Жидов

gifadi žiriov.ska ajitouojaija, a i općiote na trajjioj pravnoj haai. Pravom i>ri.silnOg oporezovanjla, koje će se ix»rii;jeliti općinaina. CinOgućit (ie se općinajna uspješan rad. Osnivauje židovske emigraeijone orga. nizacije. »Berliner TagbJatt« tkuuiša biiješku o asnivan.ru Žid Ovske enMgnacijmie argaaizatu.je u Njehiaćkoj. Već ninOgo godiua 'bave se neke židovske orgaiiiizacije u Njamačkoj .vi istočnO-žUlovsikiim pitan.jem. Prije Jiekoliko mjesed složilc su se sve oTganiaaicije u jed-nu Radun zajednic n. Več za vriijcmc rata osnovali su istočno-žildovski ratiiuici soeijalni u-red za skib istOK-jiO-žiriovskih 'radnika u Njemat'koji. Toj aajiedniei jjriključiie su se gotovo sve važaije njemačke židovske orgauizacLK*. Ove orgamiizacije već dul,jc vreuteua pregovairaiju s ujejuaćkom vladom u interesu istoćuih Židova. Radna zajednicfa imade dužnosl. da se skrl>i za istočufl 7adove, koji živfi u Njemačkoj i riia oinognći boravak ratnim zanobljeuicima. koji hoče da se jaresele u Palestiuu. Mcmorandnm solunskih Židova. Židovt>ka opeina u Solunu pffiedaila je vludi meinoratndum, « kojemu je tražilu: pniznanjie općine i pEavO slobodnog ispovijerianja židovske vjere, jjffema, j>>osk>jećini običajinia; osnivanje ŽidovSkih škola j drugih iustitucija. Jednlakopi-av(nast diploana žido\skih škola s državnini; Nadalje, d'ai se Židovi. koji svetkuju suhom, ne niOgu siliti na svetkovanje nežidovskih blagdana, niti da ;e Židovi sil e «a židovskim hlagdaiiiiua đa rade poslove, koje im vjefai zabranjnje. Priznanje jjfava rabin9kog aut.Cffjteta, da suđj u pltanjiina ženidbenOg i nasljeduog prava. OjKnna incže rasjiisati jicreze m. ua>inirenje svojili troškova, a i država ima Snhvencioniratii Opči/ne i>roj>OffcijcMialno brojn Židova. Natlalje traži se praivo nj>orabe jevffejskOg jli jevfftejsko-šj>anskoga jezika u trgcvačkjm knjigama j kcrespondenoiji. Gffčko novin3{\'o rži se vrlo rezctvirano. Stmio »Phosc ističe, da su mnogi zahtjevi Opffavdaaii, dok 'e velik dio jiretjerau i prctivan pffaiviiii iTžave. Sastavljačhua memcrandnm?. jffeiijoacuje, da nemaju dovoljnog rpsjiekta j>red državom. »Indeptendentc jdše. da koinentan- »Phosa« ne odgOvara shrotanjn oficijelnih krngova. T'» .?•? tek inišljenje pojediuaca, koji ne pcznajn inteneije ojK'ine.

Iz cijonističkog svijeta.

Janui«r?ka , konferencija. (Zvaaična obarijtet Cijoni.stičkcig oentralnOg nred*a). London 3. deeembra. Teča'jean )»osljednjih dana cijonisiička je egzekutiva lU’imila imena j.rvih delegata imenovanlli ]io feitefacijama n raznim zemljaiina m godišnju konfereucijn. koja če liiti u Bazeln f'-d 18. do 23. jannara. Cijioniističke fedetacije Prauceske, Svajoarske, Holau(li.*e. Rumunjske j Istočne Galioije održale 6n konferencije za izibor delegat.a. Rnr/.ni deppirtinani Cepitralnog l T reda oijOn/Lstičke Oigaifcacije pripfemaon sebne izv.ještaje. koji će se podastrijeti godišnjoj kanferenciji. Dok ne s*ignu u Londpn mnijienja eijonistiekih vodja, ne će se konačno ugLavitfe x>oSlovi. Sve se federaedje pozivajn, da informiraju Centriailni nred što skorije,, koliko je šekela up’ai'-enO,

