Жидов

Položaj Židova u sovjetskoj Rusiji

Broj Židova u savjetdkoj Rusiji razmj«nno je malen. UkmagiLiia i veliki dijelovi KriimJa pod vJasti su Detnjikinovoin, a od područjkt prijašnjog naSoOlienog rajona (»čerta«) samo su guberniije Vitebsk i Mohilev ostale i>od sovjefskom vlasti. Broj Žitlova u poidrugju Volge znatno se snianjio pOvratkoim bjegimaca. U Moskvi ima kojih 50.000 Židova, n PetTogiadu jednako. Ukujmi t>roj Žid Ova u sovjetSkoj Rusiji bit će kojih 750.000 duša. I]>ak je antjseniitizarri žefitok. No sovjetska ga jo viaida S|!.rjječila Cnergiono, te, iauaevši ]M>jedine slučajeve, nije dofilo do ozbiljnih eksoesa. Otrov mržnje ])*rotiv Žid Ova šiire n:a;jpače činovnici starog režima, 'koji joč S.ksie u mnOgim urodiiihat. Sudovi revolucijonam'og Aribunnlfi )>ave 8e mal no clanoraice s proeesima jnrotiv antisonritizma, koji sovjetska vlkula jvroglašuje niajopasnijim kontXarevo!ucijomarnim ]>okretom. Gore jo s u er\enOj fiirmiji samoj, koji je naročito Ojjason u onim područjiima vitobske i raohilevske guheruije, kojo Židovi gusto mastavajn. Ovdje su čete, poslano za zaštitu žido'vskog pučajnstva jirotiv ]>OgrOiiia, žestoko protestOvailo, da ih »zloupotirebljaivnju« za tak Ovo svirhe, ]>a su i>og,ljo.gdje i i3aine učestvovale u iiOgTomiiaa. Vojničke Su oblasti u takovim sllučajevima krivce kriznite us-mt(k«ijieiro U protknbi i>rema Ukrajini, gdjie su cijeli pukovi crvene armije udešavali |K)gTOme, takovih slučajova u sovjetskoj Rusiji gotcvo i nije bilb. Prvi ]>ogromi hili su u rdafftu 1919. u Boris Ovu, gubemija Min.sk; nekoliko je Židova n'a smrt ranjeno; razclraživaoci i zločinci osudjeni su na smrt. Kašnjo je bio pOgroiu u Homeflu. prj čemu su uiamrćeni mnogi konu-sari. nnedju njlma ŽldOvi, a većinl žid. pnioanstva otflta je sva- i mOvimai. Od.jelj or. vene gardo krvavo eu ugnšili ovaj jiogTom. Teei su bili pogromi koncem marta u gnberniji Mohilev. U Vasiljevićimia opljiačkano je cijelo židovsko pučanisfcvo, usmrćeno 10 Židova. U Hojnikima je pfošao pogrom 29. marta Ih>z krvi, jcr je organizacija Ceire-Cijrn obraz Ovala samcobranu. U G<dinki je na brut.ilan način H Židova; čete sn se kratjle da štite Židove. Ekonoraski položaj Židora n sovjefckoj Rusiji je ncmosan. Zabrana piivatne trgovine, tegobe prometa Onemogučuju trgcvinu i olTt. NeSfcašiea sirovina i alata iiTcizve’a je slinu neuposlenost. To višo valja se dhiti jak'Om nčesti-ovimjn Židot\-a na d u š e v n o ra poljn. Borba za cdržanje židov'skog nai'Otlhog života, vjcrakih urCilaha, škola, jevrejskog jeaika, a ni jpače socijalno - fi'jaintropskih instituei;«, o c at če čamim listom n povijesfci mskoga žiđovstva. Ot]>rije jie pcznato. koliko zla namšaju rii-kom Sido-vStvu »ž i d o vs k i k O m e s a’ ri«. Oni su najgori noprijatelji žildovstva. Nemajuć; drugog poala i želeči steči zasluga n borbi protiv »židov-ske proturevolucije« nmče židovske Općine i institucije najbesmislenijim dekretima, .apšenjima, pretiragama knča, koiifiskacijaraa itd., koje vcde do ]x>tpnnOg nasula Općina i zavoda. Najviše pati cijoiističkaf organiza c i j a. Na sreću ti židnovski komesari neiuaju uikakva nticaja u Moskvi i Petrogradu, n *) SkraćenO iz broja 139. »Builletins of the