo korijen i stablo drveta. dok su iudustrija. trgovina i jrromet samo njegove gi'ane. Gradski stanovnici mcgn živjeti jedino «kI suviška brane, što je seljak dlonosi 11a trg; građanski i čitav izvanseoski živol zavis? o suvišnim zemaljskhn plođovima. Osobito vrijedi t«> za nai-od, koji na uovo sebi stvara državu. o>-a ; kav iuarod tnd»a |K>najprljje scljake, j>rema tome se u tnkovoj ilržavi. koja se stvara, ne mogu raizviti tip inchistrijalnog eiiTops'kog, ameriekog (bolje reći kapitalistićkog) fabrikanta i iudustrijskog prOletarijatia'. Kod stvaranja Pa|estine, ka'ko s razloga ekonumije, tako i sa

etičkog stanovišta narodne kulture, vrijedi žakon, da je tim višamateri j u 1 n a i d u š e v n a k u Itura, štojeagra rni temelj jači, što je soljački etalež ztiraviji. Radi tog’a zaamšljajn sebi naši najbolji Ijudi Palestinu nrainje industrijskoui zemljoin. Kks]x>rtna induistrija će biti rnalo razvijena, a i cva će hiti zadniga.rski crganizovana, ipa ne ća rnoći pojecSinci kapiitaJlističkirn izrabl ji vanjein odredtt i smjer i edjene jrrojnetiai ; trgovdne.Naprotiv če se naj r v r ećd d r >) tvorevina jnotroš'iti u samoj zemljil tako, dta če Palestina sve manje bilti ztivisna o hircvLma i klimaitskim nesiguniostima svjetske burze, a vakrta državnog novesi ne če n-eprestaino balansiratl i n nestalnosti svojoj stvarati ekonomske i socijailne ikrlze. Dobar [Kiznavalae Palestine Cnrt Navviatzki priča o svojim iskustvima u Palestiiii za vrijemc rata i tvidi. da rnorajn u novoj zernlji mastati rat airske kolonC: je, koje se (mogu s a s vi tn » a m o st a 1 n o u z držati, dakle .takve, koje nijesm zavisaie od imporlm, koje se rnogu satrie dpskrbi'ti, a ujedno od svoga suviška dati gradov&rna. Tako Isu kolonije u Jiufeji najjalče osjetile rat, jer 6U to nai&elja. « [ilantažama, pa prema tome u [Kig’lerki živežnib namiirhica ovisne od uvoza; Galileja j© naprotilv zeuvlja poljodjelstva, vrtlarstva i geveitetrsiva, p« njezine ikoioni jc mogcše pretirodifi sviaku kriZ ii. AU' kako je već jetkvom rečeno: indus'trijalizam, kojcga šiiio užasfte posljćdiče doživjeli za rata, ne sriMje se n Paleštiui razviti n)i iz riarodno-kultutrnih razlcga. Nainje-rii je inrxlernog jevrejskog pokreta, da nzđtrži [x> pdemenu, religiji, kuUirri i osjećanju jenlinstvemo jevrejstvo, i d» se cjelokulpiii jevrejski narod riaseljivaujeiu vlasitite zemije nesrnetano i svestrano razvije. Jasno je, dai sanro čisto jevrejstvo rncže ndariti temelj budućoj jevrejskoj državi; istom * jevrejstvu je temelj zdinalv seljaoki stalež; prema tcme nerna jevrejske Palestine be* jevrejskih seljaka. Preostaje još, da se jjclbije ukorijienjeaia predrasuda, da je k a j> v t a 1 z a k o 1 o n iz o v a rl i e Palestine veoma velik, ]>a da ga ,r % cijonistička org>anizae ; ja ne će mcči stvo riti- N4 tc ne stoji. Danas je eijonistička organizacija imiml čiitavim svijetom (zlrači ođ fkiancijskili i diplomaitekih ličnosti svili civiJizovanih država) prizuata juridiekom i meralnom zastupnieom j>rave jezgre jevrejskog ruairodia. Cijonistfefci vode priznati šn (do konistituante) provizoriiam vladom buđuće države; ta vlad'a posjeduje već sada veli’ki fiirancijški kredilt, Voji će porasti, 'kad organizovan jevrejsiki nairod hude sarn izahr ao svoje zastuphike i kado velike rnase jevrejske sv o j i ra r a d bm stvore kreditnn hazu. Inia osim toga i konkretncg imetka u jralestinskom fondu: jevrejske kolorrije u Palestm 1 , tlo narndnog fonda stvaraju sigurno jabnstvo; dohoci narodnog fond«( izuašali su g. 1918. nekih 3 milijuna franaika. Jevrejska kolonijalna banka je zuatno povisila svoju temeljmr glavnicu. jer je gotovo čitavn trgovinu za vrijeme rata Jmaffla u svojiin rukatma. (To ne znači, dii je ta hauka za vrijeme rata gulila narod. nego je ujezm promet hid velik, jer je engleška vladn ovoj hanci isključivo [X>vjei‘ila čitav jiosao cpskrbe zernJje. Prema tome je jevrejska banka joŠ za vrijeme rata uživaja ugled jedne državne jevrejske hanke, pa je mc-

