Жидов

Daleko bi odivelo. kaiđ bih se dotakao još i svih dTirgub problema, kojima se Ruppin bavio. Držim, da mi je ovim redeima uspjelo, da pokažfem —a to im je bila d iiam jera da već postoji pTOpram židovdke kolouizacije u sv'ojim osnovnim potezima i da. amademo temelja. na kojemn možemo sigumo da gTadimo i aiko mnoge pojedimosti ne mogu da naidju na opoenito odobravanje. Da pri bome Ruppin uvažava realni život. kakav, se sad ukazuje, to mn se mje će zamjeTiti, j«r on zajedno polazi i na put, koji vOdi socijalnoj pravedn o s t i. Za Rmnpina je prije svega židovska kolonizacija niacij'Onalna stvaT. On sam vein; »Židovski rad naseobe u Palestini imalde n prvom redu u vidu nacijomalnii cilj, a tek n drugOm Tedu socijalni.« To treba da upamt imo.

K izgonu stranaca.

»Židovska svijieSt« (Satrajevo) u broju od 12. o. mj. posvećuje izgonu stranaca iiz Bosne članak pod naaivom »Opa Sna dgta«, u kOme kaže: »Jedhio od najopasnijd'h takvih arecJ»tava (z-a zadržanje vlasti) j© ugadjanje niskim instinktima širokih maSa. Umjesto da odgO\-ama vlada sama upravlja zemliom i narodom, da udeei Svojn politiku u draavi prem,a višim državnim interesima. prema duhu vremena, po savTemenim demokraitsHim Inaoelima, umjesto da vlakla odgaja šia-oke mase. ona ee u svojoj nesposobnosti ili slaibosti dlajo vxxliti srarnotnliia. nejaavfemeimm instjinktilma mržnje odozdo. Bađava se nastoji nfl sve mognće načine opravdati i obrazložiti niostupaik, koji nesnmnjivO ima samo tu svrhn, dal se polaska čaršijd, i to njenom zaostalom, neviaispditanom dijelu. Dratonske koje je vlada u zadnje vrijeme ponovno podu»ela protiv mimih Žiklora pod geneUalncm paiušalniOnn optužbom, da sai nepoćudnii stTanci, nijesu diktovane nikakvim n,i unntaTnjim ni vtmjskim državnim dnteresom. Za to smo iznijeli dpsta dokaza u zadnjem broju ovoga lista. PonavljamO, da stambeno pitanje, koje se sada uznm,i kao pravni titulus, ne može i ne će niti djelomično riješiti izgonom »nepočudnih stranaca«. Statistika svakog grada može to dia dokalže matemafekom jasnoćom. Moramo nadalje da opetujemo, da je pitanje dobrovoljaca jedno važno soeijalno pitanje, koje se niože trajno i temeljito riješiti samo široik'im Tnjeramai i dalekoSežnom akcijom, u kojoj će sudjelovati firžava i sve naše društvo. Treba Ijndima, koji su besprimjebnom požrtvOvuošćn i samoprijegorom bili pripratvni, da dadu sve za narod i otadžbinu, dati trajne mOgućnosti čestitog rada j stvoniti evpste temelje siguTne egzistencije. Mi tvTdimo, da, je aramotno poniienje za naše dobrovoljce, ako ih vlada uporedjnje sa rimskona fnkarom a degenerisanom ruljr-m koja je vikala: Panem et onroenses! Konačno moratno j°š upozoriti mjerođavne faktore na to, da način provadj-anja dotićnog naredjenja o izgOnn stnanaca (čitaj židova), otvaDai Bnrom vfata. kornpeiji. Tako Se dcšavai, da se naT&ljuje iagOn Ijudi, oa koje se naredbe nikako j9* proteže.

