Жидов

de org’anizirati iz nntra i đa Se u pTvo vfijeme saimo fizifn] Tadnici nseliti niogu. Pređlaže, da se ofgmiruju kooperatirne zadruge entigflanata. Emi.grant'i piaća'ju nnapred imOi-e za )utne trnškore, Dok grupa ne može đa iwdje u Palestiiru, naiđiti 03 u galutu na gosoodafskom i>o!ju. NakC-r rdulje dehate r.timljeiia je rezOlueija, u kojoj se veli: PaHstinSki ured organrzoyat će iseljeničke zadruge, u kojte će ]>rinrati Ijude sjjreunve da pcdju n Palertinu, te kcrji iJD'aju kakav zanat i!i su iposobni za kakav rad. • Inženjer A v i n i?ferirao je o gtadjovuOm ri’.du, za koji hi mOiia’li imati reći inreres.Razvio je tiačno plan za {rrad.ievnotehnićkp kufzeve, kojj bi bili Spojeni sa praVtičn'rn ra'dom. Konfereneija je zaključila o’Snivanje grtadje vnf>-tei) nički h kuTzievti za židiovske r'dnike, te upotrijebiti pCuovnu izgradnju Litavske kiah prii;ravu aa zidare i graditel.tske radmilke za Pa-lesrtinu. Ci-iouizam u Tunisu Casoras »Le Palestine« u Pariau, do.nOsi iut.ercsan tmo }>ismO iz Tunisa. koje ovdje doia'šamo u izvadku; IsjtCm ROd. 1910. pošlo je nekolicmi 1 jrubiielja Palestine i uladili privrženika Herzlavih za ru'kotu. di osuuju n TunLsu cijonifitieku orgauizaciji. Clauovi! su oTganizacije od početka većinom radmići i malogradjiaui. DruštvO koj.e nOsi ime »Agudath Sion«, raste neivTestano ii postalo je eentar eijonistiek*g života. Društvo ima xi sredini židovske etvrti svoje i>rostorijie. Tu se svake veotri sastaju cijonite. da čitajfu židovske n<viue «a liebrejskom, franoeskom, cngeskom i tailijavvskoin jeziku, te. knjige ;z društvene bfblioteke. Bio je ustrojeu i hčaj za hebrejski jezak, a mjesečnik »Kol-Soin, koji je izlazio u židovsko-arapskou narječju, oVmstavljen je za vrijeme Tah. Društvo »Agudalh Sion i>očc Csuivati nta itodrueju Timisai mjesntv cijonistička udruženja. Od Balfoui'Orve izjave počeo se oij’onijani širitj u>Tunisu, pa s« i nmogi skeptici pHistupili organkicija. Pukornik Lawrence o cijonizmu. Pukovnik L a w r e n e e. koji imade znatnog udjela wa vojni u Palestin!, dao je dopi.Sniiku »Jew!is!i Gnaidiana« izjave « ei.joinizniin, ikoje su zn.aičajne, .je; ili dao zastupniku antici.ionisftičkog 1 jta. PukOvnik Lawrence slovi kao jedan ol na.jboljih poznava’loica p'alestinsko-sirsk>g pitanja, o kojemn je medju ostalim o«o rekao: »Odhrčno pristajem iz cijoiiizam. Vjerske raemiTiee, koje uofaloim nikad nisn mutile židovsko-arapaii odnoša.i, ne će nastati. jer je dan'as u politioi toka najjači faktor narodnost a xe vjera. Svagdje se danas n Pe'ziji, MezOpotamjji, Arapskoj i Egiptu oti poklik »narodnost«. One tri zajednice «mitske ra<c mislim siirake kršeane, invlvainedance i ŽklOve, koje danas žive n Pilestini t? se tako jako razlikuju s v.je'skoga stajaMšta, mcći će u najvećoj sloz djelovatj, u koliko Se radi o političkim jitaujima. Ali prije no što će Arapi i.i druga kojti država istoka ili srednje Aaije prlznia’ti Zidove kao hititl siastava'i Uo Palestine, mora se ispunitj jedon uvjetl Ž i d o v i m o r a j u p o st a t i P a i e st. i n c il Prva. židovska generaeija, ko.i će i u sacuvat će još karJkte r zeiulje. iž koje je došta. Djooa ove genefaoije &sjč-

