Жидов

miti princip, da Se porezi fiksiraju i učine ueov.i ! 9nimla o ličnoi prOcjeni pcirezovnih čiuOvnika, jer Se saino na taj način može dfiiključiti korupcija i mito, koja s u tako ohljulbljena) kod istočnih vlutla. Ne 6e biti preteško, da se povefiaju porezni prihodi i u ; ednO pfaktičnijiin potezpim sistemom žnatno o»Sa teffete porezm-nika. Kraj svega toga vrlo je uevjerojatuo, da će u narednim godinama t. j. diok ai.Vovska Plalestiam hn*te pOatala čmom, riada n Palestini imaU financijalna s stva ,dla sama provede velike zadace izgradnje Palestine. Ovo je jedhn dnljnp. argnmenat ako takovih još treba za podijeljivanje koncesija javnih radnji i produktivnng razvoja zemlje jedUOj <ff»'f.nrTraci.ii, koja neprezentira židovsk] narrd kod Tjadaće, da uspostavi židovdku Pnlestiun. Jasno je. da vojna nprava u PaleStini n ; je u stanju. dn ?ama poduzme velike ekonmoske pnojektr ili da dtnde dozvole za taknv nald. No ne mOgu urvidjeti, zašto se bi zfl vrijeme ovog čekanja pravile pUiT>rave. da Se takim podnzećirna mOže započoti n ča«n, kad__ č-e mirovna konferone;'ia uStanoviti leiraini stat.u® za židovsku Palestinu i odrediti britski mandat za Pailestinu. Hoeemo d!a ua\-edemo *amo dva ovakova podhvata: gradnja nfla»pa ?,a oflbrnnn vnlovti n Haijfi i nredbn y,'i povOdnjjvanje i eiektričnu snagu. Hajfa hit ee najvažnija Inkn na obali sTedozemuoga m«m. TJ zimskhn inie'Secima ne mosm ladje istovariti roive. Posijediea jn toga, da brodovi mOTaju u Beyrath noći. što prouzrokuje guhitak vremena i »uvišnih troškm'a 1 . Tzgradinja trtjne P°tnnme iuke u Hajfi trajalla hi ducro i*iriBk’Vnla velika novčana gredstvas, a graduja nasipa za odhrajnu vaiova brzo bi hila gotova i s razmjerno malo troškova skopoana. Sto Se tiče projekta za pm-odm.iivanie i uredhe električne centraie, moglo bi se sađ početi s istnaživamjima, a to bi hilo i od važnosti i za istraživauja odredjenja granica, koje Palestina, mora da dobije. Ne može i ne Sanije da hude debate o tome, dia Palestina mora obuhvatati svojim granicama s\-e vodue snage, koje su od vitalne važmOsti za zemlju, a ‘Sad podnzeta istraži\>anja mOgla bi lisključiti ■ debatu o tome, što je bezuvjet.no nužnO aa zemljn. S ovom i sličuom stvairi ne treba krzmatj i čekati, dok mirovni zbor bude dogotm io sporo napredujući posao. Svi nas uvjeti nukiaju, da stvar smjesta započnaino, jer se vojna nprava u PaleStinii > u dmgirn stvarimia ne đrži ropski priuoipa status quoa. ’vedskog konzul* o prilik*ma ■ Palestini. Stockholmski »Intesrnatijonalni dopisui ured« javljal: Švtedski geuerailim konzul u Jeruzalimu, G. D a 1 m a n, ojji«uje u p!ismu na švedski trgovaokj ured, trgovačke i prometne prilike u Palestini, te medju ositalim veli: Rat je cijeli ptromet h Palestimi unlištio. Sad se opet oživljuje. te raznie điržave šailju već svoge brodOvlje ■ palestinske luke. Sav prijašnji promet •made da postane tek sjenom hudućeg promjeta, jesr Zidiovi 'taianijeravaj.u PaJesltiimu dr.gnuti do prvostepene kulturne zemlje. Momentano je najveća potreba na robi od drra svtaike vTsti. S\-e vrste drva, koje budu tnebaii za obnovu zemlje, kao baHvauj, vTata i gofcovo pokućtvO, nvorati će »e mVObC. Oim je rećo uoeliiranje tiui je veća

