Жидов

Okružnica palestinskog ureda cijonističke organizacije svim cijonističkim federacijama o palestinskom djelu

(Ponešto sknaćeno.) Kao pOsljediou niza vijaćnja, koja Su sad dovršena, moženio da izneSemo prijegled sadašnjeg stauja svoga palestinskog rada i zadataka, kojii nas čekaju. Djelo, koje nas čeka, dijeli se u dva odsjeka: perijod prije ođredbe mandata i perijod, koji će doći iza toga, a za koji se program rada naravno može odrediti samo u općim crtama. Istaći valja pri prosudjivanju eadašnje situaoije, da Palestina stoji pod vojničkom okupacijom. Dok Se ne sklopi mir sa Turskom i dok Velifca Britanij/a ne dobije mandata, te se timie ne dobije zakonska osnovka za osnutak žiidovske narodne domaje u Palestini i ne uvede gradjanska nprava. moranio raćunati s abnormalnoin situaeijom uzTokovanom ratom. Moramo da uščuvamo Sve aktivncsti i dOvesti svježe krvi n zemljn, Prije svegia valja dai položimo osnovke za budnči rad cko naseljivanja tako, da, kad dodje vTii,peme zato, mOžemo da ffa pTOvedemo u veiikoj mjeri. Uzdržavanje i razvajainje postojećih aktivuoSti i zaštita ekOnomskih, kulturnih-i higijenskih intenesa jišuba toliko je važna za budućnost, te se odlučilo preudesiti cijonistick u kora isi j u u Palestini i ojaćati je pridje Ijenjem nekih naših najboljih sjla. Da se k'Omisija i njfizini zadaci doviedu u pali;{niji dodllr <s palestinskim * pučanstvOm., ući će u nju i jfl-edstavnici jišuba. Iz navedenih razloga otešoan ,ie pr idola za k novih useljenika u zenuIjn. Dobili smo dozvolu za v«ći dio onih, kpji sn već prije bili u PaleStini. na žalotst ne za sve, zatim za sve one, koji su potrebni za pripra\Tii rad: vještake za istraživanje pflirodnih mogućnOsti te za ispitivanje i pripravljanje projekata za javna i privatna poduzeća. Nedavno smo sklo. nuli oblasti. da proširs dozvoln za useljivanje za osobe, koje će naći radne i životne njjete za radnike. Neprestano nastojjmo, đa sve to više proširimo krug tak Ovih useljenika i da potičemo Osnivanje privatnom inicijativom tak\-)jh pothvata, kojj mogu uz današnje prilike ■stvoriti veće mOgućnosti za rad. Pri svemu tome činimo potporu privatne inieijative zaviSnom o iiiteresima nrnodne kolonizacije s osobitim obzirom na buduće cdnošaje (oduzetnika. i radnika. Podnzeća će u Palestini biti moguća n velikoj injeri, kad dO\-oz parobrodima sirovina i sredstava za proizvodnju postanu povoljniji no sad i kad grad je vna djelatnost poraste tako, te bude u stanju graditi zgrade za industrije. Ova pretpostavlja sustav osigunanog kredita. Financijska oSnova. kojn smo izradili, pOsOjedioa je rasprava, koje smo imali ponajprije sa Svojim američkim prijateljima, a zatim s Užim Akcijonim Odborom kod prvog njegovog potpunog sastanka iza rata. Važan dio financijske oSnove sastojat će n konlroli hipotjekarnih zajmova (mortgptSfCs), koja će zavisiti o zemljišnim knjdgama u vezi sa SBvremenim hipotekarnim

zakonarstvom. Držimo, da možomo j>red-* mnijevati. cki će se -zeirtljišne fcnjige domala zasnovati. Drugo i važnije sredstvo za imigrrai ciju je obava j a v n i h radnja u velikoj mjeri, kojimi oo se zaposlislati više naseljenika 1 moći da useli više useljenika. Javne se radnje moraju izvadjati ]>od javnom konirolom u ciljn, da s« pnedusiretne privatnim monopoliraa i uvijek s obzirom na opće dobiO i nn pOtrebu židovSke narodno domaje u Padestini. Nastojali Snio a tOpra. da Osifjuraano te bi izvedlui Ovih rajiinja bila predaua našom budućem re prezentativiiom tijelu. Ovaj dio naših nastojanja tako je važan, da smo prjje ndkojr vremena sinatrali mižnim poslati n PaleStiuu više istaknutih strukovnjaka, da ispitaju potrelie za te .javne radmje i nnjbolja sredstva za njihovu izvedbu. Naš ć*e se plan osnivati na njihovim istraživanjima. Naravno; financijdkui pita|nja ntjeeat će na naš proprram. Jedno od naših tflavnih nastojanja miOra hiti, da papSTavimO uvjete života uSeljienlih radnika. Pri.jfl svjaga jmžno je, da ujedinimo radnike u kooperai tiivne organizaci je, ko.re će moći da sblapaju radne ngovOTe. Takve će gnu>e biti «d vnžnosti, čim se stvore dobre radničke i zanatlijske banke, koie će im pomodi n izvadjanju ugovota i u uadopmii njihova orudja. Bev, takil. banaka ne raože žiđovsiki radnik da obezbijedi svoju višu kvalifikaci.ru.^ Dok židovski radnik nije više no ijmdka mašina. ne može Se natjeeati 9 nrod.,eni.ni radnikom. Njegova viš a inteligeiieija, niegov temperamonat i nar Očito njegova sprema za rućne sprave, mogu biti uvaženi ko.l koopenativne udrugc. Mnogo možemo da naueiino Od urednba u Italiji, gclje ikooperativne ladničke organizacije igraju važnu ulogu. a uz potriorn njibovih banaka. Naročito valja uzraditi i vhn silama, da se sa<tešn.je primitivno stanje zamata u Prtlestini pridigne. 1 sradba gradjevnog materijala u samoj zenilj{ znatno bi olakšala gradjevmi drelatnost. Naporaemite I>anke mogle bi davati zajmovc za nabavu potrebnog alata i mažinia zasnatlijskim skupinama i omogututi im proizvodnju sastojina buća. Izvan takih grupa mogli bi pojedinci ugo\rrno prenzeti radove, za čije izvfšenje bi. banka garantovaln. Najvažniji metod za jačanje useljivaPja je ratarska k o 1 o n i zac i ja. Svakoj kolonizaciji u velikora stiln mOT aju predilaziti izvjesmi javmm pravom uStanOvljeni uvjeti, koji obezbjedjujn ’ntenzivno goSpodarstv« i spreoavnju jalovost ili neđostatnu obradu tla. Morair.o učiniti s\-e. da predusretmeino zCTnljišnoj spekulaciji. U vezi s javnim raclnjama, napose s natapanjem mcra da vlada načelc, da s v aka koi ist od njih mora ići u korist židovske zajednice kao ejeline. Štampali smo posehnu brošuTu »Načela za upntu ferupatma naseljenikat, de stiče prrvatni kapital za kupnju i pripravn zemlišta. a s clruge strane da obezbijedi opčn clobrobit kolonista. Potreba je za to pr6šna, jer će valjda domala biti napnštena neka ograničenja zemljišne knpnje. Razlikujemo dvije vrsti naseoba, mali posjed (mešek, small holdings) za one, koji sami hoće da ohrađjuju zemljište i plan-