dat će već. cia »u Palesiiuc-i, « oijciristioki vitl, boji j« dauais zaiiratLo cijci; civilizcrani svijet pOSpješit će taj jtfOceo a».jećaja i učinit će iz n.pili istcčajake. Pre,-tat će đa budu aapadnjaci, ia to .jc ano, št;> traže od njih nežiđovske držatre. Opozieija protrv oijonizina i sta.be njeg'Ove strane ne će ue»tati, dok je sjedišt© <xrg;amraac,ie 11 Londonu, New-yorku. iterlinai ili Parizn a ne u Jeruzaliniu. Oaniivtamje židovskOg univer/Jteta .je vauiredun korak ail[ nedostaje. Poteškoc*a je u tome, što bogati Zidov, kojj u tnđoj zejniju iniia'đe svoje zvanje, oibltelj i prijatelje, ne će rado da se pfeseli u zemlju, u kiojoj će kroz godiine biti tutdjiimac. CijOnizam inorat će ovu žrtvu doprinijeti. Egipacski sultan pravio je jedkiom prim.jedbu. da fte cijonist)j lOua.i Židov. koji plaća drugOm Židcvu, da u Palesttni živi. Dok tu idejiu ne i/Jbije iz o-fave ZidOviai i uežidova, cijonizatm ne će biti ojio veliko riješenje židovskog' pitan.ia, jišpjimjenje velike nade židovstva. Cijcjnizain šmaitrann jedrniin prtaktienim sredstvoan. koje će nioći zavesti red na blizOm nO\'«3enniitskoin istoku. Ostvairen.je eijdiuzma zav : si o toiue. da inteloktualni i fhrancijfailnl \vode pokreta budm l>rožeti cviiu cfSjećajem, da moraju žrtvov<a(tt svoje zapadne iarterese i lično i svum svOjini fmanćiiailniim isredsitvima pOsivetjti -e izgradnji Palestine. Njeinački glas o cijoitiziuu. Frariz Carl E nd r e s. bivži major n njemačkoni ganeitalnom stožeru. koji je poznat radi svojih radova o Prednjein Orijentu, bavi So i u n«jnOvijem svom dijelu »Rui.ua Orijenta« s eijonizmOin. te niedju ostalini veli ovo: »Židovsko pitanje Paie-;tiiie i ti.me i Jeruzalima došlo je cijonizmom u nov stadij razvitka. Cijonizani rodiK) se iz sbare čežnje za domajom bez obzira dta li to nekn l riznajn ili 'poričn ko.ja živi u narodlu razasntoin i*o cijelome Svijetn. Tb. Heirzl veliki je idealista eijoniis. pbkreta, 'kajrc je žrtvovao svoj živOt ovoj čežnji. Di.jelom izazvan Ogaivnim Tonuama antiseiuitizma i oSn'Cvan u pTobuđjenOj Samcsvijesti. bio jfi te.j pckrfit sa SvOjim prograin<aif. da Židovima stvori javiiopravan osiguranu doraaju n Palesini, kroz desetak gcdima izvrgnut ruglu čOvječanstva. Da je cijonistički pokret bio najviše napadnnt od ŽidO’vn necijcnjsta, ne će ni naj 11101 ije čuditi onoga, koji jioznaje žklovskn pOvjest. Položeii Žirtova n Jeruzalimn hio je nesnbsan, prjje no što je eijonizam započeo veliko svc.jie kolonizaitorno djelo, koje je zadnjib godiina znatno iKn-aslo. ŽidovT u Jernzalimu živilj šu većim dijeloin od darovri Svoje In-aće na zapadu. Najveće žrtve lbOgatib ŽidCva, naročito pafiškog baruna RotliSchilda. nisn mogle da znatno poboijšajn položaj. Istom motiv cljomizma, stvaranje rarta. off'ganiziranje. nnašanje etskih mOmenata. u židovski živOt Palestine. doveo je razvoj na nov put i jiostao hlagoslovOm za žiteljstvo. Tko je poSjetic prije svjetskog ra*ta židovsku oetvrt i one dijelove. gdje cijouizam još nije ptodro, sjećat će se.’s nžasom scena tuge i nevd.je, atmosfđre nečistoće i zapnštenosti, ko.je je ugledao. Položaj našib živOtin.ja mnogo je povOljniji od položaja ovih od gladi umirućb, siromašnili i bi jednib Židova. Cijonizam stvorio je danas u cijeloj PalCstini cvatu.ce kolonije. koje imadu veliku gospbdarsku vrijednost. "Ci-

