Жидов

Krivo bi sa<la bilo iz toga ziaključiti, da je najbolji nabm maselja, ako. je veliki jiosjetl u ruktmia pojeriinih veleposjeduika, mjeste da je u vlaitmištvu jedne velike jw>i'odke ili čak jedne čitave općine. \ r e-1 : k o v 1 a sn i š t v o u r u k a ma pr i vatnib zomljoposjeduika okujufca veiike aemljišne. koiuplekse; ove ue inože jKisjediniik s»m olbrađivati 1 . Ne prebstaje drugo, nego prođavati zenilju drugoane, špekulirati njom i tiuie povisiti .iednako cijenu zeiulje (daikie i eijene zeiuIjišuih pirdukataj; rli davati zemlju u zakup, jia time stvarat i hijiotekaisivo, izi*abIjivanje zeinilji.šta sa strane zakujmika; ili će najjtokon sam jiosjednik nabaviti sebi najamnike i! nadnićare, kojima će zakonoan zaštićen otinzet.i najveći dio zarade i tako udairLti teanelj kapitaJizniu. Kapitalizam veleposjeđa, <oji stvara malu ktesn fseoskog praletaiijata i»ez posjeda, je kulturnos moralno i ekcnoinski gori od industrijskog kapitalizma. Preostaje još, <Jft prmuotrinto, da li ,je tm//da. sn »1 en p o sj e d u r n k a tii a, ji oj ed i n i h zemJ joradnika jedini naein stvaranja uaselja. Malj posjođ ima siRiuno svojiii dobrib strana: Ijubav seljaka pre.niia svojoj grudL, samostajmost; ali je n iisto vrijeme i vrlo aieprikladan, jer on jiodnpire egoistieki »ekbnomskii aj)et.it Ijiudske, naravi i težnjn da se na štetn svoga susjeda ra.širi, te što više ima, t»više Jioioe, Osim toga je zenil.ja ojiet jirepuštena samovolji pojedhiaca i š|>ekn]aciji jiosreilavanja, Shiik> se j»o sebi razninije, da se često maJl posjed ekoeoimsiki ne renti Ta. Sve su t» (i jueg zem'Jjišta, pravo pos.jetia, podjelha tla. nživau.je plodlova, pravo našljedstva, kupovainje i predavanje, zaidrngarska nr.sao i nuiciga drnga pitanja) jevrejski ekonomi imali pre<l očiiua, kad su rješavali pitanje naoina 1 metode kolo. ni zovanja I J alestJue. Pa se gotovo svi (Franz Opjieiibaimer, ' J. Oejtinger, D. TrietscJu A. Ruppin, C. Na\vratzky, Kaj>!amky, Bohiu i dr.) slažu u, tome, da je najprikladnija forni i naselja za Palretinu jioprečno sr e d u j i z a d r u g a r s k i posjed. (Miniogred bndi reeenoi, da se !. • oku-no ikolouizovanjo s tiiu stauovištem jxdpuno slaž,e; tako bazira na ovoui jirincipu moderno nasel.iavaaije u Njeiniačkoj, Eugleskoj, Kanadi.. Argemtinjl, Brazilijd, Skandinavskoj itd.) ’Svakako se ne može z- čitavu PaJestinu dogmatski stvoriti je(fen jeiiini tip, nego ee Jriti čitava skala kciorjizatorniii tijjova; tiji uaseija ovisi o kaiakteru zemljišta samog, zatim o uaravi ko'ouista. Brdanski .srajevi zalitijeva.ju sigm iK) više- mali jKtsjed i intenzivnu prndnkeiju, rtoJina vise veei jtosjed i eksteiiz:vuo obrađivanje. Način i iyetoda nijesu radeža jiitanja palestinske ko'lonizacije, r go su od veče važnosti j>rineipi koionizicije. Mertu prinefjaijeina pitanja spada i p it a n j e :• z b o r a I j u ds k o gm a t e r ij a I a. Suvišm> je i grvoriti o tome, da stvara-nje nuve Palestine ovisi o tjelesnom, raiCirainom i intolektualinoin zdravjjn kolon sta. A. R np p i n niiisli, da se dozvoli naseljivanjle jedino grnpamia izvježlbainl'b i prortuktivaih elemeua'ta. rta se isključe svil udol>ni, pohlepui. neanoralni i opasno l>olesni Jjnrti- Po niegrvcm mjerihi trehalo h’. rta -e nseli u PaJestšnu 50 % sesoftkog pnSanstva, 30 % tebmČara, obrtnika i za-

