Жидов

uspjehom osobito u Bijeloj Rusiji. Velik broj ah uza Osnovan je i u Ukrajini Palestinska komisija. Iz Pteiriza javljaju: CijOnistička palestinska komisija bit će kompletna cio konca oktobra- Sastojat će iz 11 članova, od kojih će biti 5 iz Palestine, a6 iz zemalja {jalnia. Članovi iz galutskih zemalja bit će vjerojatno Weizm a nn, Usiš ki n, Rupp in, P e i we 1 i jedan Američaniu. Xe zna se još, tko će biti šesti član komisije. Pregovori o istoku nisu još dovršeni. Brdske čete držat će zaposjednuta sve dijelove. doik ne će između obih vlada da dođe do potpunog sporazum«!. Weizmann otputovao je u London. I Usiškin poći će u London, a omki će preko Trsta početkom Oktobra peći u Palestinu, da s drugim inžinirima provede tehnička istraživan ja.

Iz Jugoslavije.

U znaku gospodarskog antisemitizma. »Hrvat« od 10. septembra konstatuje, da ima medjn izvoza ičarima, koje nabraja beogradski »Trgovinski glasnik« naravno! napadho mnogo Zidova i naravno! štampanih ćirilicom. (»Trgovinski glasnik« se štampa ćirilicom-) Istina, mnogo je Zidova u zlaidnje vrijeme promijenilo svoje ime, ali ipak ne će biti ispravno, »ako »Hrvat« znatno pretežiti broj čisto hrvatskih ) srpskih imena smatra imenima Židova. Tko Ijez optičkih Obmana pročita tu listinu (preštiampanu n »Obzora«). taj će lako konstatcvati napadno neznatni broj »židovskih izvOznlićara«, naročito, kad se zna, da su Židovi u trgovačkom staležu razmjerno mnogobrojno zastupani. Gospoda se veoma naprežu, da nam g. Slokata i sve one, koji izdavaju izvOznice. prikažu kao protektore Zidova! To je odviše neozbiljno, a da ne bi bilo odviše prozirno. Taj »grijeh* ne može se demokratima ni uz najveću stranačku zlagriženost spočitnuti. U tome, što više, ima mnogo dodirnih tačaka izmedju inače tako Oprečnih stranaka; kad hi ih inalče biilo toliko, ministarska bi kriza odavna bola riješena, »Riječ SHS« u broju 321. čudi se, da je burza u Zagrebu na jom-kipar (4. septembra) bila zatvorena i pripisuje to tome, što sn »na žalost« u većini burzovni mešetari i burzovni disponenbi naših banaka većinom Ž i d o vi, pa da mora »svakog Jugoslavena veoma uznemiriti ovaikova neharnost ili indotencija prema svojoj državi, prema sebi samima.« I tako dalje. »Riječ« valjda ne zna, da je to po pravilima zagrebačke burze (kao i velikih svjetskih burza) jedini blagdan Židova, koji burze respektiraju. Kad ga ne bi pravila odredjivala kao »burzovni praznik«, možda bi se antisemite jednako zgražale, kad bi vidjele, kako taj dan ne bi bšo nimalo zaprekom, da burza posluje ... Ali Židovi su im posvuda prekobrojnu Kad bi nekome palo na um, da se razmjerno znatnom udjelu Židova u izvjesnim zvanjima stane na put recimo time, da se kod agrarne reforme misli na privadjanje Židova ratarstvu, antisemite bi to jednako smatrale »neharnOsti Mi indoleneijom prema svojoj državi«. Kad se govora o Palestini kao narodnoj domaji Židova, antisemite dovikuju Židovima »sretan put«, ali na drugoj strani intrigiraju protiv ži-

dovske Palestine, Što dakle preostaje? Poljsko.ukrajinski, Pabjedonoščevljev recept. I na tu mržnju na inzulte, na toliko učestale antisemitske bilješke mal ne svih novina u Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu, Novom Saohi, gdjekoji naši prijatelji žele da uvijek rCagujemo! Gdje dia počnemo, gdjelii da svršimo? I što bismo postigli? Slavni kriminalista Liszt, da ilustrira ne)K>uzdaniost svjedočkih iskaza i opasnost sugestije, donio je pred auditorij ploču s mnogo više crnih no crvenih točaka. A kad je pitao, koliko ima crnih između »mnogobrojnih« crvenjih točaka, većinom su elušaoei naveli pretjeran broj crvenih točaka. Od sugestije antisemitizma stradali su Dreyfuss, Hilsner, Bejlis. U svakome od njih htjedoše dia pogode cijelo židovstvo. Jednako kao u bijesu na Trockoga. Kurt Eisniera, Rozu Luccenburg i bankoknalta Weissmayera. »Vjesnik bankovnih činovnika«, (preštampao je iz »Riječi SBS.« bilješku »Neka se čisti * naglašavajući se s njome upisujući, i»o tome bankovr/m direktorima u grijeh, što su, tobože, burzovni diisjionenti banki i burzovni mešetari old reda Židovi. To je ponukalo židovske članove društva, bankovnih činovnika, da protiv ove grube povrede solidarnosti jx> vodstvu protest nju ,i izvedu iz antisemitskoga držanja vodstva kOnzekvencije. Umjesto da vodstvo ] Opravi ovaj ružni čin davši doličnu zadovoljštinu, ono po svome tajniku izjavljuje, da je istup Židova iz društva samo izlika za otpad Old štrajka. Židovi su dakle trebali i»o njegovu anm ljenju ustrajati u solidarnosti s onima, koji im u ime rasne mržnje otkazuju solidarnost napadajući ih kao Židove. Gosp. tajnik bo. tiče kao da; previdi«, da se »Riječ SHS« ne ol)ara na nedržavljane u opće, već je naročito istakla Židove, a mi u bilješka »Riječi SHS« ne mogosm)oi naći ni one distinkcije ramedjn Zidova nedržavljana i Židova državljanaj, koju nalazi n njoj g. dr. Politeo. Ne treba doista prekomjerne tankoćutnosti, već samo normalne doze iskrenosti, da se otkrije antisemitska nota u spomenutoj bilješci Čemu ono usiljeno lučenje izmedju Židova državljana 1 Židova nedržavljana? Mi ;ne znamO, ali sumnjamo, ima U izmedju burzovnih mešetara i dispenenata toliko nedržavljana Židova, ali treba da kažemo, da ne shvaćamo", zašto ako već iz rasne mržnje, koja se kao takova nužno proteže na sve Židove, ksenofobija ističe baš Žhldove, sve ako bi ti mešetari i disponenti bili većinom Židovi. Ogriješi li se tko o tespekt, što ga duguje jeziku naroda, u kome živi i o svoje otadžbeničke dužnosti, treba da gia se osudi, bio on i od »privilegovanili patriota«, a ne smije da se jedna narodna grupa kao takova kolektivno objedjnje. To može da čini samo rasna mržnjai, a ne smije da čini čovjek, koji o sebi tvrdi da je prožet »starozavjetnom misli najstrože pravde«. On ne će lučiti ljude ti državljane i nedržavljane, već će ih hoće li, da vjerujemo u njtjgovu starozavjetnu pravdo Ijnbivost, lučiti po et skini kriterijimaPo ideji »najstrože pravednosti Staroga Zavjeta«, po kojoj ste, kako kažete. najveći Ž'dov, Vaš je odgovor, g. da - . Politeo, morao drukčije da ispadne.