Copenhagen Office of the Ziouist OrganisatiOn«, sjed'mtima centralnili nreda. U provinciji Su čfisto :3v>emoćni. Budući žiid/Ov'ski historicar monat će da Se još poaabarvi s ovini traumini [X)javaina židovske iK>vijesti. Lovorjke, koj© sn übral; židovski komesaini u Ukrajini, Rafes i Hajfec u b o t b i jp.r o t i v c'i jonizma, ni jeau dale mira njdhOvku tirugovima u Moskvi i PetrogTadu. U bezljroj izvješftija i protOkola, pnnih deaiuncijacija i klfiveta tražfi 'Od vlade, d)a cijOnističku org’anizacijn proglasfi proturevOlncijOnaniomf a prema tome da njezLne vođe i pristaše stavC izvan zakona. A/li I>ez msjrjeha. 21. jula 1919. stvorila ,je egaekutiva moskovSko sovjetske vliarle na oSnO\m žaoha eijouističkih i>redstavnika pfotiv pmogona: ovn iretzoluciju: »Budučj da cijonistička organizacija nije nijedmjm dekretom viade prog’lašKma i*roturevolucijonaijnom, inoli j»reds.fedništvo egzekutive svo Kovjetslke organizacije. <la nc stavljaju nikakvih zapreka napOmenutoj Organizaciji, u koliko Se njezino kuHtumc pmevjetno djelovanje ne Ojiire aaključcima sovjotske vlade.» Židov.-ki komesari nijesu klonuli duhonr. Stali sn tea«i n»roglašivaiti jevrejski jezik pToturvvolucijonatjniin;, kojhn židovski reakcijonarci lioče da zatmrače židovske maSe. InnačaTsk i. j>Oznati ruskj Spisatelj, koji je na čelu komisije za obrazfivanje i za koga kažu, da je i>oštivaUc jevrejskoga, dugo im je odolijevao, no napokOn im pOpusti;. U »irTobokolm od 11. .tnla 1919. ustanovljnje se. da jezik »Ivrit« nije .jezik jžidovskih pučbih masa, j>a se ne može smatrati jezikom n)uTOdne manjine; toga radi ima Se s njirao jx>stupati kao sa sivakim inozemskiin jekoji nijo Saobračajni . jezik u sovjetskcj Nastava u jevrejskome ima se u školaina 1. kategorije odniali obustaviti. Učoniciraa 2. kategorije tima in •gučiti, da dovrše učenjfi toga jezika, alj nOvj se nčeniei ue smiju pOučavati u tom jeziku. Dokidaju Se sve rflkvizicije, konfiskacije i nasilno zattvanainje jevTejefcih škola. Borba pmotiv jevrejikogu jezika u veliko je cgorčila Židove. U Moskvi je bio prctestni miiiiig, koji je ostavio nezaboravan dojara u cijelom židorvskOm puoanOvaj čin znat če da oeijeni' onaj, ko;; znu, što to znači u današnjoj Rusiji, i organ zuju protiv odredabn viade. 3000 Židova skujiilo se u politelinićkom muzeju. gdje Su govcriJi spisatelji Eisenstadt. Levontjn, I d e 1 s o n, R u d n i c k i. Pngažov i rabi M a s e. U rezoluci.jd se najoštrije jTOtostuje protiv nečuvenog nmsiljs na uarotlnom j)Tavu i jioziva se vladn, đa spnječi samOvoljn jsxl■Tcđenih obiasti, koje konfiskuju jfivTejske škole. ŽildoVskj čc narod. došlo što m« drago, vjcruo onvati svoj narodni jezik i gaiiti Ijubav prema svOme naTodnOme dohrn, ne mr.reči za jvrolazne progone. Iza toga je inOskovski židovski i-Ornesar Diamantstein iznova zajiočeo horlm prOiiv cijonističke organizncije. U »Pravdi« od 12. sejiterobra najnao ju je u člankn »Ž : dOvßke impcrijaliste«, u kome ističe njezino pristajanje uz antantn i ne žaca se ni laži, dti je oorni kao imjverijaslistieku i reakcijonarnu. Ovaj je članak bro signal za progoue 0110015813. Dva daua iza toga najišeni su svi član Ovi cijonističkog centralnog ,odbora u Petrogvadn i

