Жидов

Tvrdo vjerujem, da židovska omadLaa osjeća, te joj je u današnji dan dužnost raditi ma izgradnji žid. domaje u Palestini, ali ona ujedna osjeća, da joj nešto nedostaje da tu zadaću časno i izvrši. Ja vjerujem, te židovska omLaiiina osjeća, da osnivajući razna društva, čitaonice i klubove, ne izvršuje zadaću omladine naroda, koji si na ruševinama stare građi novu domovinu, po s toga nastaje u dusi njenoj bolno čuvstvo izazvano grižnjom savjesti. Sta nama ne dostajel Vjera i jedino vjera! Vjera u same nas, vjera, da ćemo riječi svoje i u djela pretvoriti, vjera, da ćemo ideale svoje vidjeti i u životu ostvarene. Dok te vjere nema, svi su programi suvišni, nepotrebni i mrtvi. Dok te vjere nema, sve su rezolucije fraze. Frazom se pokrivalo do danas slabost naša. Frazom se prelazilo preko pitanja: hoćemo li doista ispuniti postavljene zadatke i želimo li sami da ih ispunimo. Treba nam jak čovjek, koji će prstom uprijeti u sve grijehe naše i koji će na« pozvati da krenemo jedinim i ispravnim puputom, koji vodi do konačnog cilja: da krenemo istinito i iskreno. Čovjeka trebamo, koji će na« pozvati, da se okanimo svih đosadanjib tolikih fraza naših i da upoznamo svoj omladinski pokret. U skrušenom priznanju svih dosadanjih naših grijeha leži prvi uvjet budućoj veličini našojZašto naš rad ne odgovara riječima našim j zašto svi naši programi ostaju tek ispisane hartfije papira f Izgradnja Palestine tako je golema zadaća, da se za riješavanje njeno traže ljudi nepokolebivo uvjereni u istinu svoje spoznaje »ljudi«, kojima je ispunjavanje obveza prema narodu stvar bezuvjetnosti« kako bi rekao dr. Bernfeld. Za riješenje te zadaće potrebno je i više od zanosa: potrer ban je širok i vedar idealizam mlade duše spojen s herojstvom. I u tom je najveći grijeh gaJLuta; iz naroda sanjara, proroka i divnih mučenika za ideale, stvorio je narod, koji kompromis života stavlja pred ideal života; galut je iz nas učinio sLabiće, koji pored sviju lijepih riječi o pogubnosti kompromisa sa galutskom zbiljom, kompromise stvara- Galut je iz omladine stvorio starce. Pojam mladosti nije vezan, na broj godina. Mlad* je onaj, koji vjeruje u sebe, u okolinu svoju i život svoj, a star je onaj, koji te vjere nema. I s toga l ima seđamdesetgodišn jih mladića i dvadesetgodišnjih staraca. Evo takvi starci smo i mi, ljudi bez vjere, ili kako bi. nas Maksim Gorki nazvao; »nepotpuni ljudi«. Ali ova se vjera ne da umjetnim načinom uliti u čovjeka. Ona mora da je produkat njegovog načina života i njegovog nazora na svijet. Nastavimo li mi putem, kojim smo dosada pošli, nikad nam se vjera pojaviti ne će i bit ćemo u očima svakog istinoljubivog čovjeka samo skup fraaera i ništa više. Najomiljenije su riječi u ustima »omjadin. pokretača, »nacijonalna svijest« i »pobijanje šovinizma«. Jedni nas nazvaše narodom lihvara, a drugi narodom knjige. I dok jedni u nama vide narod, koji' je čovječanstvu mnogo dao, drugi nas progone kao parasite na tijelu ljudskog roda. Sombart nam želi dokazati, da smo već u bibliji pokazali ipentalitet trgovački, uspoređujući opis Noeve