Za kcnfereufdju židovSkib aveuoiiišniii [jiiofesora u Buzelu, kaja će hiti prije gođišuie kouferancije, pozivi su već razaslaui. te se očekujiC, da će mooi da dodje jedan veOiua ugiecian uiz židovSkih učiteUa svjetstogra gLasa. Dr. W e i zm a u bit će vjerojaituo (iredsjedii ik prve sjedniee te će (jodiaiitrijeti aacn, koji sad paipravlja u pog-ledu jevrtejskog universiteta. Ovaj, zajedno s drugiiu memorandiinjai, kojfl' Se s(,ireTua,ju po raznim muževima, i aspiavit će se u sekcijania i u plenumu. Napokou, predvidja se, da će se izdati manifest o umirer&jtetu s potpisima svih učesnika koufereueije. * Cijonistički omladinski pokret. (Zvanično.) Uzgojmi depaJtman CentrainOg ( ijouističkog ureda u>stauovljuje, da se oijonjstieki omladduski jiokret, kojii .j« A r eć prjijHenjih gctlina znatno uznapred'OMaio u razuitu zCjnljama, nateži u krepkom razvi.jau.jn. Vrijeme .je sazrelo za razne gj-ane pokretla. du dodju n |»i isiiij>i dotieaj u svrhu Ostviairen.ja peTmaaientne izmjene misii i za ujjoredni ranl. Svi intereJiOvani u toj sitvari neka stupe u Saobračaj s uzgojniiu departmaaiOm (Eclucatiou departeinent of the Zionist Offiee), koji je s|ireman. da ijjokretu prnži svu potporu. (»The Zioii'id Bulletin«:.) Konferencija učenjaka o jevrejskom univerzit«tu. Voddvo ci'.jonistrčke organizaci.je naizvalo ,je j;0 svom Odgojnom deIJdftenientu za 14.—(16. .januala naredne g. diue !-.oufer€nciju jevfojskih učenjaka u Bazel, da vijetiajai o izgradnji jevrejskog uuivefziteta. Oviu uoenjaka inia da na osnovu preclloženih referata ustanOyi jjTograin univerziteta i da odredi sve l»oticdcito. kciko l>i Se univerzitet već u najhli/.e vtijeme mcguo UTediti. U tu svrhu imat ćc kojiferencija da u (ileuarniiu i odb'C.r-kim sastancima vijeća i odredi o slijedećim tcčkama. 1. Uiecljeaije predavan,(a «ta odjeljenju jrvrejskoan i fi 1 ozo fsko- filološkom. 2. Pri'TTadoSlOvnd i meldicinski fakultet. 3. Ocljejjenje juridičko i socijioiloško-inarodno-ekonomsko. 4. Pitanja orgamiižaitorne i telmieke naravi. (irofesjOTskfi zhor, finamcijaino uredjenje i stvame ptedi’adnje za univerziiet. Oveći liToj poznatih učenjgika, medjn njima znameniti fizičar prcfesor E i n st e i n, oijećali Su svoju paradii.ju ua kouferenoiji ,koja će biti po Osinitak miivorziteta od najvećeg znamenovauja. Sokolov o političkoj situacUi. (Konferenci.isi franenskili eijonLsta). Konferenciia franeuskib cijonista zasijedaia je 26. 27.. 29. i 30. novembra u PaTizu. Otvorena je konferencija: n posvenna punoj dvoran'i u Rne cle Lam«ry. Pri’sutni bili su orvi član Ovi (akcijomog komifteta) IzvršnOg oclixim; Nalunu Sb k o 1 o v, I d e 1 s o hn, N e icl it s e h, dr. M o t zkin i cir. R e i cb. U irae Fćdćratian Sioniste Francaiie (F. S. F.) pOzdravi prisntne dt. SimOn G u i n sboiirg. j:o tom Innde dr. Jacnbsohn izaibran predsjednikora. Zatini je Nabum SokolOv izjavio, da je situaeija u cajouizmu momentano .jednako povOljna kao i dosad. I lord C u Tz 0 n u Engleskoj, a isto P i c li o n i T >a rd i e n n FrancnsJcOj Uvjeravcibn ga tek uedavno ixmO\-o, da Balfaurova deklaraeija osta je u cijel Osti na Smazi. Francuska vtada (.iTati cijomizain veiikoni simpati.jom.