Otprilike onako, kako ste u pogleda Jevreja, reagovali na pisanje beogradske »Štampe« o »Hrvatskoj zemaljskoj banci« (broj »Vjesnika« o.d 15,. 10. 1919.). Početak radne sezone Židovskog narodnog društva u Zagrebu- Ciklus predavanja, što ga židovsko narodno društvo u Zagrebu kani prirediti, započelo je društvo dne 13, o. raj. predavanjem dira, Isaka Alta rz a o biMiji i židovstva. Prije toga spomenuo se dr. Aleksandar L i c h t žrtava pogroma, protestnjući u ime čovječnosti protiv zvjerstava, koja se danomice počinjaju na našoj braći u Poljskoj, a naročito u Ukrajini. Dosta brojno nazočno općinstvo sa živinu je sa učešćem saslušalo ovaj dostojni govor u spomen žrtava pogroma. Predavanje dra. Altarza bilo je pumo etske židovske sadržine; govornik nastojao je naročito, da djeluje bez ikajkva dOktrinaiTstva. Ono je bilo jedan, apel čovjeka, koji. odvraćajući se od suvremenih pri 1 • klin »valutanizina«, .savremieiuog društva. hoće da povrati čovječanstvu idejnu čistoću biblijskih moralnih zasada. Kako je dr, Licht pri završetku istakao, bilo .je to pi'edavanje podesna initcmaejja za duh rada, na (koji se NacijOnalno društvo dalo. Slnšaoei su ponijeli sa sohom dojam jedinoga sata, koji ih je odveo iz svakidašnjbsti u krug visokih etskiih zafeada biblije. Naredno predavanje o suvremenim problemima židovstva držat će vjerojatno dine 27. oktobra dr. L i c h t. Gosti tirnaidu predavanjima pristup. Židovsko gombalačko š športsko društvo »Makabi« u Zagrebu započelo .je opet svoj Had, te daje članovima na znanje red vježbanja.: Ponedjeljak ctd 7—B srednjoškolci, B—7 muško članstvo, 9 —lo I*rednjačkii zbOr; Utorak 5 —6 ženski pod mlađak i odrasle, 5—6 odrasle; srijeda 5—6 muški mlađi podmladak, 6 —7 odrasli podmladak, 7—B srednjoškolci, 8— 9 muško članstvo, 9—lo prednjački zbor; četvrtak 5—6 ženski podmladak i odrasle, 6—7 Odrasle djevojke; petak 7—B srednjoškolci, B—9 muško članstvo 9 10 prednjački zbor; subota 5—6 muškj mladjli! podmlad ! ak, 6 —7 odrasliji podmladak. \ Jovrejsko nacijonalno omladinsko društvo »Atehija« u Beogradu održalo je 5. oktobra o. g. svoj redovan glavni zbor na kome je posle saslušanja referata o društvenom radu u prošloj godini i davanja razrešnice upravnom cdibotu, izabrana nova uprava, koja se sastoji iz Ovih Ilica: predsiednik A vrani Azrii e l, podpredsednik A vrani K o en, sekretar Jakov A roeti. blagajnik David Natura, knjrižn.čar Izak Gar ti, članovi Jakov Eli as i Bencijon A vrani. U nadzorni odbor birani su: Moša BubenOvi ć, Žak F r i d. Josif L e v i i Lazar S e m u. Vjenčanje. Naš isumiišljenik, senior Bar Giore, g. sanitetski major dr. Moša Munk vjenčao se dne 12. oktobra o, g. s gospođicom Ne'llv Abraham. Srdačno čestitamo! Osijek. Umoljavamo sumišljenike, da listove i pošiljke za židovsku čitaonicu, ferijalni klub židovskih akademičara i abiturijenata. te židovsko omladinsko društvo »Kaveret« šalju na adresu Osijek 1.. Kolodvorska ulica 25-

BROJ 32.

»Ž I D OV« (HAJHUDI

7