I dok pišemo Ove retke, još nije pTestala ta opasttia ligaia, koja samo potpirujc nečotvječne instinkte mržnje u masamm Mi poTuoujemo mjeTOdavnira faktorima i Svoj našoj jiavnosti, da se Ovako ne mog'u i ne će konsOlidovaU naše prilike. Ne Sm'ije se ugtaidjati masi nego je treba odgajati. Kao što je danas svimiai posve jasno, đa je motivacija, pod ikojom sn ni Židovn u mjesecu maju kao >boljs vici« i »Subverzivnii elOmenat«, posve neoSnovama i apsurdimt, tako je isto očig’lcdno, da je i tvrdnja naše vlade, da će Se izgcfciom »nepoćudmih stuanaea« riješiti Kfianlieino pitanje i plitamje <tobrovoljaca samo puko obnianjivanje sa pTraimom na'mjerom da &e ugusi ]Kišto poto netzadbvOljsifcvO, koje. vlada u naTodn radi opće nesredjenOsti i bezglavosti. Progomi još ndsu obudavljemi. No rru ne možemo da vjerujemo, rla ne će vlada barem n aaldnji čas uvidjeti, da su iMdhiate protiv Židova I,«>l*avdone, ne,,rave.l™ i posve V.-.mielHK, jer J* <*<* rtkodi« » * & donijet, takve k=ruEti. Mi očekujemo obustavu tnh ptrogorria i oltzirOm na to, da je naša delegreija neAi 'dan potpisaila ugOvor o miru s klauzulom o zašUifci rnanjina. <

Iz židovskog svijeta.

Protestna demongfracija n Amerlci protiv ukrajinskih pogroma. AmeTički đopdSnik »Jiidische PresSzenfJ'ale Ziirich« izvjesćuje: Na 24. noverriliTa pmiredjema protestna demonstracija n N e w y oT ku, našla je silan odziv. Pri mon.4tro-Opho»du, pored stotine hiljada Ijudi sai ernim znakovima. sudjelovalo je takddjer vaše od 10.000 jeviTejslkih vo;inika. U svim ulicaimla, kojima je na Sate diiga poamrk'ai prolazila, hile Sn sve jovrejske trgovine, tvOmice i fadionice zatvorene, a na njiraa bile sn izvješenc dn#e erne zastave sa protestnim napisima. U mnog-o stotima prenapunjenih hram Ova i divorana održavali Su se protestmeetingi. kojima je pfibivalo nia đesetke hiljada u crno odjevenili osoba. Sve jevrejske nOvine izašle Su cmo uokvireue, Pod predsjedlalnjem pukovtnika HaTry C u 11 e r a održan je n Cannegie Hall meeting masa. Najkon održanih protestnih gov Ora državnog 'tajnika Danielsa, kardinala L o w e 11 a, H y 1 ia n a. newyonškog načelniika, Jakoba Sc h i f fa, rabi W i s e-a, Lonisa MaTShalla itd., pfihvaćena je jedhoglasnO razolncijta;, u kojoj 5e zahtjeva intervencija velikih sila, kogja da jedina može ddkrajčiti žalosna umorstva. UjednO je ziaključeno odaslalti posebnn deputaciju W il s o nu, da ishodi pomoč Zid Ovima Ukrajine i Ostalih zemaija istočne Eimope. Zidovski život u OdesL VanšarvSkcme »Momentu« javljaju: Židocvski život u općinama, koji je bio pod boljševičkim režimom ugušen, pomalo se opet budi. Skolski odjel, koji radi u zajednici s općinskim vaadOm, započeo je svoje djelovamje. Izrau dio je niaučmi oenovu za pučke skole, no nsljed nestašice materijiailnih aredstava ne mogu se jog jjcnovesti sve refotrne. Da bi zapiriječila propast od 49 skolia ,i drugih orpćinskih instifcucija, otdlučila je općina da provede gamOoporezOvanje. U mjesecu oktobru izabran je pornoćni koiui tet za žrtre koji rrlc maimo