jouizaui stvorio je i nvjete, <la Se razvije bogiait« kultura. Boiniee po uajmoileridjhn planoviima’. škole, biblioteke, črtaomice rau širene su zo čitavoj zemlji. jev<re;j£iki jeztk postao je opet živTm jezjikom, u kcrjem govore rtjeea prj jgrj. a radui impuls ispumio .ie »ivot od liijjada etskim sadržajem. Na mjesto prijašnjeg nCzadiovoi.jstva, nefedai i nevoije. koje su nu'gle da izazovu tek saučešće, stupio je re.tl i čistoća, radna mogućnost i životno veselje. Još mnOgo toga valja uradi-ti. Sv.jetsiki rat oteo je Palestinu za uvijek tnrskom neiciln. Uvjerm sam, da cie židovSki narod naći doiuajn u svojoj staroj domoviui i da će eijoni/.am privesti Palestinu kultnttnoim i mirminoili radn.«

Iz Palestine.

Osmitak naseoliine kolonista Hapoel haoajra. Poijoprjvredna kmnisija HapOel iiacaira održal« ,;e skupštinu u En-Gan i mu, koja sc havila pitanjoin osnutka JiemljCTadničkc naSediine. Skupštini piribivaJo je SO uće>nika. Zaiklj-uoen j« osuntak pTve naseobine i priroljen je ovaj statut: 1. Olauum uaseObine može da jiostane svaki poljskj radaik bez raali-ke sjrola, kojii prihvaća ove nvjete: at da vlastLtom smiffoin o-bradjnjc zemlju; b) 4a zemljiišto pJtliznaje kao vlasništvo židovskog n-a-tod'i: e) ■ >e slnži samo jevtejskim jezikom. 2. Naseobiiua ne smije imati v-iše Otl 50 do 70 čiafnova, ne uiifeimavši n taj broj zastupnike driigili /.vanj-a k®o učitelje, obrtnike koji Su poti-ebni u interesu naseobine. 3. Svak/i 'iadnik dobije oSiiu zeonjjdšta oko juš 60 do 70 tkinimia zemljjštai. 4. Ekonomske, bigijenske i odgojue utedbo su iavue. a svaki člau naseobine duža-n je doprinijoti /.a njihovo uzdržaivanje. Privatnira osobama zSliTanjenO je, d-n nvede s!j čnc institueije u naseobini. Daljnj-i dio s-tatuta radi o moduSu plaanja iiorer/a i osiguranju članova za slueaj iKilesti i smrti. Skupštiua izabraln jie komisiju od sedam člano-va, koja će vodiiti vregovore radi uabave zomljišta. II židov'kim radničkiim krngovinia smatraju ovaj projekt vrlo važnim i zuačajnim početkom konzOlidiranja radničkog pitanja. Nacijonalizaclja liječničk? službe u Palestini. II konferenciji židOvSkih liječnika. održanoj u .lafi. prihvaćen je prijedlog z;i naciionalizaiciju liječničke služlie. (Pod naeijcnaiizacijom se -tu razumijeva-, da lijceiiici dobivajn uaplatu samo od zajed-nice. a ne Orl pOjedinaca.) (»Tbp Zioirst Bnlletin«.) Nužni radovj n Paie.stini. U svome uvodniku od 8. nOvembra piše engleski ča-Orjiis »PaleStbie« medju ostalim ovO; K(ml dfeliate o narodnim finßineijaana nabacio j e Lord Rohert Ce.cil pitanje o finadoijalniui obveziama, koje če En-gleskiai preiizeti primanjem manidata, U S-vome odgOvoru izjavio j.e gasijKMliim Austeu Ch a m b e r 1 a i n, te se očekuje da će Palestina Sama podnniriti svoje p-otrelie. Fjiianci./jlni pcložgj u Paleotini je ov-aj: pomeani sisteni ,ie u gtavnOm ;>reuzet otd Tunaka i uzdržavajuć &e javnib izdataka sva-ke vfsti i ogTanjčeujoui na imnimuni npravnog aparata moei ee fribut pokriti S\-e izdatke. Naravno cla če se Uimskii flnancijalni sfstem promljeniti, čim Aia mjesto jippvizcrne vojničike, uprave u I*alestinJ stupr trajria vladii. Moraf će še'pti-

RRDJ 38.

»Z I D O V» (HAJHUDD

STRANA 5.