osuđeni i>o > izvanrednoj komisiji za Suzhijanje protuievolucije«. MoekovSka ih je '•vaiia u porvcdu iiaiterviencije pustila na slobodu. U glavnim g’radovima nastavlja se c i j onistički rad pored svih zapreka. Održale su 3e skupštine za >šekel Oslobcdjenja«. koneerti itd. Među Oniina, koji su platili šekel, ima ih mnOgo, kojd su dojako bidii izraziti protivnici cijoni'zmia. Organ ci. jppističke organizacije >llronika jejevrejskoj žiznj« izlazio je ik> nedavma nesmetamo, te se ni.je smio baviti Tuskjm polit.ičkim pitanjima. Docnije su mu pozvali mal ne cijelo osoblj© redakeije, adminisdracijio i štamparij© u vojsku; zatim je oi»ustavljen radj nestašice papira, a sad Opot iizlt/zi u znatno sniženom opsogu donašajući saano informati\-ni materijal. II Petrogmasdu osnovalo se >P olitehnieko'. Palestinsko Druš t v O* za obrazOvanje građevnih Hadnika, ponkn u proizvOdnjd konzerva, sušenje voća i pOvrća i za iSušivanje močvara. U Moskvi Su se osnOvalj kooperativn i k u r z o v i za obvazdvmije žildovskih strukovnjaka na i*o!jn konzumnih koopea-ativ®. Centralui komilte dzdao je a<iz /eirkular®. U jednome od ipjih listiće, dh je tjodan za jš ek e l-h«a geu lai natkrilio dv» oćekivanja. U mekjm Sp mjestima Svi, u vecini mjesta mal ne svi odrasli Zidovj plartJtli šekel, dokaz za goV lemi porasit cujpnjstičke organizacije pol. red svih progona. A h u z a-p o kr e t veoma se Tašjrio u sovjetskojJßusiji. Do juna znalo se za 41 ahuza-skupinu, svaka sa prosjeono oko 50 članova. N a I i ierarnom polju valja u prvem redu dki se istakue znanstveua pa!estitoska Tevija >E T e c-J i srael«, Jasno je, da u tsadašnjdm pritikania nije mogla IJTocvastj literatmra. Ipak je izašao niz \"rijednih knjiga. Na prvOm mjestu stoji Sibe 1 o v a uakl a d a u Moskvi, koja e fJodrašo moriala gotOvo sa Svim obustavi. ti svOj rad uslijed rekvizicije najvećeg di. . ia svoje štampaTije. ali je izdmla više klasika u je\TejskOm i>rijevodu (Toflistoj, Heine). I naklaila >Alumot« u Moskvi szdalia je.jevrejsko klas; ke. Veći je hroj knjiga izašao u židovskom (jiddš) i ruskom je. zikn. UtoTijsko-etnografsko društvo izdalo je 10. Svezak >Jevre js k a j a starina« s dmagocijenim maiterinlora iz židovskog života n Rusiji. Naroćito valja istaći nastavak »Pinkasa sinode ćetirjju zemslja«, jmTejski i Tuskl; potrć?an j« prikaz rauka litavskdh Žktova 1914.—15. pod napisom >Crna knjiga«. CijOnistićka naklada >Kadima< izdhla’ je više knjiiga, među kojiuna valja istaći: >Najnovija povijest žido\-3koga raroda« od S. D u hn ova, Naklada >Safrnt< izdaln je Tu>ki prijevod djela Atiad-H aara a. Je\Tečsko pozOTišno druš'tvo >Habima< u Mofekvi znatno je uzna-' pnedovalo, otkad nmjetnieku upravn \-od! E B. Vahtangov (nežidov), koji je odnševljen pobomik jevTejskog teatra. te se kan,; prvOm prjlikom sa s\-ojom trupcm (25 članova) pTeseliti n Polestinn. Židovski Narodni fond mogao je svoj rad dosta nesprijećeno nastaviti, te je s obzirom na uevolju ruških Židova postigao zamjerne uspjebe.

STRANA 2.

**I»0T« CHAJHTTDI)

BROJ 2. i 3