Жидов

vođ* cijoiističkog pokrcta treba da žrt* vuju Sve svoje interese na Zapadu, materijaine i duševne, onda će prestati protivština Arapa, koja je čisto politička, a nije ekonomska, jer ta se protivština osniva na krivoj predmnjevi, da cijcniite traže od konferencije mira vladu u Palestini za Židove, ma da oni čine samo 10% palestinskog pučanstva. Arapi će blagodariti Židovima, ako razviju vodene sile zemlje, grade željeznice i luke, povećaju obradivu površinu, osnuju nove industrije i privrede. Kako će se Židovi baviti drugim granama gospodarstva no Arapi, bit će isključcna opasnost interesnih konflikata. Može se nadati, da će u drugej ili trećoj generaciji skladno sarađivati. Prestanak kopenhagenskog dj»alstičkof areda. Dne 31. decembra obustavio je kopenhagenski cijonistički ured po odredbi egzekutivnog odbora cijoninističke organizacije u Londonu svoje djelovanje. | AdolT Stand | 20. decembra umro je u Beču iza duže teške bolesti srca Adolf Stand u 50. godini. Adolf Stanđ, jedan od prvih cijonista Galicije.bio je od osnutka prve cijonističke organizacije kroz mnogo godina vođa galičkih cijoniita, pa je kao njihov zastupnik pripadao Velikom Akcijonom Odboru. 1907. izabrao ga je grad Brody poslanikom za austrijski parlamenat, gdje je kao član „židovskog kluba“ bio budan branitelj židovskih narodnih prava. Bio je jednako odličan govornik kao i tankoćutan esejista. Osobito se njegove rasprave o Herzlu, kod kojih je mogao crpsti iz bogatog vrela ličnih doživljaja, odlikuju dubokom čuvstvenosti i finim darom karakterizovanja. Adolf Stand je osnovao iist ~Wschod“ u Lavovu i židovski almanah „Rocznik Zydowski“. Za vrijeme rata boravio je Stand u Bcču, gdje je nakon prevrata bio predsjednikom delegacije židovskog narodnog viječa za istočnu Galiciju. U posljednje doba mogao je radi svoje teške boljetice malo javno djelovati. Uzalud je tražio lijeka u sanatoriju, gdje ga je zatekla smrt. Cijoniste Galicije oplakuju u njemu svoga prvoga i najznatnijeg vođu. Sav ci» jonistički svijet najpače i cijoniste jugoslavije, koji su imali prilike, da ga u Beču slušaju i da se oduševljuju njegovim velikim govorničkim darom duboko žali gubitak ove dragocjene narodne energ'je. Davida Schleifera tragična smrt. 16. oktobra, za pogroma u Kijevu usmrtile su čete jednog od najboijih cijonjsta Ukrajine, Davida Schleifera, koji je sarađivao u borbi za narodni preporod svoga naroda od prvih dana cijonističkog pokreta te je ostao na svom mjestu do zadnieg časa svoga života. Ponajprije u KamenecPodolsku, a kašnje u Kijcvu on je odlučno učestvovao u cijonističkom radu te je uživao Ijubav i poštovanje svojih protivnika. U isto vrijeme radio je za preustrojstvo židovskih općina u zemlji. U Kijevu je bio prvi židovski mirovni sudija iza revolucije i cijonistički kandidat za konstituantu. Bio je član žiđovskog narodnog vij«ća u Ukrajini. (The Zionist Bulletin). 50 godišnjica Izraela Rosova. Dne 29. oktobra prošle godine proslavio je u Jafi Izrael Rosov, član Akcijonog Odbora i cijonističkog centralnog odbora za Rusiju, svoju 50 godišnjicu. Rosov pripada orga-

nizaciji od početka, a AkcijeHom Odboru preko 13 godina. Isto tako jc čian direktorija židovske kolonijalne banke. Osobito je zaslužan za cijonistički rad u Rusiji. Iza smrti dra. Členova izabran je predsjednikom Centralnog odbora u Petrogradu. U posljednoj godini živo je učestvovao u cijonističkim radovima u Londonu i Parizu. Nedavno se preselio u Palestinu. Kod proslave čestitao mu je Dr. Weitzmann u ime Akcijonog Odbora, B. Jafe u ime provizornog egzekutivnog odbora palestinskih židova i Dr. Mosinson u ime Hapoel hacaira.

Iz Palestine.

