Жидов

nosti? Ako bi Francuika, kojaje pokazala toliko kolonizatorne aposobnosfi, dobiia mandat nad Sirijom, mi bismo se tome od srca radovali. Mi smo protivnici asimilacije, naš je jezik zajednički i mi držimo, da će se on s vremenom natjecati s evropskim jezicima na polju znanosti, literature i u poslovnom svijetu cijeloga bližega orijtnta. Ali dok trebam® evropske jezike u orijentu, ne čemo da pogodujemo jednome ili drugome jeziku. Za svoju sjevernu granicu borit čemo se, bude li nas s* na to sililo, s duševnim oružjea do kraja. Ali svome velikome susjedu u Siriji unutar pravih sirskih granica, dovikujemo; Da ste zdravo u miru i blagoslovu". Zabran* useljlvanja u Palestinn. (Zvanično). Cijonistički centralni ured saopćuje, da je informiran od vojničkog dozvolbenog ureda (Militarj Permit Office) da se do daljnjih uputa glavnog kvartira u Egiptu ne mogu đati dozvole za Egipat ili Palestinu. Ima nade, da če se ova zabrana vrlo skoro đignuti. Obavijest o tome objavit če se zvanično u Bulletinu. Prirodni fosfati u Palestini. Niže vrste fosfatskih paćina i sedimentairnih nadaga u zaiatnoj količini kao ,i nasilaga u žilaima visoke kvalitete nalaze se izmcdju BsSalta i Amana na istokn od Jordaiiai. Pol znate zalihe iznašaju 3,500.0U(i tona. SedimentatTne naslage sadržajiu 48 %, a one u žilama 77 % trikalcijskog fosfah'.. lvoncesiju za eksploataciju ima jeduo talijansko dmštvo, Židovsko tehničko druitvo u Palettini razvija živu djelatnost, koja je u vezi sa jakim naprelkom gradnja u zemlji. Po društvu osnovani kurzflvi za risače i geoaietre nastavit će se i proširiti kurzom za pflčetnike. Troškove nosit će dijelom palestinska komisija, dijeiom slušaoci. Predaje se matematika, crtanje, gradjevna nauka, geometrija i tehnička mehanika, sve to jevrejski. Jevrejska-jurlstičko društvo u Jeruzalimu. 1. januara osnovalo se u Jeruzalimu jevrejsko jurističko društvo, koje otvara jurisfičke znanstvene kurzove u cilju da židovsko pučanstvo uputi u načela žjdovske pravne nauke i u zakone, koji vladaju u Palestini. Osobito će se važnost polagati na zakonarstvo o zemljištu. Hajfa. Jevrejska realka lijepo napreduje pa su se radi nestašice prostora morali nekoji razredi urediti u pučkom domu. Nastava prosirit će se i na ratarstvo. Oradjevni pokret lijepo napreduje, medju ostalim gradi se veliki hotel, zatim veliki magazini za robu i niz posala za uvoz i zvoz. Stambeno pitanje je kritično naročito, jer su mnoge stanove zapremile vojničke oblasti. Siožila se grupa zanatlija i trgovaca, da o*nuje blizu Jafe mali vrtni grad. Anglo Palestln e Company razvija blagotvornu djelatnost za unapredjivanje židovske kolonizacije davanjem kredita. Omogućila je uspostavu trgovačkih veza s Egiptom, a kolo*nijama nabavu potrebnih materijala naročito petroleja, ulja i ugljena. koje je stavila na raspolaganje britska vlada. Ulošci banke u njezinih osam podružnica u Palestini narasli su u prvom polugodištu 1019. od 425.147 na 650.774 egipatskih funti. Sitne vljestl iz Paleetine. Prva podjela ratne odštcte. Brittkesu vlastidale prvu ratnu oditetu za štete nanešcne ratom stanov-

