Жидов

Opetujemo u Palestini pogrješke, koje je civilizacija počinila u štit roj EviOpi. Ne ćemo da! ondje vidimo na .jednoj strani rasipničku raskoš, a »a drugoj s traui Ooaj>< no siromaštvo. U Palestini ne smijm biti veliki ni ljudi Wz zemljišta; ne smije ondje da vlada neograničeni kapitalizam. Jedan od glavnih motiva moga priključka k pokretu bio je, da ipri-pomOgneru izgraditi zemlju, da bi svijetu služila primjerom. Ne ćemo da iz Palestine učinimo arheološku resila u naciju starOg vijeka kao kuriozitet za svijet. Gledam ma piošlost samo zato. da upoznam buclućnOst. Hoću da ugledam eno vrijeme, kad će žiti. seljak u jutro poći na i>os(a|o, a na ve. čer se vratit zadovoljan sa svojim djelom. Vidan već lijepo sagradjena industrijska središta Palestine, ali bez smrdljivog dima <1 mu jaka, kao što je to ovdje. Vidim već, kako luke od Hajfe j .lafe <i okolice post i ju velike i tragate cvatučom trgovinom. V dim kako visoko razviti, kulturni niaral cpet nalazi put k sebi; kako se množe ujenOvj, pjesnici, umjetnici i učenjaci, kako se razvija njegova glazba, literatura i sllikt rstvO. bloa/I .je to, za koji je doista vrijedno raditi. Smijemo se smatrati izabran’ma, što živimo u (o doba. Nakon kratkog jevrejskog pozdrava ma,ora James Rothschilđa uzeo .je riječ Nahum Sokol 0 w, kojemu su pri redili burne ovacije. SokOlow se ifejiričaO, »da jedan Sokolow govoni engleska, kad .je e*W prije jefdan Rothschild jevrejsbi govorio«. Uruču je na to, da BalfOnrova/ dCI. a racija mije tek diplomatsko obećanje, koje se ne hi motalo ispuniti. Prije svega nije BailfonffiOva deklaracija izdana kao tajna deklaracija, Ona Je raširena po cijelome svijetu, u toliko jezika kao biblija, čijom se iJOsljediconi ukazuje. Vrijednost jedne deklaracije zavisi o tome, tko je izdaje i tko je primi. U tom |>ogledu stoje obje stranke na visini. U deklaraciji nema n. ti aga o onom imperijalizmu, što joj pripisuju protivnici. Prigovara se sad, da deklaracija nije dosta jasna. Što se za pravo razumijeva pod »narodnom domajom Već 22 godine upotrebljavamo taj izraz. To je baaelski program* To su riječi »javnopravno osigurana domaja« prevedene na engleski. Oni ne znaju, što znači židoAska narodna domaja, a .ja ne znam, što bi imala značiti židovska država. Što bi to imalo bili! Židovsko kraljevstvo? P a ni u najsjajnijim epohama židbvskogaj života u Palestini u i jesmo imali židovsku državu. Ne služite se riječima, na koje ste slučajem nabasali. Mi, pravi cijoniste, ne sta,A ljamo uikakovib pitanja, već samo vršimo svoj posao. Hoćemo da budemo u Palestini i ne pitajući da gradimo tako, kao sto je to »Bilu* radio. Židovi pretrpjeli! su najteža iskušenja povijesti i može biti, d t nakon svih tih patujia i zala od stoljeća s\iće doba, o kojemu se proriče u Pismu: »Nastat će doba žalosti kao nikadl prije tog i i u to doba bit će izbavjjen tvoj nar: <b. Mirovni zbor je već zakjjučio, da Palestina ne će bitj država, već će stajati pod zaštitom lige naroda, a tek liga će nastojati, da se zemlja razvije u državu, da postane plodna i moćna. Liga naroda imat će najvišu kontrolu nad Palestinom, a ona će dati mandat jednoj velikoj sili md smo uvjeren, da će to biti Engleska. To nisu snovi već zbilja. Sve poteškoće, koje

