Жидов

I, fimti, od kojih će se uplatiti 20 do 25 % kao dostatni iznos aa izdavanje zadužnica. 3. Za olakšanje rada radniika i zaoatlj-ja arg-anizovanih u koOperatlvnim gmtrebat će 80.000 funti, koji foud imala bi, koliko je Tnogiice, namaknuti eama orgiiizaoija radnika i aanatlija. 4. Nova društva. Polovica giavnioe J. C. T a trebat će za drugo svrhe. U pr\-om redu za osnivanje društava za izvedbu javnih radnja, nakon što se budu pfedložili konksetni planovi. Razjnjerno mala svota od 2,000.000 f. potrebna je za J. C. T. i A. P. C. za izvedbu financijske priphave, koja svota mora biti u našim ruikaraa, kad bude ustanovljen Mandat. Ona će elužiti osnovkom za dalj>nje financijske planove. Doskara kanimo fedeo'acijama objaviti daljnje prijcdloge za izvedbu tih važnih plan Ova. • London, u d/ecembru 1919. Cijonističfca egzekutiva, PalestinSki departman. Julius Simon v. r.

Iz žiđovskog svijeta.

Prilike u Poljskoj. Poljski državni sabor zaključio je uz saradnju poljskih židovskih socijalista i asimilanatal zakon, po kome je nedjeljni počinak obligatoran i za Židove, ma da im je mirovnim ugovorom garantovana subota kao dan počinka. U razgovoru izmedju Sir Stuart Sam uela i Pađercvvskoga, poljskog ministra predsjednika, reče potonji, da je poljsks vlada spremna Židovima dati jednaka prava, ali h prctpostavi, da se smatraju Poljacima, dobrim poljskim građanima, spremnima, d» vrše sve svoje dužnosti prema zemlji. Potužio se na tužbe Židova protiv Poljske, koje oštećuju interese zemlje. Sir Stuart uzvrati, da Židovi za cijelo ne bi rekli ni riječi protiv Poljske, kad bi bili obezbijeđeni u njoj i kad bi se kaznili oni, koji ih napadaju. To nije bio slučaj i Židovi su se napadali i pljačkaii beskažnjivo. Prirodno je dakle, da su digli svoj glas na protest. Na primjedbu Paderewskoga, da su Židovi trpili zajedno s ostalim pučanstvom, odgovori Sir Stuart, da Židovi ne traže posebnih privilegija, ali traže, da »e s njima postupa kao s Ijudima a ne kao s psima. Kad bi sc bilo kaznilo nekoliko zvaničnika, koji su napastovali Židove, oni se ne bi smatrali nezaštićenima te bi slobodnije disali. Bojkot malih židovski.h obrtnika lišio ih je njihove zarade i dovodi do boljševizma. U pogledu nedjelnog počinka žali Sir Stuart, da država kažnjava religijozne Židove, koji su uvijek bili klasa poslušna zakonu i koji će biti primorani, da ili odnemare svoju najsvetiju instituciju, sabat, ili da trpe ekonomski. Na pitanje Paderewskoga, kako je u tom pogledu u Engleskoj, reče Sir Stuart, da oridje, gdje je mješovito pučanstvo, židovsko i nežidovsko, oni moraju zatvoriti radione na nedjclju, ali u židovskim četvrtima mogu Židovi na nedjelju raditi. Prilikc u Ukrajini. Ukrajinska vlada izjavljuje: Preuzeće zastite Židova, koji stanujunapođručjuu krajinskc države, po A mc rici pozdravlja ukrajinska vlada s najvećim zadovoljstvom. Ona spoznaje, da je pored najboijc volje sa svojim oslabljenim silama samo nedostatn« u stanju, da to čini, jer