potrebai papira. Veoma mnogo se traži mottori na petrolej i petrolejske peći, jer zjemlja nema niti šuma niti ugljena. Talefon nije tlosad Palestiina uopoe ’inuala, jear se je turska vlaida bojalal zavjera, te sada postojj velikai tražnja telefonskog materijala. Prije rata načinjen jia nacrt za pet palestinskih željieanioa, kojih bj sjecište bio Jeruzalim. Ov€ sg sada dovnšavaj.u. Golemi plan postoji, da se postavi slap na Mrtvome moru, kako bi se dobio iavor za vOdienu silni. Na Jordanu s® već radi na koritu rijeke. taiko da će moći služiti za dobivanje električne struje. Židovske pukovnije u Palestiai. Žldovska Se javnoet sadia mnogo bavi pitanjem, što’će biti od židovskih pukovnija) u Palestini. Pfevladiaiva nada, da će Ositati stanovite pukovnije trajno u tSvrhu očuvanja ređa i sigutnosti u zeiniji. U februam 1910. pirikljnčiše Se u Aleksandrijj nekioliko stotjna židovskih mladića bjegnncima iz Palestine Englezima, da vojuju u Palesitini. U aprliu 1917. uspjelo je Jal) 0 1 ikisk om e sklonutii englesko ratno minista'nstvo, đa organizira židovske pnkovniije. Tako su stvorene 3 židovske pukovnije, koje se istaikoše Svojim juniaštvOm u borbama zia l Pale Stinu, Osvojenje Jndejej ulaz židOvSfcih pukovnija proizvedoše u židovSkOru pučanstvn silno oduševljenje. Na tienće ih se javljalo dol)tovOljno u vojskn, :aili je veći xlio blo nesipOisoban nslijed slalnosti. pronznok'ovane oskuđdoom ratnih godinlai. Svega ib je 1000 u Palestini bilo sposobnili za vojsku. Procentuaino bile sn ove pukovnije sastavljene ovako: 38% iz Ameiike, 30% iiz Palestine, 21 % iz Engleske, 9 % iz Kanade i 2% iz Argentine. U interesn židovskih pukovndja osnoviane su u Pa.le3tind Ove javne institucije: >Orveni Magen Dmviid«, »Žiđovsko pukovnijsko dmštvo« u Jemzalimu i »Vaaid Hehalnc« u Jafi. »Crvoni Magen David« imao je zadaću medicinski i novćano potpomagati pripadniike žiđ. pukovnijh. Uredio je knttitine. priredjdvao koncerte i predavanja u piAovnfijskim logorima, uvoo tečajeve za jevrejski jozik, u boinieama dijelio židovSke novane i knjige iitd'. »Židovsko pukOvnij'Sko društvO« u Jenizalimu davnlo je matePijalnu potpom familijama židiOvskih vojnika. a isito tfako i »Vaad Hehalnc« n Jafi. Na pOtpOTama se iiodijeililo preko 20.000 funti, a finfltoaitala je što englseka vlada, što eijoni»tičkia palestinska komisija. Djelovanjem »Vaad Hehalnca« utedjene sn mmOge bolnice i lazateti. Nekoliko mjeseci iz» primirja mnogi *u židovski vojnici, naročito Oni iz Amfirike, pOvratili ee svojim dom Ovima. Paznato je, dia je > AmeTiOan Zionist Commonwealth < odlnoila oflnovati kolonijn »Balfooria«, da na njoj naseli 100 demobilizOvanih židovekih legionaša. pa su gotovo već sve predradnje dOvTšene. U počaist lesgionašima tiskama je lijepa bnjrižiea »Pinkiao Zikaron«, n kojoj Su osim mncgiih znatnja vrijednih data o sveukupnOm židovstvn takođjer i podatci o židovskom životn n Paiestinf, O žiđovsfcim inßtitneijama i KHčno. Ovu je lijepn knjižicn »Crvend Magen Daviđ« ma uspomenu itaadSjefio medja žiđorSke legioaaše. «• *

Iz Jugoslavije.