■ .o (aluizot), za one, koji 'hoće da zapOsluju nađni6are. Za sad će Se dozvoliti privatnom kapitalu. da osnnje ahuzot. Na rodni kapital moTa se u Sto većoj mjerj upotrijebiti aa židovskog seljaka. Plantaei.jska udmženja j)odupirat će Socijalnu iz sradnju Palestine time, šfo će namakuuti kapđ'tal za \e/-e povTšine, no što bi se to mo«jo naiioduim kapitalom, pa će tako upotpuniti radni ikapital u cilju fazvijanja židovske natansko radue k!a/?o u Pailesthr. Miali posjedi osnivali bi s© jodino na zomIjištu Narodnog Fonda. tako dia bi kapital potneban maloposjedfriiku, bio što mianiji. U tu svrhu mOi-ao bi se Z i do vs k i N a r o d n i F o nd p o v e <5 a t i. Ako mu nOplije, kako to treba, da dospije do dohotka od milijun funtl na godinn, brli bi-' snio n stanju nabavitj s-vu onii zemljn, koja nam ne bnde dopitaina u sporazumn $ mandatarnom vlasst; j na (aj način omoffnćili bismo Fondu, da dodje u posjed svopa zemljišta, koje trelm za židovske natseolie. I irruali bismio nadalje prjpratvu zomlje pođi niadaorom Fonda. Sifrurni srao, dia će fede. racije što jiaiće podupir«ti rad oko skupljn:n’ja, koji so sad reorganizOvao. Najmanji kapital za malopOsjeduika pi’Orafunnn j© na 200, n za Vlasnjka idantacija na 2000 fnnti stierlinga. Ove ®u svoto rezultat ptoiminjivog računanja. Za sad se ne može ipak konačno nstanoviti potrebni kapital za pOsjed, koji je dOstatan za život seljaka, niti k<*jj sn ti [>ovi posjeda najpovoljniji, nitj miožemo reći, n kojoj će mjeri d.telo niaprenliOvati. Za sad ne znamo, koje je zcraljifite niezapoi?.i<Hliiuto ili koje t je samo djelomično nzeto u pOSjeđ, koje je ne obtadjcno ! na kojemu se ne može natapati j za feoju vrstu bilja. Konačna osniova useljivanjia može se odrediti tek iza dovršetka strnkOvnjaćkili istraživanja. Svatko će upožnati, da će broj useljeinika, koje će zemlja rnoći fvrimiti n početku, bitj to veći, što veća budu isredstva za pripravni ra<l. Ka<l se otvore ptlrodna jtomapiala zeralje, mi fcreba da s mo vflć Osnovali narodtm osnovku za svoj budući razvitak u njoj. Vrijeme se primiče, fead se bnde <xllučila pollitička sudbina PalesfcinO. Zato treba <la započnemo s time, da radimo u zemlji tako, da jo učinimo u istinu svojom domajom. Naše kolonizatorno djelo traži offromnih fondova. NjibO\iO skupIjanje je piprantskiji napor no ikoji dojako n židO\'»kOm narodu. Treba da pozOvcmo svoj narod, da osfcvafi vrhovni smiisao ovOg istcrijskCfr časa, da trjedini sve svoje napore i da doprindSe svaku žrtvu, kako bi njegOva pomioč o<]govara!a poteškoćama i zamašaju djela za stvar slobođe, za stvar bmlućnosti. Naša organizacija rnora baš sađ ojačati svoje institucije j naše djelo svjm Sredstvima s istom odamosti i predan Osti, s kojOm je služila narodu <to darrias. s kOjOm će da ga vodj u novu wu. London. 15. deoembrtr 1919. Cijon isti čka egaek utiva, Palestinski uTed. J u 1 i u s S i m o n v. r. (Ovoj okružnici 'đodana sir <lva diodatka, koja donašamo ponešto sfcraćeno.) Apendlks L Pojedinci i grnpe, koje Svr se htjele baviti ratatskim radom u Palestini. obieavali Sn se ujedinjavati n a h Pz o t, kojih se oblik s vremeniOm ponešto mijcnjao. Isprva se raznmijevalo pod tim

BROJ 38.

»2190*.

STRANA 3.