NoVi pothvatl u Palestini. Trgovačka i industrijska sekeija Palestinskog doj>ajrtmana sveudilj dobiva brojne upite o' industrijskim i trgorvačkim mogučno’Stima i daje kao 'OdgOvor ove informacjie. » Jedau ođ nnjakutnijih prohlfima u Palestini je krajnja neslašioa stanova. Pored malog broja usflljenaka nije ipak moguće, da se u Jeruzalimu, Hajfi i Jafi uade stan ma i za malu porodicu. , Nužđan j e dakle što skoriji dollazak gradjevnih radnika; sve grane gradjevne industrije imaju đoibre izgledie. S toga treba da se bez odlaganja provede pripravni rad oko organizacije tehuičkih i finaucijskib skupina. S cbzirOm na prešnost i narav posla treba da s e pTimijeni niajmodernije oruđe i spretan rad. Izvrsni su izgledi za tufističku indu’striju, Prije rata posjetilo je Palestinu na hiljade Evropejaca i Amerikanaca te su ostavili u zemlji više milijuna franaka. Najmanje treba za te turjste oko 600 hoteiskih prostorija. Prema tome bi izvrsno prosperirailo jedno botelsko društvo, biilo jedno s velildm kapitalOm'ili više manjib, koje bi valjalo stvoriti, da izgrade više prostranih hotela u većim centrima, a manje u manjim mjestima. Kako Palestina ima vrućih vr e la i mineTalnih voda, vrlo dragocjenili s medieinskog gledišta, mnogi #bi IjuSdi za cijelo vojjeli iči na liječenje u Palestinu nego u drugu zenilju. Klimatički je Paleistina Osc'bito podesna za zimsko Iječilište. P 0 tome j e sigurno, da bi dobro uređena Iječilišta dobro uspijevala. S cbzirom na porast žlidoviskih posjetnika Palestine uporedo s njezinim razvitkom kao židovske domaje ukazuje se po’ reba turističke i prijevOzne kompanije. Ovaki pothvati mogn računati na p'OtpoTu cijonističke organizacije, ako im djelovtanje buds n skladu s osn'Ovnim kolo nizaeijonim planom i'ako se prilavode načelima cijonističke organizacije n pOgledn naliave zemlje i radnili nvjteta. Palestina I Sirija. Engleski list ~Palestine" štampa na uvodnom mjestu članak, u kojemu ponajprije donaša vijest ~Dai]y Telegrapha“, da je Clemenceau s Emirom Fejzulom sklopio posebnu konvenciju kao dcdatajc k vojničkom ugovoru od 1. septembra između Velike Britanije i Ujedinjenih država, u kojoj se Fejsul izjavljuje sporazumnim, da se arapske čete u nekim područjima ne razabire sc, kojim izmijene s franceskima. Zatim članak nastavlja, da je zagovarao pored englesko-franceskog sporazuma i židovskoarapski. „Zidovska Palestina ima dakako najpreči interes na mirnom razvitku susjedne Sirije; toga radi ne može istinski

sporarum između Francuske i Arapa imati boljih prijatelja od cijonista. Pri tome je sa stajališta židovske Palestine naravno osobito važno, da se granica između Palestine i Sirije valjano odrcdi... Osnovna je istina o granicama Palestine ta, da Palestina mora da ima u svojim granicama vode, kojt treba za natapanje i za električne uprave: klaaac Litani, izvor-voda Jordana i snijeg Hcrmona. U poredbi s ovim faktorom dovađanja vode samo jc od sporedne važnosti nekoliko railja obale više ili manje. Na obali je dakako bitno, da Palestina dobije zaton. Ako i toliku prugu obale na sjeveru, koliko je potrebno za razvitak i za zaštita luke, koja će da bude najvažnija. S najvećim žaljenjem moramo reći, da vitalna pitanja sjevcrne granice nijesu dojako naišla na zvaničnu pažnju, koju zavređuju. Linija, do koje su se povakli engleski garnizoni u Palestini prcma sporazumu s Franceskom, ne uključuje u Palestini ni klanca Lcontesa (Litania) ni izvor-voda Jordanovih ni snijcga Hermo■•va. To je doduše samo vojnički provizorij, ali dokazuje, da oni, koji su za taj provizorij odgovorni, ne shvaćaju važnosti problema sjeverne granice. Ovaj vojnički red uznemiruje nas to većma, što se sada služe frazom ~od Dana do Bersebe", da se odrede prirodne i pravedne granice Palestine. Opetovano smo istakli, da nema istorijskog ili bibiijskog autoriteteta za ovakvu odredbu; sjcverna granica, koja ne bi prešla preko Dana, oduzela bi Palestini vodcne sile, koje fiora da ima, hoće li da ispuni svoj veliki zadatak .... Vode klanca Litani, Jordana i gorja Hermon mogu da koriste prema prirodnom ustroju tla samo Palestini. One su darovi prirode Palcstini, najvažniji dio njezine hidrografske baštine . . . Francezi su više interesovani aa obalpoj liniji, a franceski đalekovidni državnici moraju još više biti interesovani na dobroj volji židovskog naroda, koja može da bude tako enormno važan politički aktivum ... Držanje cijelog židovskog naroda na cijelom svijetu zavisit će možda u velikoj mjeri o tome, kakovo će Franceska zanzeti stajalište prema pitanju židovske Palestine. Držimo, da najbolji duhovi u Franceskoj pravo cijene ove elementarne činjenice. Imamo pravo očekivati, da će engleska državnička mudrost ove stvari još' točnije procijeniti, jer je interes židovske Palestine na valjanim granicama istovetan s interesom mandatarske države; a mandatarska država židovske Palestine bit će Velika Britanija 14 . Novinskl glasovi iz Paiesttne. Arapsko novinstvo u Damasku upravlja oštre članke protiv cijonizma. List „Hadašot haarec" pobija tvrdnju, da cijonizam radi protiv franceskih nastojarija u Siriji. 'lstiče, da je prirodno, da nam je sjeverni kraj zemlje veoma drag i da ne ćemo, da se odreknemo toga zahtjeva. Izriče nadu, da je krivo mišljenje, da je Franceska, koja se pridružila Balfourovoj deklaraciji, protivna cijonizmu. U povijesti nije bilo slučaja, da Franceska ne bi održala riječi. Dalje se ističe, da se Alžir od g. I*3o. Tunis i Egipat od 1882., a Maroko od g. 1904. nalaze pod evropskim protektoratom, pa da evropske siie đrže taj protektorat neminovnom potrebom. Ako je tomu tako, kako bi onda zemlje, koje su tek jučer oslobodjene od turskog jarma, postigle odmah najviši stupanj samostal-

BROJ 2. j 3

4iđov< mđUßßtmjS)

STRANA 7.