iKitlija, 10°o imlustri.jalii'.ig- osoblja i 10 % trarovaca i slobodnih ptziva. I H e r z 1 bi ae s tiuu; sTožk). saiuo što l»i uu bio tol-erantuiji prouna imluMti ijskom, trjpovačfcom i igitelektiraliiom osoblju; tafco on zahtjeva, da se nepioduktivni elemeuti uajprije »odiste u Sredozemskom tuoru«, da so stiareima sagrtule u Palestiui lijepi domovi i vrtovi, dti se najKikon i onltna, kc.ji su n galutu kažnjeni, dopnsti nseljivaujo, jer Pnlestina irfora hiti zemlja slvlKide, rada i Ijuluvvi. Konaeuo su temelj n li priu e i p i palesttnske kolonizaeije; 1. da jiosjed mioutu hiti ii inkama eitavog narodn, da nad zemljom inivatnog vlasn’šfva nema, da je živž sccijalizam temelj pravodiKg društva; daikle monojiola nad zemljiom nema. time sn is.kljueoni š-pekiilaeija, liiipotebarska pclitika ' um.jetiio tlizauje cijena zemljištu; nestaje'tipa kapitaUstičkog jm>stodavcm i proiletarskcg radnika; ue postoji pravo naifljeidstva zemlje, uaprotiv imaju pravo našljednog zakujia samo krvni srodnici enoga, koji je M’inl.jn «bradivao; tako je iaz\-o.j stabilau, a vrijednost zemljišta laste' uslijod j),,trc>ŠQiie raidme smige ua ujoj; 2. da je i ad mjei lio vrijednosti Jeduoga oovjeka; po.-ao s.« svafcako individualuo bira, ali cm mora biti svrhovito svrstan n organizaun narodue zajeduiee; 3." da uprava n zadmngama i selima mora biti jm> mogueuosti posve autoaMunna. Polazeet -a ovoga staii'ovišta, inora se cijonšsitieka kolcnizacij« nnvo Pa'lestne IKnstaviti ma temelj, fco.ji je jh> dimašnjem stanju Ijudske kidtme ua.i-avišeuija forma soeijallue jiaavoduosti, ali ee ujedno morati istoi ij.sks uastavitii duli vslikih agra.ruLh i soe.ijalidli zok: na .starog Izra da. Altis.

Izvještaj o Konferenciji žiđovskih omladinskih društava

U nedHilju, dne 10. an'Ri.'Sta o. g., sastaii su se u Brodu n. S. delegati svih židovsko-narodnih omladinskih društava u kraljevstvu, da vijećam o osnutku Saveza židovslkih omladinskih udružeuja, o svojim potrebama i o radnom prosramu za narednu godinu. Već dugo prije zakazanog sata opažato sc živahno kretanje pred zbornicom, gdje se održala konierencija delegata, koji su u grupama živo raspravljali o pojedinim pitanjima omtadinskoga kongresa- Opažalo se, da se židovska mladež knoz dugi niz godina nije sastala, da iedni irnaiii drugim toliko kazati, te se pobojaše, da ne će na sve to moći dospjeti u tijesnom okviru odredjenoga programa. Sjećamo se slićn?h priredaba akademskih društava »Bar Oiore« i »Judcje, i kad gltdamo ovaj znatno prošireni krug omladinaca. tad najbolje vidimo, kako smo snažno napredovali, kakp je narodna ideja zahvatrla đubok korijen u židovskoj omladini. I dok su se prijašnja vijećanja ograničiia tek na akadcniičare i abiturijente, mogti smo ovaj put vidjeti na konferenciji zastupnike oialokupne žMovfike omladine, sakupljene u želji, da stvore zdravu podlngu zajedničkom uspješnom radu oko osvješćivanja mladeži produbljivanjem židovske misli. Nakon pr.vlaje vjerodajnica, u 9 sati prije podine, započela je ikonfeirencija ipjevanjem Hatikve. Dr. Oskar Sp i e g 1 e r, predsjednik irtiesne cijonistićke organizaciie i bogoštovnc općine u Brodu n. S., pozdravlja srdaćnim riječima učesntke konferencije. Istiće, da su se prije deset godina u Brodiu sastali cix»nistićki delegati radi ostvarenja Saveza cijonista i da je onda općina smatrala svojom dužnošću. da pozdravi konferenciju'. dok danas, gdie ie općina u rukama cijonista, ne »spunjava predstojnik te opčine tek svoju dužnost, već udovofjava time toploi i vrućoj želji svojih bpemara i ako to sad ćini kao predstoj-