gia izckuti j>apdrnd nOVac, koji je u čitevdj i’adestini bio' primljen, jer je imalo sigurrm TX>kriČe). Kako Curt N a w r aH z k i ra čuna, trel>aće u prvo vrijeme za naseljenje od 300.000 pororiica (ld/2 milij. Ijudi) rie kih 2 inilijarda franaka. Ja f kob Oe 11 iuffer i D. Trietscb rirže, da treba jvi manje. Kako več l>ilo, glavno je, du ta svota nije tako ogronma. a da je ne bi gli stvoriti: uzece nova uprava novac od novčanih zavcria i privathili Ijuđi u ziajarn, ili če se budućii kongres obratiti na eatav jevrejsiki uarođ i raspissaiž narod n i za j am, kojernu če dividanđa Iriti osigurana. Poslije mog diigog (sigurno ne suvi.š nog) uvoda prelaizjm na glavno i temelj no pitanje jjalesbnške koloniizacije u ša dašnjosti i Imdučucsti: naein i rneto d e kol o n iz o v anj a. Istorija Ijiudskog zajedjriekog životo. po kaanje različife vršte IjiMlskih uaselja na zernlji: bilo je. pa je odrasla omladina ostavljala stara obiavališta, jer je nestalo prostcra, hrane i žeara, pa je silom, nšvajala druga mjesta i stvarala novo naselje;' ćesto je v.iše pcziKjitih jroroilica stvcru.i sehi novo eakv; dogadalo se> ]>a su zaiiat lije i obit.nici naseliili. jedno nijesto. jer j.-> bilo zgoriho za proiuet; hilo je ? industTi.iskih uaselja. Razlieiti su raizlozi i monien ti, kojl potičtr Ijude na zajedničku živntnn zajednicii i na-?.ijivahje zenilj'išnih jre djela: v vežn se Ijudj po srcrinosti težnje,* p ikrva, pozivn, materijalnom jnteresu, po'na rnrinoj, kultinrnoj itilizini- Proniotrir.i « rivije znaćajne vrit® zajed-ničkog’ Ijudskog života: starn jngoslavensku »zadrutru i rnski »inir«. Jugoslavenska zadrugute meljil ase n a porod ičn oj kr v no j v ez u U jednoj zadruzj živjele su tri rijetko četiri geneiaci!je istog krvnog ko IJena, tako dla je hilo u velikoi porodic-L do sedamdesetero čeljacli. Starješina, cjomaćin (najstai’iji člau u kući) i cloiniačica. hnali su ueograničenu despctsku vlast u kući pcPut pater faiuili'as u R.-inljaiia i oca u- |>atrijarhalnoj jevrejskoj ]K>roriici. Patrijar halizam Jugoslavenske zadmge je potpu no onemogućio sloborihn razvoj zadrugara Ekonomski se zariruga rentirala, aii je ujlen kulturni nivo bip mizak. ako se ivet'* oni običaji i navdke, pjesme i riruštveucs', zapovijedanje i pokosraivainje ne nazovu knlturom. Zari.ruga nije mogla uzdržati ndarca mcdernog dobi rarii svoje prin'. tivnosti i napetosti; oim se pojedin'ihi žadrugarima pružila niogučuost, da se cslobpde zadrngarskib spona. otišli su u gradove i tvornice, Jer nijesu svom sVojcm voljom i snagom iiili vezani uz zadrugu. Rnski »mirt Je tip polirkomunističke općine i bazira na jednakosti: čitav posjod pripada opči ni, a svaka »duša« u selu ima pi*cvo na jednak komad zemijišta. Poslije nekidiko gcclina pcduzima s p nmm dijeljenjle zemljišta; to se uvijek ]X> navlja. Takva metođa neraoijohskih komadanja jeclnog zemljdšucg komplekss pa onda neznatna Ijubav seljaka preina zemljištu, koje mu se poslije napora raožJa opet oduzrae, riovelo je do ohog jadnog sta nja agrarnog pitanja u Rusiji, koje ’svasa riiska stranka radi boJJeg uspjt“ha uzTtma kao temeljno pitanje svoga programa. Ovi i sHčui prLmjen u isforljl clokazuju da je kamunistički posjeđ neprildadan način naselja, da su kr\ ne i srriačne veze hodovoljue za sdgurain razvoj naselja.

2

»ŽIDOV« (HAJHUDi;

BROJ