Fraiicuska preuzet 6e uiantiat nad Sinijem, a Eng'leska nad Palestinomi. UkiCujena s « Sv€ nesuglasice mtMiju orim velesiJama. Ni 3 dnevn-om reclu mircvne konferejnovj’e itad je Mucižajsia, aa mjoiu dolazi Tirisk.a, taka đa ured,;enje palesCinskog: niCauju '■m*n;emo iščekivati tekaa - za ka,jib 4 mjeseci. Po želji Fiaaeuske j Eug-lesko stuiprt ee u a k oij.u Leajg-ue of Nations, a i okvir mandaia et v orit še League of Naljians odnpsnp mirovna konferencija. Pojedinos,i vee s ada izradjuje Izvršni Odbor u ■spoTazmnu % engleskcon vladom. Odlics prema Arapima je Lzvrsitan. N e i»oriee, da se mnPffj jcš uijesu SmariU s rnišlju o jevrejskoj PaJ estini; ta iruademo još i mnOS’o Židova, kojii su j>rotivni cijonizmu. I engleskj einovnici u Palestini mnr.g’O su već skloniji nta.šoj stvari. PaleSitiuska koni'isiia grozničavo radi i poSpješuje irriprare. Gitivde se knće, a jedan engleski mžinrm ravo iztiadjuje jilanove za gradnju univerzitoi«. itd. Uz glftmazije u Jeruzalimu i Jafi upravljat ćem o takodjer tehnikom n Hajfi. Nakcm što presitane okujpacSja, n*e će engleska vlada priječiti nseljenje, ali mi Se riamii monamo ćnvatj prekonnrjemog useIjivanja. U Bazei sazvanja godišnja konferencija cijcinista iana da puipravi sve p*o-za iongres i (l a , ponOvo staberp Sve sfle. U ime »Tarbut« pozdravi Slatopol'S kj konferenoijn ć'vrejskim jezikom. Nakcn što su odiisiani pOzdravui hrzojavi Nor da u-u i Marmoreku, a lirz.o.javna zahvalta francuskoj vladi, i pošfco ,ie provedru izhor- komisija. zakljnčena je prva sjednica. Na Imdmćim sjedmieamu govorit ćp N. Hermann, Fridmann, Segal, Saifer dr. Enric, F. Braunste i n j dr. Nalmm SlOuSch. Svjetska konferencija Hapoej-Hacaira { Ceire-Cijon. Hapoel-Hiaeair j CeireCijon sazvali su za 13. jamiara najedne god'ine svjetsku kcnferenoijn obih organizticija u Bazel. P«, svoj prilici udTužlt će še ol>c (.rganizacije u jednu. Konfcrencija sirukovnjaka za paiestinski rad u Varšavi. TT Varšavi bila je koneem đktobrai u paldstinskcm uredu cijonistjčke orgauizaicije konferencija strnkovnjaka o ipff'ipravaima za buduću emigraciju u Palestini,, kojoj prjbivahu preko 30 osol«i. Ra-spravljialo »e o pripnaivi poljcprivrednih s<la. Dva referenta razložili su prohlem svaki ’3 protivnog stanovišta. H a jkes zastupao je mišljenje, da stmčna izobPaizba treba započeti već u galutn, a Peigi n l azložio 4 e, da zemljoradnici u Palestiui ne trehaju osdbitp struene pri]>rave. Trelia zdravih mtadih Ijudi, koji mOgu da podtnesu naipore. Za faffme pdtrošili bi milijarde. a taj novac možemo odiraah na ]>alesiin’3ka ]K>duzeća potrošitj. I Oe 11 inge r i Wilka ns k y zauzeli su u dopisu ua 'konfefeinciju slično stanovište. Konferencija je s togia zakljnčila, da palestjnski uređ ]>ot]:OinaKe moralno i materijahio iradmčike grupe. Za ispitivauje s]>osobnositi pojedmih grupa uretlit će ]>alestinski ured agrarni odjel. Halueinia Se pre]>oTuča, đa fade godinu dana na mailim gosfpOdarstvima. Palestinski uTed naliarvit će halucima zemljie za rad. Farrae hehaluca imadu se podupinati. Feigin referirao je zatim o ofganizaieiji iseljeniokih udruženja. Polazi Sa stajališta, da se eraigfacija' tnta-

STRANA 4.

.2IDOV. CHAJTHJBI)

BROJ 3«.