postoj«, su tok đetaUi. Engleska dobit će Palestinu, « ma ćemo dobiti od Engleske mogućnost, da ondje izgradimo svoju narodnu domaju. Mi svi žalimo zatezanja, no pretjerano je tvrdStl, da se u medjuvrijcme ništa ne radi. Može aiajviše trajati još nekoliko mjeseci, dok se sklopi mir s TurU tom ugovoru razglabati će so opširno i o mandatu nad Palestinom. Podupirat će na« onda ne samo Engleska, već i Pranceska, Italija a Osobito Ujedinjene Države. Prije no što sam otišao iz Pariza, sjatio sam zastupnike triju vlada: Pleh on a, Pol k a i Scial oj u. Izjavio sam im, dai polazim na skupštinu proslave BalfOurOve deklaracije, <a moram onamo doći s jasnim riječima. Svi su me ponovno uvjeravali, da n'(2 podupiiriati sve opravdane cijonćstičke zahtjeve u pogledu izgradnje naše naredno domaje. Ne budite nervozni, ma što o našem pitanju pisale novine. Izjavljujem Vam, da živimo u prijateljskim odnošajima s Arapima 5 Armencima', koji će biti naši susjedi. Arapski nadnici mogu biti uvjereni, da im se ne će ništa oduzeti, a što se tiče veleposjednika, to ta klasa nije sigurna ni u Engleskoj. Ideja miljenica |OkojnO,g Sr Mark Sy kasa, auta ufa iamedjtu Zidova, Arapa; i Armenaca', bez sumnja će se ostvariti? SokolOw prelazi zatim na žalosni položaj u Rusiji i Ukrajini i spominje, kako su pred 30 godina tražili neki sanjari, židovski Slušatelji, da se one Židove, koji su nastradali cd pogroma, a isibjegli u Galiciju, po šalju u Palestinu. Anglo Jewish Association i Allianee Isnaelite, koji su onda posto! i zastupnike svoje žrtvama jKUgrOmia, mislili su. »da taj plan nije jpraiktičan 1 dia je bolje, ako se oštećeni povrata u svoja obitavališta, motivirajući time, da se židovsko pitanje jedine zemlje može riješiti samo u toj zemlji.« Sad se vidi tko su bili sanjari a tko praktčari. Kad bi sad (bile žrtve onih pogroma u Palestini, Imali hl mjesta za sadašnje nesretne* žrtve pogroma. Pogroma je bilo i bit će ih. Pogromi nje su puki slučajevi. Tečajem cijele naše povijesti nijemu prošle 2 generacije, a da se ni jesu udesi U pogromi protiv nas. Trebamo Židovku narodnu domaju, da uzmognemo zaštiti naš narod u galutu. Mora postojati centralizovani židovski autoritet, moć, koja je kadra, da zaštiti sve, koji njoj pripadaju. Donio sam Vam pozldtrav, čuli ste pismo loilda Ourzona, a ja Vam još nosim vijest, da smo blizu svome cilju, a da se postigle, stoji 1 do židovskog naroda, do Vas. Iza Sokolowa govorio je šef rabi dri Hertz: Vjerujemo danas u Balfourovu deklaraciju, l>aš tako jako, kao što smo u nju vjerovali prije dvije godine. Dan ove deklaracije n*S će se zaboraviti u židovskoj ik> vijest i. Nema razloga, da sumnjamo, One, koji nazvaše deklaraciju >bezvrijednom krpom papina«, treba sjetiti na riječi eijoniističkog vodjef: Ovaj papir pisan je engleskim jezikom, potpisala je engleska vlada on je svet. Završio je svoj govOr pozivom, da svu snagu upotrebimo za budući rad. Boris Go 1 dd> erg jievrejiskiiii jezikom prikazuje dojam Balfourove deklaracije na rusko židovstvo. Deklaracija bila je jedina svjetla zraka u strašnoj sitiratciji, u kojoj su prisiljeni da žive ruski Židovi. Dužnost je zapadnih Židova, da pomnogOstniče niastojanjia. oko ostvarenja palestinskih nada. Mi li.luni čekaju žudnjom na čas da se povrate u svoju zemlju. Osim toga govorili su još Josef Co\ve u, H. Sire i James Maleolin, predsjednik jermenskeg komiteta, koji je izjavio, da jermenski narod, koji će biti susjedom židlOvskcg narodu. želi da živi n najboljem 'prijateljstvu sa Židovima kao i u prošlosti. Bio bi sretan, kad bi u riješe nje jermenskog pitanja imao toliko povjerenja kao u riješe nje židovskoga pitanja. Konačno predlaže loni Rothshikl, da se pošalje brzojavni pozdrav profesoru Weizm a nn u u Palestini, u kojemu nm zahvaljuje na trudu J želi njegovoj misiji u Palestini mnogo ntspjeha. U povodu proslave 2. novembra stigli su skupštini bezbrojni pozdravi. Lord Robeflt Čeci 1 piše med ju ostalim: Deklaracija:, koju je izdala brdska vlada, a koju su prihvatile i druge vlade, važan je elćmenat za ij>acHliciranje svijeta i. ne sumnjam, da će židovski iramoid dosikol'a moči započeti lizgradlnjoan s)voje narodne domaje u Palestini. Major OnmsbyGore piše: Položaj u Palestini i Egiptu je težak i mogao bi mnogoga razočarati. No ja sam jedan od oniih, kojljj vjeruju, da će Vam dugogodišnje nade, (idealizam i praktični razum i sposobnosti Vašega! naroda donijeti budućih godina pobjedu, Židovski entuzijazam, židOvski um, židovske* mišice i židOvski novac pretvorit će lijepu zemlju Palestinu u dostojnu narodnu domaju, kojoj se ne će diviti samo Židovi, već svi narodi svijeta. Židovski ministar Alfred Mond piše: Nemoguće je, da bi se deklaracija, koju je izdala engleska vlada prije 2 godine, ma u čem mogla mijenjati (j da bi zatezanje, ikoje jć nažalost sad nastalo, moglo oslabiti stvar, koja nam je svima na srcu. Pozdravne brzojave poslali sn pukovnik L. S. A m e r y n im(o mlUištarstva kolord Bry c e, zastupnici Artur Henđerson ICI y n es, dri J. Chi ff ord i drugi.