t.ik bagoštcvne općinc, nada sc, da će drugu kakovu prtredbu pozdraviti u imo žlclovske narodne općine. Mjesna cijonist'čka organizaciia smatjra se poćašćenom dolaskoni židovske oinladine, koja zaslužUje nc samo Ijubav našu, vcć i naše poštovanje. Uvjoron je. da ća rad ove kionfcrencije biti plodonosan, da ćemo se svi naći u rađu oko proširetiia cijauuzma, jer ije to mkvir, u kojem se mora da nadje cijcdi židovski narod, jer nam je svima za'jednički cilj, a tek je možda put razlićit. Obcćaje svaiku potporu židovskoi ■ornladrni, s koe jom ćemo zajeduo pomladiti pokret. (Žtvahno odnbravanjc.) Rikard Sch\varz (Judeja) pozdravlja konforendju u ime sazivača. Počinje Jcvrejski, te nastavlja srpsko-hrvatski. Prvl put sastajc se cje- . lokupna žiđovska omladina Jugosluvijo na zajodtiićkom zbo.ru, jor se razvila do stnpnja giAe se Iftrrjgranii moraju ostvariti ćinoni. Sastajc se u špozuaji. da samo organizacija pruža iamstvo, da se visoki cil'jevi dostignu- Žali, što zbog današnjih priljka nije bilo moguče održati naumlJßhi omladinski slet u Sarajovu i tinie pnkazati, što omladina danas zna i možo. Ističe nadalje, da samo čovjek, koji 'Je u mlađosti uživao odgpj, koji odgovara njegovim osebuJnoštijria, može da razvijo kao zreo muž svu svoju snagu. /iidovska omladina, koja u sebi nosi lateutnu Siiiaigu fedne eltike, što prelazi trađidjom od oca na siinu, nv.ra da odgojejn usavrši svoju etsku kulturu. Ornladlna. koja sama sebe najbolje pozna, sama ć<> ravnati svoj rn odgojem, O d i t i sm j crn i c e t o ni u o d g o 1 u, o stv ai i 11 pra kt i ć k i sv o j a n a st o ] a n j a. t o j e svrha |k o n f e r e n c i i e. Sjeća se nadalje promlnulih i palih omladiIdinaca. kojih će se oinladiua trajito spominjati, KSvi ustaju i kliču; »Slava im!«) Pozdravlja igrad jßlrod, bogoštavnu općinu, cšjonističku nfjesnu organizaciju, Kzasilanike Saveza cijonista Jugoslavije i židovskc štairnpe, delegate i mnogobrojiie goste. Nađa se povoljhim jplodovhna zborovanja i završuje sa; »Baruch liajbalm!« Iza toga prcdlaže L. P e r i ć, da se per acclarnationem izabere ovalj biro; pnedsjednik FLeđerer, o§ijek, potpredsiodnici RLkard ;Schwarz, Zagreb, Samuib dc M a jo, Beograd, bilježnici: Mirjam W e i I I e r, Zagreb, Moric F i n zi, BLjeljii|a i Vilo Schwarz, Zagreb. iPredlog sc jednoglasno prinia. U irao izabranog odbora zahvaljuje predjednik na povjerenjn, te u kratkim crtami razlaže svrhu sastanka. U iine Savoza ijiionista Jugoslavije pozdravlja toplim riječima konferenciju g, Alfred S i ng e r. U kratkim potezima govori o zadaći omladine. Neka omladina hude. bezuvjetna u kleji, neka se ne gubi u partizanstvu i noika l’ude radikalna. Upoeorava, gta mladaštvis ne poznajc filksiiane granice, jer 'je čovjek po djuši i stcu svome mlad, a ne po gođinama. Oni'ladina raora da vjeruje u ■sebe. pa će duhoknm vierom zag/ijavati i drugeZa ispunjenje velikih ovih zadataka rmila-dini je potrelma autod'sci.pli.na. Neka omladina ponese s ovih vijećanja novih pobuda i iporiva, neka ne ostaje sarao kod riječi. U ime Saveza obećaje mater.tj'alnu i mo.ralmi pomoč omladini u njezinu radu. (Burno odobravanje.) Saunuilo de M a j o (Beograđ) pozdravlja konferenciju u ime beogradskih omladinskih društava te istiće, da se vesoli stvaranju savcza, .kaji će omogućiti zajednički rad svih (»mladinskih društava. 1 prije tražila su židovska omladinska društva iz Srbije vezu s braćom iz Hrvatske, Slavonije i Bosne, premda 'je to uslijed političkih prilika teško hilo, pa se veseli. da je luidošao čas, kud se ostvaruje staia žclja mladih Jevreja. U spozna'ji, da se svaki cilj udružeihm snagama boIje postizava, polaže voltke natte u omladitiski savez, koji će se danas stvoriii i koji «e najljepša manifestacija sloge i jedinstva jcvrejske omladine cijeloga kraljevstva. Inž. Oskar Grof*(Bos. Brod) pozdravlja kao senfor »Bar Giore« zbor omladinaca. Veseli se, da može konstafovati to je današnja generacsja po sVom nastojanju dostojna starije garde naših akademskih društava. Smjer rada ostao 'je onai :sti, koji je pckazao Herzl. Miienja se tck -oblik i tempo. Žaii. da se nijc ostvarita prva misao priredjivački'\ društava, te se održao slet u Sanaljevu. Ova konferencHa, koja je uiedinila oiitn naše omladine, stvortt će bez velikih manifestaciie važne zaključko. 1 X

BROJ 26.

»2 I D 0 V« aLUHUDIi

3