joj u jadnu ruku namctnuta obrana od provala neprijatcljskih vojski oduzima mogućnost, da uzdrži mir i red, a u drugu ruku ograničuje se naprijateljstvo protiv Židova gotovo samo na područjc, kojc usljcd invazijc nijc pod vlasti ukrajinske upravc (Nama nija poznato, da bi američka vlada bila preuzcla zaitit« Židova u Ukrajini. Lansing ja nmo izjavio delegaciji američko-židovskog kongresa, da se sav civilizovani svijet pridružuje protestu Židova.) Pogrom u Kljevu. „Židovskoj novinskoj centrali u Zurichu“ stigla je listina Židova, koji su usmrćeni za pogroma od 16. do 20. oktobra u Kijevu. Listina sadržaje 121 ime. Pokoljl Židova u Ugarakoj. Dopisnik ~Az Esta“, koji je bio odaslan u Kecskemet, javlja svome listu: Natporučnik Hejjds, komandant Kecskemeta, organizovao je oružanu rulju antisemita, dao je po njoj izvesti iz zatvora 31 komunista od kojih su 23 Židovi te je odveo zajedno s njima još 28 Židova iz grada. Od tih osoba našlo ih se 22 übijenih, ostali sunetragom iščeznuli. Postoji opravdana sumnja, da su i oni übijeni. Übijeni su potpuno opljačkanl. Nekoliko dana za tim napala je ta rulja voz iz Lajosmizse u BudapeŠt te je prisilila petoricu židovskih putnika, da izađu, na što su ustrijeljeni i oplačkani. 7. decembra održala je antisemitska stranka u Budapesti veliku skupštinu. Iza toga provalila je rulja u redakciju socijalističke ~Nepszave“ i ~Az Esta“ te su uništili sav uređaj, a rukopise bacili na ulicu. Vijesti o pokoljima stižu neprestano. Anticemitizam | krštenja u Ugar skoj. Antisemitski pokret preoteo je maha u cijeloj Ugarskoj. To nije više djelo nekolicine agitatora; sve stranke, sve iole istaknutije osobe ujedinile su se u zahtjevu, da se apsoliftno isključe Židovi iz političkog, ekonomskog i kulturnog života u Ugarskoj. Učinak na Židove u Ugarskoj je različit. Nikoji nasrt na Židove nije ih zatekao toliko nczaštićene i nepripravne. Za najvećih pogroma i najstrasnijih kriza Židovi u Poljskoj, Rusiji i Ukrajini nijesu gubili nade u pomoć. Ni u najmračnijim časovima nijesu pomišljali na to, da se spasu bijegom izžidovstva; jer su ispravno osjećali, da je to židovstvo, za koji su pa» tili, jedna sila, koja će ih spasiti. Madžarski Židov nema te vitalne nade. Za njega nema židovske solidarnosti, židovskog osjećaja zajedništva. On je bio cijelim životom vezan s Ugarskom; a sad se ta Ugarska obraća protiv njega. On očajava, a očaj stvara samoprijezir. Bankrotiravši u pogledu moralne snage napušta borbu te se krsti. Epidemija krštenja hara u Budapešti, mlado 5 staro, muško i žensko, trči k vodi. Ako tako potraje, svaki će Židov u Budapešti biti doskora pokršten. Tužni događaji u Ugarskoj dokazuju, kaki konac čeka židovske grupe, koje uporno odbijaju narodni duh. (~The Zionist Bulletin). Galički Židovi u Budapeštl. Ministarstvo je posvetilo pažnju pitanju galičkih bjegunaca te je sekretar unutrašnjih posala Beniczkjr predložio, da se sve osobe, koje su galički i rusko-poljski građani, smjeste u internirski logor. Ministarstvo je, dakako, prihvatilo ovaj prijedlog.

Njemačka praaia izgonu useljenlh Židova. U jednoj naredbi ministra unutarnjih posala u Njemačkoj kažc se: ~Za sad i nadalje brane razlozi čovječnosti, da se istočni Židovi, koji se već nalaze u zemlji, sve ako su se uselili obišavši pogranični zatvor bez propisanih legitimacija i bez dozvole za useljenje, prisilno izagnaju u zavičaj, jer bi tamo prema sadašnjem stanju prilika bili izvrgnuti neposrednim opasnostima za zdravlje i život Da se uklone okrutnosti kod izgona, neka se odustane od njega, ako kojt od priznatih židovskih pomoćnih organizacija preuzme skrb za dotičnika tako, da ne pada na teret javnoj skrbi za sirojnašne ili neuposlene. Prije svake odredbe o izgonu ima se dati židovskim pripomoćnim organizacijama prilika, da zaštite interese dotičnika. Ima li se izgon izvršiti radi neuposlenosti, on je dopušten samo onda, ako je židovskoj pripomoćnoj organizaciji dan rok za davanje radne prilike, pa ako je taj rok bez uspjeha istekao ..,“ Pogromska propaganda u Rumunskoj. Vlada generala Vaitojano bila je dala pribiti u svim mjestima u Rumunjskoj velike plakate s naslovom ~Crveile- bestije“, u kojima s« kaže, da su boljševici samo Židovi i da valja voditi boj do skrajnosti protiv njih. S istim sadržajem štampala se brošura u dižavnoj štampariji u Bukartštu. Posljedice su tu: došlo je do pogroma. U mjestu Adjud napao je poručnik Constanlinesco sa svojom momčadi židovsko pučanstvo, mnoge je Židove dao tuči i okrutno mučiti. Židovsko pučanstvo u Rumunjskoj u velike je zabrinuto, jer še boji. da je taj pogrom signal za opći pogrom, na koji raspiruje partija Bratianu-ova i ostale antisemltske skupine. Grčka vlada prema pegromima Židova. U grčkoj komori izjavio je poslanik O ofi n a s svoj protest protiv zločina počinjenih protiv Židova u pojedinim istočnim zemljama te je zamolio ministra spoljašnih djela, da civilizovanom svijetu saopći prijekor radi tih zločina. Politis izjavljuje na to, da će pisarna komore saopćili govornikovu želju spoljašnjim parlamentima. Vlada je posve sporazumna s govornikovim protestom pa je predsjednik, ministarstva, kadgod se nadala prilika, ujedinio svoja nastojanja s nastojanjima drugih vlada za zaštitu Židova. Ministar podsjeća na naklono držanje vlade prema Židovima i na svoje simpatije prema naprezanjiraa Židovazažidovskom Palestinom.

Iz cijonističkog svijeta.

Emir Fejzul i djonizam. Prije svoga odlaska na Istok upravio je emir Fejzul ovo pismo g. Herbertu Samuelu: Dragi g. Samuel, ja sam vrlo srefan, šfo sam doznao, le ste iskoristili priliku druge godišnjice proslave Balfourove deklaracije, da raspršite nesporazumak, koji je nastao publikacijom moga intcrvju-a u ~Jewish Cronicle" prošloga mjeseca. Čvrsto sam uvjcren, da će uzajamno povjerenje, koje postoji između nas i potpuni sklad naših gledišta, koji je omogučio savršeni sporazum između dra Weizmanna i mene, u budude spriječiti slične nesporazumke i uzdržati između nas onu harmoniju, koja je tako polrebna za uspjeh naše zajedničke stvari.

BROJ 2. 1 3.

4IDOV. (BAJBR7DID

STRANA 5.