Жидов

oSnivanje pdamtacijskih družba, koje će zaposlivati samo plaćeni rad. Kašnje su Se osnovale i takove ahuzot, koje hoće da osnuju male posjede, koj,e će u glavnOm obradjivati sami pojedinci. S gledišta narodne kolonizacije ova su dva tipa talkO razlima, da ih valja oštro lučiti. Za buduće prediažemo, da Se pojara »ahuzot« primijeni samo na prvi tip, a đrngi ćemo odsele zvati »mešek«. Ahuzot. Konačni cilj naše zemJjk šne politike je tećenje i razdioba cijele zemljejcoju držo Zidovi, posTedstvom Zidovskog Narodnog Fonda. Snvišnio je dokazivati prednosti koncentracije vlasništva zemlje n / 'rnci Fonda. No Ova hleja izisku.ie, da ee praktiono izvede, izv.jesnih predlm'jeta, nairoćilo zakonskih olakšica i financijaJnih sredstava. S druge strane prešna je potreba obezbjedjenja židovtake obtade što voćega tla u najktaće doba. S toga ne možemo biti l»ez [»rivatnog tcčfinja tla po pojedmciraa i skupinama. Ali mommo nastojati, đa prilagodimo to pTivatno vlasništvo što više budnčoj kolonizaciji, po ovim načejima: 1. Približno 2000 funti šiterl. dosta.je za oJ>ezbjedjenje života jedne familije u aliuzi u Palostini; 800 funti ima «e plati/ti kod Osnutka družbe za nabavu zCmlje, ostatak u 4 godianja oJjtoka. 2. Radj jedinstvene zemljišne politike niora se kupnja obaviti po jednom središnjem cijonističkom uredu, a zemlju bi ahuza odabrala n spotazumu s tim utedom (Contral Zionist Agency). Zemljišta abnze imadu. koliko je mOguće, bitj u krajevima, koji su od ptirode podesni za plantacije (sadjenje); ta se zemljišta imadu namaknuti na povtšinaina, gdje ptevladava mali pOsjed i tinie se ima osigutati n svakoj koloniji nadbtoj židovskih ladnih nnseljonika i postojani židovski irad. Maksimnm jKJvršina za sadjenje n interesu narodne ekOnomije odredit će se docnije. jer to zavisi djelomioe o glavnom ti.ješenju palestinskog zemfljišnog pitanja. 3. Za pripravu nasada angažovat će abuze u prvom redu. tadničke sknpine, kojima ee za to odredjene banke dati pottebnn tadni kapntal i garantovati im sklapanje radnih ngovota. U takovim ugovotima ugOvorit će se plaćanje premije za izvršenje ngovora, pOnajpače u formj udjela na izvtšenom nasadjivanju. Posebni tadui uted ustanovio bi, odnošaje izmedju vlasnika ili upravnika aliuza i radmka po izvjesnim osnovnim naeelima-. 4. Dovtšene plantacije, u koJiko je ne bi obavili samg članovi ahiize, olitadjivati će naj{>ače radničke skupine uz ponioć banke. 5. ProduktivnOst plantacije postizava se tek nakon 5—7 gOdina. Prije toga toka ne mogn se članovi abuze, koji sami ne tade na njoj kao npravitelji. iselitj, veo alco imajn dostatnih sredstava za živOt za medjuvrijeme ili mogu da ih nainaknu drukeije. Za individualne Sadićee (planters) vrijede ista načela._ Meše ki. Židovska narodna ratar Ska tolonizacija osniva se na radnom seljaštvn. Naši se useljenici moraju nvježbati za ratatstvo, prije nego se stalno nasfile. Za One, koji još nijesu radili kao ratati, od važnostj je pitanje doba. Najbolji su Ijudi izmedjn 18 i 30 godina.