Dr. Ljadovit Schein, advokat u Pakracu, umro je 8. o. mj. u sanatoriju Enzbach braj Grazj u 32. godini života. Dugog-odianjai, teški boledt shr\-)ula je i opet jiedan od najnftebičnijih, najpoštenijih. tihih saradnik; oko procvata i produbljiivanje cijoniznn, niajpače u akademsklim rdovimfai. Jedi ostavan, kaki je bilo i» Svorne eijelome biču, i njegOvo je oijonističko uvjerenje bdo jedna jednostavna, sama siobom razijmiljivia, nojavlad) va vjera. kojia nije potnavala ni najmla/njeg IkomipiromiiiSa, nikairovdih Oportnmistiičkiji koncesdja. U tom i ©st bila jakost njegova djelOTanja na drjagove u ia(ka<iemSkoan kluhu >Judeji«, kojpj je bio vjernim i neuiucirnim članom iednim svetim žarom i energijom diuše, roja je išla naid snagn njegova več tada lalesna tijela i od kojeg mu je tijelo .još hže izgafl<alo. Iskreno St. krista! na oistoća »jegOva značaja, učiniše ga pokađšto oponipi j intoleTantn'im preina slahoćama drujgodai, kojiraa je hio perso’nifiikOvana savjesj i koji ga moradoše jednako duhoko portivati, kako su ga veoma i voljeli s njegii'ta: prijateljstvai, u kome nije bilo nikakvi priuzdržaja, već aamo puna Ijnbavi bntslka predaitnost, nesentiimentalna u ćndtjredhini zahtjevimia na llioni kianakter j požrt\ r ovnOst za ideju. Cm-njnoi njejrov spomen harno i puni pooitanja, mi spo potreseni od guhitlka jednoga potpu joga čOvjeka i heznslovnoga Židova. Predavanje dra. Dr. Albala, sada kapetan u sa pskoj vojsoi, došao je iz Beogračia j odiiao u Osijieku pinedlavanje, kojernu ]c glav a svrha hila dizanje židtnvske nacrjonalnt) svijesti naših osječkah Jev Teja. Ne uLazfećd u. minucijoznu kritiku pojedinili nazira i gledišta predavača, mora se irećti, <|a je obzjrom na Svrhu s\t>jeg predavanji upravO vainredno govCPio i da je Jamačifo imao i veliki uspjeh, i to ne saino mOn entani, nego i trajni. Govori 9a krasmom ekavštinom, riječ mn teče samiaj a iskn ena je i istinska od početka do No gia\Tia mu je od(Mka intuitivnoit, kojom SvOju temu iznosi i osjećaj, j D silni osjećaj, kojeg umije prenijeti i pomditi u audlitorijn. Sav dušom i tijeloml sdn svojeg nanoda, sa velikim zaaaOsomj odlučnom vOl.jom širi nauk eijonizma, k<ji treba da po čitavom svijetu rasijane Židove. njiih oko 15 milirjnma. zagrije za narodinu i diržavnu kcmcentraciju, uparodmoj židovskoj državi. Zai to je po naaoru predaVača Sada najboija hora. sada, pdje se svi narodi svrstavaju i kada mirotna konferemoija u PaTižu đijeli, sastavlji i razgraničava narode i države. Ona mora voditi račuma i o Žćdovima. i to na temelju vječnog prarvm i istine. Svoje iflavo ne treha da Zidovd mole, oni ga zahtjovaju, pOnosni i srvijesni svoje historije, svoje kulture, velikog svojeg udjela kod p*ih historičmih i kulturnih či j nov a svijet* u svim fatzatnta i u zadnjeim krv®v<»n s'jjetskom ratu. Prema tome treba da Židoii imadu tri velike zadlriće. Porodica i ut&i krug za svoje najbliže, diržava i narfđ, u kojem žive i sa kojim im je dok lu u njegovoj sredini dijeliti dobro i zlfl.i treće intenzivna težnja *3 iCßlvarrinjen veldkog . ideaia ž'ldovstK r a, to j« viaet-ita slobodna driava Palestlna. Ta težnja treba da je rječnn i neizbrisiva n stou »rskog Židcmi pa bdo On oia

STRANA 6.

»2IDOV. (lIAJHUDi)

BROJ 38.