Жидов

nalazi pravi t put. Promatrajmo plan za židovsku kolonizaciju u Palestini malo pobliže. Onda će •nam biti isvii dosadinji !i budući pothvati , cijonistićke središnje uprave jasni. I. Pretpostavka novoj židovskoj kolonizaciji u Palestini. Iz I. poglavlja: »0 sadašnjem židovskom imćanstvu u Palestini dozna jamo, da je novi poljoprivredni jišnb palestinski obuhvaitao godine 1914. 12.000 duša, koje su bile razdijeljene na 43 naseobine, a na/ površini od po prilici 40.000 bal. Jedno 60% toga pučanstva služi se jevrejslkim jezikom, kao svagdanjim. Od 12.000 stanovnika u kolonijama bilo je ,7.500 zaposleno |u poljoprivredi, drugih 4500 živjelo je kao obrtnici, trgovci, koči jaši, činovnici, učitelji itd., tek indilrektno od poljoprivrede. Osim toga živjelo je još 3000 Židova i>o gradovima i ito kao trgovci, obrtnici, poduzetnici itd., a u vezi sa kolonijama. Prema tome imalo je svega 15.000 duša svoju egzistenciju po poljoprivrednoj kolonizaciji. Zato treba da upiabntimo: 7500 zemljoradnika ishranji-/ valo je još 7500 ljudi, 'koji nijlcsn bili zemljoradnici. Cjelokupno židovsko pučanstvo u Palestini brojilo je prije početka svjetskog rata 90.000 duša, dok je čitavo stanovništvo iznašalo oko 900.000 duša (statistika nije sasma točna). Vrijednost poljoprivredne naseobine cijeni se. uključivo cijelog pokretnog i nepokretnog inventara, na 60 milijima franaka., a godišnja žetva vrijedila je jedno 4 i tri četvrt milijuna franaka:. Broj radnika u sviim židovskim koloni jalm a iznašao je oko 1500, sa obiteljima i 3500 duša, piCma tome je gOtov.o 50% osoba, koje su se bavile poljoprivrednim radom, bilo radničkog staleža. A ipak su obavljali posao većim dijelom nežidOvski najmljenici. Za trideset godišnji kolonizatoru; rad zaista l su to slabi uspjesi. Ali dovoljno su nam uzto i poznate one poteškoće, koje su se stavljale na put čestitoj kolonizaciji na veliko. Ruppin navada poteškoće, koje su oblasti stavljale pokušavajući da spriječe razvitak kolonija, nesavršenost turske gruntovnice, velike troškove za čuvanje, nesteflieu agrarnog kredita hia. trgovačkoj podlozi. Važno je pri tome, da ni nacijonailni karakter kolonizacije nije sasma prodro i da radnici nijesu imali dovoljno spreme ni priprave za poljoprivredni rad. Premda: su dosad privatnici i filantropske institucije jedno 100,000.000 franaka potrošili za kolonizaciju, sve kolonije reprezentujn tek vrijednost od 60,000.000 franaka. Ovu pasivnu bilancu nalazimo zato, što ne može poduzeće kolonizacije da ujedno bude i trgovačko poduzeće. Ali imamo i stavki, na aktivnoj strani, čija se vrijednost-, ne tla. izrazite trgovaičikli: obrazovanje ljudi za poljoprivredni rad, pronalazak pravog načina' i metoda rada, osnutak tržišta za posao itd. U običnom jeziku rekli b’smo: platili srna 40.000000 franaka školarine, a stekli smo zato iskustava- Rnppini ih nabraja. 1. Židovski naiseIjenik apsolutno je nesposoban da se odmah naseli kao težak (seljak). TeSk 2. ili 3. generacija biti će zato sposobna. Za sada