Iz židovskog svijeta.

| Boris Kričevskij. | Boris Kričevskij, koji je nenadano umro sredinom oktobra u 53. godini u Parizu, pripadao je onoj plejadi židovskih intelektualaca u Rusiji koji su živući životom punim oskudijevanja i žrtvovanja stvorili idejni pokret, koji je naginjao revoluciji prije i za vrijeme njezina ostvarenja. Izvanredno uman i neumoran stekao je golemo istorijsko i soci jološko znanje. Kako je bio nada sve borben, čist i intraazigentan, imao je da trpi mnogo od neprijateljstava ljudi. Učestvujući od rane mladosti u ruskom revolucionarnom pokretu i morajući s toga ostaviti domovinu, sarađivao je s Plehanovom, Deutschem i drugima oko osnivanja socijalno-demokratske stranke u Rusiji. Načelne protivštine otuđile su ga tome krugu i on je napustio i saradnju u njemačkim socijalističkim listovima i u ~Humanitć“-u, gdje je potpisavao članke sa ~8. Weillard“. Rodio se i uživao židovski uzgoj u maloj varoši poltavske gubernije. Dosta je dobro znao jevrejski. Bodreći židovske revolucijonarce on je u njima vidio ne-

BEO.I 34. i 35.

»ŽIDOV« (UAJHUDD

7