nicima male kolonije „Givat Saul“ kraj Jeruzolima, većinom nastavane od Jemenidana. Britske su vlasti odlučile dati potpunu odštetu za štetu počinjenu po njihovim četama. Odšteta koloniji Oivat Saul iznosi 1446 funti žterlinga na osnovu naiaza cij«nističke komisije. K»lonisti su počeli popravljati kuće i domala će kolonija zadobiti normalnu sliku. Radni odbor. Cijonistička organizacija stvorila je radni odbor da istraži uvjete u raznim zanimanjima i da iznađe nova vrela privrede. Mišpat Hašalom (Židovsko mirovno sudište) osnovan je prvi put s pomoću cijonističkog ureda IflO. te je sastojao od 23 člana. U decembru 1917. odlučen je osnutak rrhovnog mišpata hašalom za cijelo židovsko pučanstvo u Palestini. Danas ima 23 ovakva sudišta, koja su riješila do jula 1601 spor, Vrhovni mišpat hašalom sastoji od 15 članova izabranih po prvoj pripravnoj skupštini. On je prva instancija u stvarima velikog općeg zamašaja i sporovima između kolonija ili institucija. Inače je prizivni sud. Sijelo mu je u Jafi. Sudske pristojbe iznašaju 1% od vrijednosti spora, najmanje 2 šilinga. Bečki ~halucim“ na putu u Palestinu. 47 halucim, koji su kroz 10 mjeseci radili na selu blizu grada, dobilo je nedavno dozvolu, da otputuju u Palestinu, pa su već otputovali preko Trsta. Prvi jevrejski brod ~Hehaluc“ pušten je u more u Hajfi.

Iz Jugoslavije.

Skupština zagrcbačke mjesne cijonistićke organizacije obdržavala se dne 6. siječnja o. g. u dvorani ~Kola“. Skupštinu otvorio je g. Lav Stern, koji je interimnovodio poslove mjesne organizacije. Pozdravivši sve prisutne predaje riječ g. Alfredu Singeru, za njegov referat o „stanju cijonističkog pokrela u opde‘•. Govornik crtao je jasnitn potezima sve dogođaje u pokretu počevši od Balfourove deklaracije, kojcm je nastala nova faza u cijoMističkom političkom životu, prikazujuć dalje rad naših vođa na mirovnoj konferenciji i važnost časa, u kojcm se sada kod sklapanja mirovnog ugovora s Turskom imad« diplomatski riješiti palestinsko pitanje. Nakon predočenja svih mogućnosti raivitka židovske Palestine u gospodarstvenom, trgovačkom, tehničkom i kulturnom pogledu i vclikih zadataka, što ih treba izvršiti, da se sve te mogućnosti iskoriste, završujc g. Singer svoj kratki a!i jezjroviti referat sa riječima Weizmannovim; „Što god mirovna konterencija zaključila, Židovi poći će u Palestinu!“ G. Lav Stern govorio je na to o lokalnim cijonističkim prilikama, koje se u prošloj godini nisu razvijale usporedo sa prilikama općeg pokreta, već su u mnogome zaostale iza uspješnog napretka, kojim je godina, nakon zemaljske konferencije, bila započela. Broj dosada upisanih šekela manji je od lani, a za narodni fond trebalo je mnogo veću svotu sakupiti. Poziva sve prisutne, da jednom odrješito prionu uz cijcnistički rad, za koji u svako vrijeme postoji „pravi čas“. Svjetska organizacija zahtijeva od cijonista Jugoslavij« za god. 1920, doprinos od preko tri milijuna kruna za narodni fond, pa da se samo donekle taj iznos dostigne, treba za to sve sile svakog pojedinog cijonistc.

