Жидов

g-ilje. Iz tervrjje treba prećd na praksu, a Žido\ r i. (kad ne bi bili kadri dai razviju dovoljno energ-i.je za jostiginuće Ovog 1 s\ r ojeg cilja i ideala, zaslužili bi onu Sudbinu i Onaj položaj, kojeg amadu, a taj je vječna i pozitivna unutarnja patnja i bol, koju nose i podnOse kao \-ječni tudjind u svim državama' svijeta. Riječi dta. Albale i njegove geste, njegova pojava, kcja je podsjećala na likove Liliena, proizvcle su dubok dojam i ita ntijstarije i najokorjelje Snnarodnjlake, dok su Se kod mladje generacije usjekle duboko n srce i duše, da donesu onaj plod, kojeg predavač T<rovoc.ira a očekuje. (»Jug«, Osijek 16. o. mj.) Makabejske prlredbe u Zagrebu. Dne 15. o. mj. priredilo je Zidovsko nafudnO dr u š t v o makabejsku proelavu. BaJdi Ozbiljudh j teškjh vremena odu-

stalo je društvo od svialke zabave, te je priredilo oeduu ali d'ostojnu proslavu. 2idovski mješoviiti pjevačiki zJbor uvodtuo je otpjevao Hatikvu, a uakou tog'a je predsjeduik žiidovskog nanoduog društva g. dr. Hugo Kon govorio o značaju maikabejske slave. U gotovo jednosafcuouie govoru istakaio je dtake momente, koji su bili pOkrtalo djela Maklabejaca i ikoja i (kanas moraju da ispunjaju žid Ovski nairod, koji se Sprema na pTeporodui rad u stajroj domaji. Iza ovOg govora, koji je vrlo pažljivo Saslušan, ,i izveo jak dojam, pjevao je pjevialčkfi, zbor >Maoz cuf«. Na koncu pOzvao je g. L’av St e rm prjsutne, da s« sjete židtovskog narOdnog foiMla i dai diaruju za Nordauov grad. Proslava u židovskoj ikoli. Dne 16. o. mj. hila je u židOvislkoj školi

hanuka-Svečanost. Sv»a školska djeca pod vodstvom svoijih učitelja Sakupila s u se u velikoj dvorani bogoštovne općine, gdje je Pavnatclj škole g. dr. M. Margel nakon mjolitve minha zapalSo hannka-Sviječioe. Srdačnm i lijepim rijeoima govmrio je mailišima o MakHJbejcima, o njihovim borbattna i revtoovanju zai uzdržavanje naše tradicdje i uspOstave samoslaluoSti židovskog nairodla. Zatirm pjfivjala su djeca Maoz cur. Dijeljenjem darovai djeoi svršila se ovn lijepa jiroslava, za Ikoju 'Se trudilo ravnatlejtsvo i učiteljski zbor. Sv'eoanosti pribivad je g. nadrabin dr. Hozea Jacob i. a od predstojništva vidjeli Sino tek gogpodu Davida Spitzera i Lava Steina.

Vijesnik Povjerenišiva Židovskog narodnog fonda (Keren kajemet lejisrael) za Jugoslaviju.

9rrkm je Židmhig nartđnog fmda da u PaUiUn' hufujt i stiie ztmljiite, letje ie oetati neotudjivim imethtm Udovthog naroda. Žid. narodni fond utemeljen te nm V, tion. hongrttu god. 1901. i potjeduje vet tkt 18. milijuna franaha. Prihodi neprettano rastu a imosili tu god. 1918. ohe 2 i pol mil. franaha, IZVANREDNA GLAVNA SKI PŠTINA Ž. N. F. Na sjednici Velikog Akcijonog Odbora, koja se nedavno Otiržala n LondOnn, dn?o se vijećalo o stanjn 1 radu žiđovskojr naTodrtog fondia. Sa strane upravnog od'bora Žid. naanodnog fonda n Halagu pr.ibivali su sjodinicii člano\i, Akcijotnoga Odbora Jean FischeriJ. K. Kann, te g. Nehemijia de Lieme. G. de Lieme referirao je o stanjn narodnoga fonda i istakao, dai židofvski narodrfii fond nnoira opet da koncentriše svoj rad na ispunjenje i’/vorne svoje zadaiće: Kupovanje zemljišta i pošumljviainje Palestine. Iza rhiljega vijećanja, u kojem su narodito nčestvovali amOrikanski Žid Ovi s Bfandeis o m na eelu, pmimljena je jedn Oglasno rezolncija, n kojoj se traži od svjetske oijonističke organizaeije i pojediriih federacija, da svom snagom poduplrn rad židovskog narodnoga fonda oko nabave Kredstava za velike zadaoe, koje mora da izvrši u najkraćem vremenu. Iza sjedniee AkeijonOga Odbora, održala se prvi put izai početka rata, izvanredna glavna sknpština skog narodinOg fonda, kojoj je predsjedao g. Kessler, a pribivadi su gg.’M. U s iš k i n. J. R o s o f. dr. Viktor J a c o beofl. J. Simon, J. N a jd i e, prof. 0. WarbnTg i dr. A. Hantke. Predsjedatelj razlaže zašto nije mOgla za) vTijetae rata biti sazvana Tedovita glavna skuipština. Sjeća »e zatim usrdoiim i toplim Hijcčitaa pTeminulih direktora W o 1 f «ohnai i Clenova. kojli sn stekli neprodazne zaslnge za cijoniiam i narodni fonđ. Na njih Ovo mjesto izabrana sn gospoda BoTis Goldberg i Nehemjja de Lieme. Glavna sknpština izTazilajesrojn hvaln glavnOm uredu kao i upravnom odboTn, koji je za vrijem« Tata djelovaio u Baagu, te koji je židovakom naTodnom fotnđu nčinio vanTedne nelnge. Zaključeno je nadalje. da će ođ sada opet umjesto