radi. No vttlike zadaće komaiteta nadjlaze njegove snage. Sa Svih strama Ukrajine dolaze mase bjegunlaca, koji bježe pred pogTominaa). No osim tjh žrtava pogroma borav.i u Odesi velik broj bjeguniaca iz Palestine, koji su na početkn rata pobjegli pred strabotama Džemal paše. Nialkon dugih jnregovora s rniskim ]taroltrodarsikim društvOm »Rakita« primio je. palestinsiki kOmitet obavijest, da ć© društvo staviti nm faspolaganje Ikomitet.u pooetkom decemltfra. nekoliko hrodovta. Velik broj Žid Ova želi već said s tim bjegune : ima da podje u Ikilestinu, pa ■Su ćlanOvii cijonističkog centra’lnog komiteta Te mk il n, Bruc'k i Sc h w ’ai r zm a n n javuim pOzivOm m|orali da opomene židovsko grailjan.st.vo, neki za sad još ne likvidira svO“je radnje, jor se emigracija u Paiestimn incnra origaniztrati i ne može uslijediti u haotienom neredu. Pored svega togai ipak dolaze matse židoVskog pučanstva u Odesu u želji, da odmah otdputuju u Palestinu. Na ix>četkii decembra obavit r« se izbnr[ z a gradsiko zastupstvo. JevrejSkie se stranke spremaju za te izbore, j>a če neke <ii kooptiraju s drugim rustkim s,trankama, a druige će postatviti samosfialne ligtine svojih kandildata. Cijoniste i Bnnd postalviti će svakj samostalne listjne. Izgled] za Bumd su vrio slabi, dok 'Se oijoniste jnogu nadati. da će pTodrijeti sa svojim ikiandidatima. ŽidOvsko se pnčanstvo nada, da će nova gradska duma ’Shvatiti židOvSke potrebe i udovoljiti jm. 50. todjendian dra. Hajima Cernoviea, Poznati jevrejski pi?ac i nčenjak, rabjn dr. Haim Cefnovie, slavio je 23. no% r embra o. g. svoj pede'seti rodjendan. CernOvic, kojj je živio pdje rata u Odesi, nalazi za sad u Bctlinu nia klinici. On je najh znatniji zastupnik moderne židovske orto. dolcsije, koja Smatra židovsku narodnu miSao kao neophodno nužnn osnovn za bndućnOst židovsikoga narodai Njegovi lifierarni radovj mmogo su čitani, te Su mii pribarili mnogo prjjatelja i pristaša. Za vrijeme rata iioravio j© n Šviioarskoj,, te mpisao nekoliko znanstvenih djela. Nedatvno je od njega izdana prva svezk a »Kicur hatalmndc, koja je naišla na opće priznanje, Gradskj izborj u Minsku. 23. novembra bili su izbori za gTadsko zastujistvo, koji su od veljke važnosti, jer ih i Poljaci smßltnajtu mjerilom za plebiscit o pitanju pripadinosti istočnih predjcla. Jediani dio izbornjka uSitegao se od glaßovamja, no ipak je gla'salo 45% svih izbOrnikla. Sad još nisu pOzmati taoni rezulfcatj izbo Ta. Premia doJadanjem brojenju glasovalo je 19.611 izbOrnika. Listina žadovskih kamdidata đobila je 7532 glasa, a poljska 7436. Židovska autonomija u Litavskoj. Promjemja u Utavskoj vladi nij© đovela đo promjiene u pitanjm židovske autonomije. Nova vladla sfcoji na istom stamovištu kao i pfijašnja. Novi ministaT predsjedmk Galvanovski TaKložio je to u jednom govoTu. te naglasio, đU nairadnosti treba da saradjujn pfli izgfltadnjd n'Ov© i slobodnfi Li'tavskfi. Natrodlnostima davat će se priliike, da se namodtno slobodno Tazvijn). Ne može se i n© će se vamjskim pritiskom, već Bdobadnom satnadnjam nafoldnosti slobodna Litavsika, Konočno nTedjemje pitanja antonomajfi pripada kon6tirt(uanti, a ▼ažna i neodložna pitanja uradit će se i pTije. Naposo zauzet će ee vlada, da se iz-

BROJ 38,

>ii! ss v.

STRANA 3.