mogu c!a postanu sauno on;, pravi seljaci, 'ko.iii su u kolonijama bili Osobito vrijedni radnici i koji/ su oženjeni s jednako vrijednim ženama. A i Ovi će imati samo skroman dohodak, i to ako se budu bavili dobivanjem krme, gajenjem marve i sudjelujem drveća, a žene kućanstvom. Kao uzrok naviadja Ruppin, moli dohodak cd sad jenja žita i ako se upotrebljujn evropske mašineOpreza nuli dodaje Ruppin: »pri domaćem načimi poslovanja u zemlji«. P<> našem mnijenju tn leži gJaivni uzrok malom dobodkn. Što nam vrijede moderne mašine i sprave, ako se ne upotrebljava ju kalko treba i ako u bitnosti ne mijenjaju č taiv -način obnad.vivanja. 1 s .najmodernijim plugom može se plitko orati. A što nam koristi miašintai za mlaćenje, ako joj privedemo nvršajvu žetvu? Gnojiejnje, natapanje, promjena žitarica, Szbor sjemenja. sagjenje biljaka za industriju, pravi način radia mogu veoma da utječu na porast produkatai zemlje, osobito u predjelima: sa zgodnim klimatskim prilikama.. To nam potvrdjuju brojke o porastu žetve u Europi, Americi i drugim kontinentima. Moglo bi se dakle samo reći, da jie d o s a d a š n j i način pol jopri vre<lnog rada bio uzrokom nepovoljnim rezultatima i nerentabilnom poduzeću sijanja žita. U tome smo s Ruppitnpm sporazumni, da je zato Židov, koji dolazi iz dućana, pisar ne i radione nepodesan materijal. 2. CM su sposobni da budu u a sa d. n i c ii: jer tu dolazi više trgovačka obrazovanost i inteligencija u obzir, nego li- tjelesni rad; investhlatui kapital ukamaćuje se za jiedino 10%. Ali moraju da rade sa jettiuijoni radliom .-vUf/ouii Ara;*«. Tome bi se moglo doskočiti, ako bismo izučili useljene nadničare u posebnim školskim farmama, pa osnivanjem zadruga i pripravljanjem mogućnosti da se s vremenom osamostale (kao malcposjednici, seljaci), jetlnOm riječi obrazovanjem jednog zdravog |/oboljenja vrijednih židovskih nadničaraj. 3. Maloposjednici (sade povrće i krmu. drže stoku i perad) i to na 10 —20 dimnima (9 —18 ha) zemlje, koja se može nas tapati, mogu da se uzdržavaju uz suradnju žene. 5 4. Za maJoposjednika i seljaka veoma je važna suradnja žene. Mnogi eksperimenat nije uspio, jer je kod izbora koloniste uziman jednostrano samo muž fli obzir. 5. Kolonije, koje su u nezgodnom položaju, s obzirom na saobraćaj ne mogu da uspijevaju. 6. Male kolonije nezgodne su, jer su troškovi za općenite svrbe preveliki za pojedino«. Prava je veličina: najmanje 200 iKirodica. 7. Kriv je princip kod naseljivanja gledat na jeftinoću; treba se smjestiti dobro, pia makar skupo. 8. Samo naseoba u grupama preporučuje se i to u homogenom sastavu. Na temelju ovo malo iskustava, koja zaista nijesu za skup novac stečena, Ruppin izradjuje svoje grandiozno djelo o radu naseobine i ne možemo dosta da se divimo njegovu duhu, koji je isto 'tako jak i svestran u kritici kao d u sazdanju, Obradjiijuči pri tom svaku sitnicu, a da uz to ni časka ne gubi iz vida cjelokupnost.

Prema odred je nju granica zemlje, pri čem se uzimaju u obzir pOv jesne i ekonomske prilike, ima Palestina) 30.000 kan površine, dakle tri četvrtine od Hrvatske i Slavonije odnosno tri petine Bosne i Hercegovine. Palestina obuhvata danas, kako je već gtore navedeno, jedno 900.000 stanovnika {90.000 Židova, 80.0000 Kršćana, ostali sn muslimani). Dakle dolazi na km 30 duša. Da Palestina prema tome može jo£ primiti pučanstva, jasno je, i to toliko, da će vremenom zemlja moći imati židovsku većinu. Da se to omogući mora so siada obrazovati novi način zemafljske uprave, koja će za cijelo pTelazno vrijeme, do doba samouprave, imati da se održi. Ruppin predlaže slijedeći način uprave: Maindatarna sila, koju će odrediti savez nareda imenuje guvernera , kojem I ,u jie povjerena općenita uprava zeudje i kontrola useljavanja, raspis i podioba javnih radnja. Gu vsrner svake dvije godine saziva 30—50 osoba kao »zakonodavn d savjet« (legislative oouncil) i 6—lo članova kao savjetnike za upravu (execntive oouncil). Za poslove židovskog useljavanja i ko. 1;o n iite. aci j e (imenuje se (na prijedlog židovskog narodnog vijeća, jedan Židovski državni tajnik. Ovo židovsko narodno vijeće (Vaad klali Pumi. Jevrish National Oouncil) bira židovski svjetski »kongres, a sastoji od 20 do 30 članova. Kad narodna obrazovanost bude »porasla', birat će narod mjesto ovih savjetnika sabor (kad najmanje polovica svib. stanovnika preko 20 godina bude znala čitati i pisati), a poslije će birati: i sam'Og guvernera (kad dvije trećine izbornika bude znalo čitati i pisati). Ovoga sistema morat će se držati i upravne oblasti okruga i kotareva. U svrhu izslijedjivanja. naci j o na 1 n e i kult urne autonomije Židova, biraju ovi gnadjaiii ujedinjeni u »židovsku zajednicu« »vrhovni savjet« (20 —30 članova) koji će imati dužnost i pravo da se Mine za školstvo, dobrotvorne ustanove, vjeru, sudstvo, kontrolu i podupiranje židovskih useljenika i da raspisuje za to potrebne poreze. Židovski sveci vrijede kao opći javni sveci (isto tako »kršćanski i muslimanski), subota se priznaje javnopravno kao dan odmora Židova, hebrejski jezik kao jezik saobraćaja Židova i kao ravnopravan službeni jezik (sa arapskim); za gradjanske parnice Židova ustanovljuju se obranički sudovi, židovske općine vode sudstvo u bagateljnim parnicama Židova kao I. instancija, a najviša instanca je * vrhovni savjet«. Uz jedinstvenost i uredjenje uprave zemlje mora da ide uporedo i napredak zemlje tehničkim radovima: Iz-1 vedbottn javnih radnja, Ikoje idu za asanaeijorn zemlje, za iskorišćivanjem vodene snage, izgradnjom novih saobraćajnih putova. PiOvedba ovih radnja ima da se preda židovskim narodnom vijeću Odnosno društvu za( kolonizaciju, koje će biti od narodnog vijeća osnovano. Samom odvodnjom i isušivanjem, koje bi se postiglo regulacijom Jordana između jezera Hule i Trberiasa, dobilo bi se za kulturu tla 200—300-000 du mirna.

»ŽIDOV. (HAJHUDI)

BROJ 32.