Osnovna načela; 1. Zemijšte mOTa biti toliko, da omOgnći naseljonikn i n.jeg’Ovoj ix>rodici uzdržavanje vlastitim radonn Vrste proizvOdnje neka su što različitije; giavne grane su vrtljairstvo, žitarstvo i mljekarstvo. Zele li čianOvi lAamtaški tip, mora Svaki član imati dostatno kućište za kućne potrebe, 2. Zemljište se daje u nasljedni zakup. Vrijerafi i ronta (zakupnina) ima se odrfiditi što pOvoljnije za naseljfinika uz omogućfin.ie kredita. 3. Najmanja svota za naseljenika, p»lanva u obrocima. može se ustanoviti za 200 fnnti. Možo se ipak odrediti, da grupa može početi da se naseljujfi, kad je svaki član uplaitio 200 funti. Tko ne može namaknuti tu svotu prije useljenja, valja mu OmOgućiti, da skupi taj iznOs za vrijfime, kad je zaposlen u pripravnom radu kaO član poljodjelskih radničkih. skupina. Pod inripravnim radom razumijeva sfi ne samo srftvaranjfi plantacija ahuze, nego i priprava tla Narodnog Fonda. 4. Malfi pcßjede neka, koliko je moguće, stvaraju sami članovi mešeka nakon dostaitn'O dng'Og ]>erijoda vježbe kao poljodjelski radnici u Palestini. U slučaju mailih poSjeda plantaškog tipa može se stvar udesiti tako. rla rafišek sad odredi izvjestan dio olauOva za to djelo, a drugi član Ovi da se usele u Palestimi istom kad je plantacija kadra da proširi svoju pTodukciju. Ali svaki takav član mora steći potrebnu kvalifikaciju za naSeljcnika tako\-a t.ij>a praktićnim radom prije neg'O mu se dfifinitivno dopita tlo, Zemljišni kredit ima u pT\-om redu naainaknuti radnim na'Seljenicima hipotekarni kredit, a u drugOm rfidu za ahm zot Kooperartivne nasfiobine rad n i ka. koji su bili zaposleni u pripravnora radu, iraadu sfi podupirati i uniapredgivati svim sTedstvima. Apendiks 11. (Financijske priprave.) Osobito u prvom perijodu kolonizacije bit će finaneijski zahtjevi za obnovom Palestine veoma visoki. Likvidacija posjeda u zemljama, gdje Židovi živu u masama, a gdje je nastala fiuancijska prOpast, zamršen je problem. Fondovi. koje čemo trebati, mogu se razvrštati u ova poglavlja: 1. Za upravu; 2. za obrazOvanje; 3. z a so cija 1 n u dobrobit u na j širem smi'Slu, übrojivši ovamo LU-’pOmOć useljenicima, opće zdravstvo, briga za bolesne i sanaeija zemljS; 4. za saitni koJonizacijn. 1. Troškove uprave ima nasmoći Organizacija. Sekel se mora pfiHisiti što više, tako đa nakon jiodmirbe imtreba federacija ostanfi 10 šilinga za Centralnn Organizaciju. 2. Ima se o3nO\-ati uzgojni fond, kojim sfi zasebno npravlja, ali pod egidom Organizaeije, prema kojoj stoji u istom odnosu kao Zidovski NaTodini Fond. UpTavfi obaju fOndova moraju sfi Sporazumjeti tako, da se njibove propagande ne sprećavajn izmfidju sfi, nfigo upotpunjuju i pOStignu maksimum uspjeba. 3. Pitanje nabave fonda za so c i j a 1n u c* obT o b i t predmet jfi naroč-itog istraživanja. Program još nije dovoljno izr3,l en da bi se mogao iznijeti na tDiskusiju. 4. Poadovi za samu kolonizaciju stavljaju Osobite zahtjeve poimence na niže navedene uredhe. Židovski Narodni Fond. Novac za narodnu zem'lju mora se namaknuti dobrovoljnirn prinosima. Javni, a ne parivatni interes mam da odluči, kako će sfi upotrijebitj i razdijeliti zemlja. Zemljište 2. N. F-a raoria u prvom redu obuhvatati cjelokupnost poljodjelske zemlje, koja treba za useljivanje židovskih seljaka, koji sami rade na thi. Fond moTa namaknuti što više pTadskog zemljišta, dakle svu zem_ Iju, koja će biti narodna svojina, javne zgratle, šume I javne parkove. Kolonizacijoni izdaci. Kolonizacijono djelo mora se finansirati izckivanjem dionica ili zadužnicanm, koje nose odTed.iene kamate. Cinjenioa, da će zemlja biti narodna svojina i steeena narodnim tr no>ima, olakšat će hipotekami kredfit. U kolonizacijonoj shemi tako neobičnog karaktera nije moguće unaprijed odirediti definitivnih kredita. Uzevši osnOvkOm izdatak od 25,000000 funti steTlinga za kolonizacijoni Tad u prvom perijodu, slijedeće sitavke daju približnu sliku razdiobe te svote: Kiijmja zemlje f. st. 5,000.000 Pripnava tla 3,000.000 Seljočki hiirotekaTni kredit 7,000.000 GTacilski hipOtekarni kTedit 3,000.000 Trgovački, indnstrijski i i kooperativni kredit 2,000.000 Javne Tadnje 5,000.000 F. st. 25,000.000 Za hipotekame zajmove mOirat ćemo stvoritl i>Osebne garancije. Ja\ne radnje ne će se napdaćivati u liočetku samO jx>rezima. U koliko će se moći izdavati za ujih obveznice s odredjenim otplatama i kamatima, zavisit će o tome, u kojoj će se mjeri ja\ma vTela dohodka moći upotrijebiti za kamate i amOrtizaciju. Zidovska kolonijalna banka (Jevish Colcnial Trust) je žarište za sav novac, koji će se skupiti za stvaralaćko djelo kolonizacje i garancija za njegovu Tp.zcfiobu i npotrebu. Ona ee mora preudesiti i proširiti, da bude prikladna za svoje zadatke. Nakon dovršetka potrebnih i neminovnih priprava moramo povisiti njeziu kapital od 1,600.000 na 2,000.000 funti sterljnga, koje će uj>otrijebiti: 1. Za povišenje glavnice Anglo Palestine Oompanv na 1.000.000 funti sterlinga, od kojili će veću polovicu preuzeti sam J. C. T. Na Oscatak supkribovano je 120.000 fuuti. A. P. C. ima da podupire u buduće trgovinu i industriju. Ostali dojakošnji njezini zadaci prenijet će se na nova društva, koja će se u tu svrhu osnovati. Po\-jerenje, koje je uživala Ova bnnka, koje posvjedoćava velika Svota uložaka, pOrast će i očitovat će se u porastu nložaka. 2. Je<hiako je važan Osnutak Hipotekarne banke za gradski i se. oski kredit. Ova mora biti u stanjn, da izdaje zadnžnice do 10.000.000 funti, ćim zakoni budu stvorili potrebne preduslove. Tu će J. C. T. imati da namakne sav kapitai, a ne samo veći dio, e da u po. ćetku iskljnčd uticaj privatnog kapitalističkog da obezbijedi interese nacijonalne kolonizacije. Detalje togr. plana ispituje odbor stfukovnjaka. Za početak snuje se banka s akcijskom glamicOm od

STRANA 4.

>ŽIDOT< (HAJHUDD

BROJ 2. i 3.