Iza referata g. Stcrna izabran je ovaj odbor: Predsjednik Eugen Berl, tajnik Ing. Zlatko Rosenberg, blagajnik Gabriel Tagleicht, povjerenik za N. F. Makso Borovitz, odbornici Dr. Žiga Bri 1, Žiga Hacker, Rikard Stern, Hilda Freiberger. Za konferencij« u Bazelu izabrani su kao đelegati gg. Dr. Hugo Spitzer. Simo Spitzer, Braco Po-1 j o ka n, i za zamjanike Dr. Pinkas Kc 11 er, Moric Finzi. Sve dopise i pošiljke za „mjesiu cijonističku organizaciju“ umoljava se upraviti na naslor tajnika Ing. Zlatko Rosenberg, Zagreb, Trenkova ulica 6. 25-godiinji jubilej kantora Neumanna u Zagrebu. U subotu, i!uc 3. jamiara o. g. proslavio je kantor Žiga N eu man n 25godišnji jinbilej svoga službovanjia. Sveča'noj službi božjoj, ikoju je služio svečar, pribivalo je ukupno jU‘edstoj;ništvo bogoštovne općinie te brojno gradjanstvo. Svečaru čestitao je srdačniin riječima g. naidrabin dr. Hozea Jaco bi, a nadkantcr Josip Rendi čitao je svečaru pcisvečeni mišebeTah. Kantor Neumann zahvalio je duboko iganut predsjedništvu i općinstvu ha iskazanoj susretljivosti lijčpom jevrejskom zahvalniecm. Za vrjjeme svočane službe pjevao je g. nadkantor s korom psalam 29. Svečaru stigle su sa svih straua bTojne čestitke, kojima se imi pridružujemou Manuka-cvečanost u Zemanu: Jevrejsko prosvjetno društvo u Zemunu priredilo je dne 27. prosinca prošle godine svečano makabejsko veče, koje je u svakom pogledu sjajno uspjelo. Na čelu rasporeda stajaše dječja pozorišna igra; djeca bila *u predstavljači, a mladići, jedva poodmakii iz djetinske dobi, bijahu: autor redatelj i scenograf (D jaci, A. Vaj s, E. Serenji i O. BihaliJ. Davale su se „Drcvne priče“. Mora se priznati, da samo iz razvite mašte i rano sazrele intelektualnosti mladenačkih duhova niču takove ideje, podstrekane živim plamom mladih srdaca, kojih svaki kucaj znači: Židov sam ! . . Zatim je slijedilo recitovanje „Hanuka svijeće“, gdjicc H. Rosenbergig. M. Rosenfelda uz melodramatičku pratnju glasoviru gdjice S. Haim, le je bilo burnim pljeskom popraćeno. Nakon odsviranja Canićevih „đavolskih plesova“ te Tagleichtovog kvinteta „Sveta zemlja“ na tamburaraa, slijedila je scena iz komične opere „Pustinjakovo zvono“, koju su dražesnim prikazivanjem i dobrim pjevom izvodili gđa H. Brandeis (sopran) i gdjica 1. Hercl (alt). Na glasoviru ih je skladno pratila gdjica M. Stoo* pl. Veliko iznenađenje pobudio je balet „Djevojačke hiri“ izveden po gdjici Terry Singer, u solu, i 12 djevojčica. Ples sastojeći se od 5 gracioznih sličica, vješto je izveden te osobito se dopao, tako da je ponovno odigran. Nakon toga je odsviran trio iz Weberovog ~Oberon“ a i Mendelssohnove „Pjesme bez riječi“ od g. dr. A. Schčn (gusle) g. Dragić (čello) i gdjice S. Haim (glasovir), koji su vještačkim izvađanjem stvarali pravu ' komornu glazbu. Na koncu je gđa H. Brandeis poznatim svojim zvonkim glasom otpjevala Konjovićevu „Pod penđcri" Vilharove ~Ukazi“ i Albinijevu „Prvu pjem«“. Veče je pružilo pravi uaijetnički užitak, a zasluga jc to već iskusnog priređivalačkog odbora, na čelu mu samoga predsjcdnika prosvjetnog društva dra F. H e r c o g a.

STRANA 8.

»ŽIDOV. eHAJHTTDD

BEOJ 2. i 3.