komiteta stajati na oelu Židovskog narodnog foncia direktofij, pa je ta zad'aća povjerema gosp. Nehemfi'fll de L i e m e. 0 židovskom n*rodnom fondu. U mjesecu listopadu 1919. unišlo je na daroviriia za židovski naroidni fond 232.816.58 franaka. Darovaia je: Sjdverna Ame Tika 5215 dolara, Argentina Pes. 21.196, NizOzemska Hfl. 8188, Englesdoa L. 677, Polj:ska 104.185 maraka, CehoslOvačka 57.065 K, Rumunjska 70.000 leva i 120 matraka, Njemiačka 43.842 maraka, Istoona Galioija K 70.643, Palestina L. 145, Belgija 5002 fnanakai. Alsacija i Lorena 3735 franatka 1 , Zaipadna GaMcija K 41.813, Ausrtnija K 40.015, Australija Lj 70, Knrlandija L. 50 i Hfl. 105. Švicarska 1378 franafka, .1 n goslavija K 20.841, Norveška 540 norv. K, Švedskla 300 šved. kruna, Aleppo 500 franaka, Bugarska 100 maraka. P a I e st i n a-t jedam ui Argent i n i donio je 100.000 franaka u kojoji sn svotj iskazani i đarovi Židova iz Chile-a. U S i h i r i j i sakupljeno je n prva četiri mjeseoa ove godine 354.000 rubaljia z a žiđ. narOdni fond, a može se uzeti, da je ta svota medjntim znatno naTasta. Z a vrijeme blagdana Snkota pTiredjene sn po cijeloj CehoslOvaćkoj Palestina-svečanosti. U Palestiniau bili danli Sukota u ftvion židtovskim naseriblnama , posvečeni saknpljanju za saidjenjo gajeva židovsk« legije, kojfi bi sd imali u poćast na Galipoljn, sinajskoj pustinji fi u Palestini padih židovskih vojmika na različnim mjestima zOmlje nasaditi. Poticaj za tu akcijn, kojoj sn se odazvali u veljkom broju kolOnisti, dali bu vojnici 39. Siđovsko-atmerikanfikog puka. U Zibron-Jakohn ohvezali sn se gotoro avi kolondsti, davati mjesečno stalnn »votu za samoopor ezovanje. Kolonija Pet a h-T i k ▼ a uvela je za sv e isp Tave biIjege u korist židovskog narodnog fonda. Komisija židovskog narOdnog fonda za Palestinu izradila je naort, po tojom hd. ee

Adresa, xa dopise: Ilica broj 31. I. kat. UredovMO vrijetne od 9 do prije podne i od 2 do 5 poslije podne. Novae se šalje na Banku ea trgovinu obrt industriju d. d. Zagreb, za raćun Ž. N. F. s naznakom ’svrhe. imala uvesti dužnost pLaćanJa inaraka tsa sve Židov-e Palesfciue. U Velikoj Britaniji, Alsacij.i i Loreni, Grčkoj, Bjolo-Rusijii, u provinoijanua Lstočnog mora i drugdm zemljiamai čine se velike pripreme, kako da se pjToivedu sakupliainja vrijeme Hanuke, koja če se upotrijebiti za Nordauov cvjetni grad.

Izkaz darova za vrljeme od 20./XI. 1919. do 15./XI. 1919.

Samooporezo vanje, Banjaluka: po 10.— E. Poljokkn, E. Nachmias, M. GrOttlieb, po 5. F. PoIjokam, F. Levi, A. Salolm, J. EisenbeTg-, L. Kohn; po 4. Izo Levi, po 3. H. Steinhauf, J. Nachmiias, po 2. — Ela i Leon Poljokam, Bukica, Sultana, Roza i Matilda Nachmilas, Izidor, Avram i Salamon Altarac, Janka i Gi'Sela Quiittner, L. Levk Ernest Gottlieh, Mita Izidlor j Zaldik Levi, Rafael, BukuS, Albert i Ajngela Levi, Lina Berger, Ella Hea’zler, Hani Salom, FloTa Salom, I. Steinlauf. Sajina Papo. 117. Paknae. Po LibanOniji z,a mjesec rujan i listopnd 44. Vataždin Hefman HeiTzer 10.Zagr e b. Benot Cijctn 50.—, po 25. Artur Fiinst, Oskar Fiirst. EobeTt i Mi(na Fiirst, Sandor Fiirst, Rega Fiiret 120. 270.441 Sarajevoi. S. MaestrO 31.—•, Simha fialom 26.44, Ester a Katan 12.—. Ella Pardo 2.60. Sar a Uziel 3.—, Jakob Levi 10.—, Jakob Montilja i eimovi 49.—, Itilka Hiirschl 6.40, Josef Moric Finzi 14.—, Albert Pap>o Sasson 4.—, Silrio Papo 15.—, Erna Papo 11. —, Simon Katan 36.—. Jakdb Kohen 18.—, Bukica Kamhi 2.—, Moric Israel 7.60, Žid. mae. đrustvo 12.—, Kamhi Salom 17.—, Bsitera Pimto 34.—, Albert Attijas 2.82, S. Kabiljo 11.—-, Loti Kabitjo 21.88. Lenka Kajon 40.36, G. Faihv &.74, Cili Altama« 11.—, Mazalta Attijia* 10.28, Matilda Montilja 17.90, S, LovtnJS TSutmmr- i

BROJ 38.

»ŽIBOV. <BLAJfiTTT>f)

STRANA 7.