arhe sa, trgovačkim popisom robe u inventaru. We ini ager dokazuje kroz stotinu strana omašnog djela svog, da »a Židovi kao i žene, stvorovi pasivna, bez sposobnosti, da se zagriju za bilo kojom uzvišenom idejom. Ferrero dokazuješ da su Židovi personifikacija istino- i pravdoljublja, narod, koji je svijestan uzvišene svoje misije na ovoj krugiji zemaljskoj. Mi Židovi susrećemo na stotinu različitih mišljenja o sebi: dok nas jedni kuju u zvijezde, dotle se drugi nabadaju blatom na nas. Najžalosnije je svakako, da sami ni jesmo čisto sigurni kakvi' smo, te se jednom precjenjujemo, a drugi puta podcjenjujemo. Svima je nama svakako jedno jasno: da se naš uacijonaliaam razlikuje od ostalih nacajonahzCLina, ali u čemu ta glavna razlika leži, o tome je mak* njih svijesno. I govoreći o našoj nacijonaLnoj svijesti valja jasno reći u čemu je ona, kako se nekada očitovala i kako se mora u budućnosti očitovati, da bude ono, što je u davno doba bila: Židov- nacijonaJna svijest. Ne vjerujem u misije, koje su plod usijanih gkava raznih filoeofa i fdosofića. Ali vjerujem u tiVsiju, izraženu u biblija: ditvn;m riječima: »Budite mi narod svečar nika! < Mi nismo ni bolji ni gorji od drugih, ali smo drugačiji. Najveća je naša pogreška uzajmljivonje pojmova od.drugih naroda, pojmova, kao što su: macijonaJna svijest« i »pobijanje šovinnzmas. Najveći Židov je najveći i uajčišći Čovjek. Naš najbolji (n evropskom smislu nacijonalizma) nacijcnalac najčišći je mternacijonakac. Židovski je narod pred dva tisućljeća dao danasnjj ideal Čovjeka. TT svojim smo prorocima dati najčišći izražaj svoga nacijonaliznte. I ti su ljudi, ponesavš; u duši svojoj Ideale naroda svoga zadivili, a svoj’m će divnim idealizmom, jos dngo da zadivljavajn čitavo čovječanstvo. Evo u čem je naš nacijomalazam, u čemu je svećenstvo i sva misija naša. Ali t? su ljudi sinovi palestinske grade i ideje po njima proslavljene nikoše na palestinskom tlu. Židovski je narod i a galutu stvarao velikane, ali ne stvori ono, što može da. «tvar.n na grudi, s kojom; je sav vezan. Židovski je narod vezan uz Palestinu i jedino ii njoj on će stvarati na sreću čovječanstva, Evropski pojam nacijonalizma nama je nepoznat. Nepoznat nam je naciijomliz'imi koji tek onda dolazi do izražaja, kad valja za nj tuđu krv proljevati. Na takvom nar crjonalizimi mi ne gradimo domaju. Palestina je nama draga i sveta, jer je dalu prve borioce, za vječno bratstvo svega čovječanstva. Jedino ovakav vefliiki ideal, koji ne poznaje evropsku maci,ion«'lnu svijest« i koji se ne bori riječima protiv sovi nizina, jedino takav čast i neoskvrnjen židovski) ideal, u stanju je, da stvara čudesa i da iz hrpe staraca stvori vojsku boraca. Možda je taj ideal silno dalek i možda ga nikad stići ne ćemo, ali jedno je sigurno: to je ideal židovskoga naroda. Tko taj ideal spozna, taj je i dužnost svoju spoznao. Ne tek spoznao, već će taj i dužnost svoju zrnati da izvrši. To je ona vjera, koja naiq je potrebna; vjera u najviši i najljepši ideal svega čovječanstva Vilo Schwairz.

POZIV. Šum židovskih omladinskih udruženja kraljevstva Srba, Hrvata { Slovenaca pozivlje ovim putem sva omlad. društva, koja nl&a prisustvovala konterenei n Brodu a. S„ da gornjem Saveza jave što prije svojo adresu uz slijedeće navod«: a) ime društva, b) imena odbornika, e) broj članova, d) stanje blagajne i knjižnice. Sv{ se dopisi, izvještaji i upute šalju na adresni Savez židovskih omladinskih udruženja kraljevstva S. H. S., Zagreb, Hica 31, tll. kat. B’not Cijon n Zagreba imat će prva svoju redovitu sjednicu nakon ljetnih praznika u nedjelju, dne 7. septembra o- g. u 3 sata poslije podne. Umoljavajru se sve članice, da pribivaju toj sjednici. Fotografije sa omladinske konferencije n Brodu na Savi mogu se naručiti oz točnu naznaku adrese kod tajnika brodske organizacije ißudolfa Fuchsa. Slike terce dobre, cijena po komadu 40 K. Treba navesti, koju sliku tko želi, da Li onu a delegatima ili onu s delegatima i gostima. Novac treba vuna pred poslati.

BROJ 27.

.21 ĐOV« (HAJHUDI)

STRANA 7.

BERNARD H. PINTO 150 SARINA MONTILJA zaručeni Bihać Zenica

LUNA LEWY 151 DAVID ALBAHARi zaručeni Sanski Most, u mjesecu listopadu

ABRAHAM FINZV SOFIE LEWY vjereni. 146 Bijelina u kolovozu 1919.

JOSEF M. MAESTRO 149 MATILDA S. ALTARAC vjenčani u mjesecu rujnu. Sarajevo. Derventa.

VILIM WEISS pošt i brtoj. činovnik JOSEFINE WEiSS rođena LČWY vjenčani. 148 U Mitrovici, dne 19. kolovoza 1919.

Rascviljenim srcem javljamo svim rođacima, prijateljima i znancima, da nam se je dne 9. kolovoza ove godine u 5 sati po podne, nakon duge, teške bolesti nezaboravna supruga, kćerka i sestra nam, gospođa Prida Fltder ma Ste u 28. godini života preselila u vječnost. Smrtni ostanci premile nam pokojnice sahranjeni su dne 10. kolovoza na židovskom groblju u Osijeku. U OSIJEKU, dne 14./V111.1919. Julije Fischer, suprug Ana ud. Schwarz, majka Kamilo Schwarz. brat. 152