Жидов

Osijtk. Dne 14. decembra držao je na poriT OTdašnjeg židovskog nacijonalnog drnštva David Albala prekrasno svoje predavanje o židovskom pitanju. Neodoljivom je logikom snažnim svojim temperamentom i vanredno lijepim svojim jezikom rasplamtio cijelo općinstvo, ganuo ga mjestimice do suza i oduševio za narođni naš pokret. Dojam je govora bio velik a da je djelovao i na nežidove, dokazujc članak u Jugu, otisnut u jednom od zadnjih brojeva ~Židova“ a potječe po svoj prilici iz uglednog pera visokog driavnog dostojanstvenika. Tom je zgodom sakupIjeno za Ž. N. F. 1900 K, kojim novcera unosi židovsko nacijonalno društvo u zlatnu knjigu, a višak namijenjen je osnutku maslinovog gaja na ime dra Albale tc se ovim putem umoljavaju svi sumišljenici da i svoje prinose namijene toj svrsi. Poslij« podn* istof* dana priradilo je onladinsko društvo ~Kaver«t“ u židovskoj čitaonici u čast ođličnoga gosta vrlo uspjclo svečano sijeio, na koncu kojega je Dr. Albala zanosnim riječima sokolio omladinu na dalnji rad. Na večer j« obzirom na predstojeće izbor« za gradsko zastupstvo održana iaborna skupština, na kojoj bi jcdnoglasno zaključeno, da Židovi imadu postaviti samostalnu kandidatsku listinu kojoj imadu biti na čelu Dr. Hugo Spitzcr, Fritz Ledercr, i Adolf Mahler. 16. deccmbra priredilo j« nadjonalno druitvo makabcjsku svečanost sa vrlo biranim umjetničkim programom t« je zabava i moralno i materijaino vanredno uspjeia. Zaruk«. Nai odlični sumišijanik gosp. profesor Josip Szemnitz zaručio se s gospođicom Stern, zaslužnom predsjednicons židovskog djevojačkog društva Mirjam“ u Bjelovaru. Srdačno čestitamo!

Primjedbe k statistici Židovskog Narodnog Fonda

Izkazani uknpni primici pavjereništva Žitlovskog' Narodnog Fonda za Jugo&laviju u godini 1919. premašili Su icsncss od 470.000 K. S prihodima ođ makabejskih svečanosti, kcjl naitn nijcsu nla vrjjome stigli, pa s tpga niijesu mOg-li unići u sta/tis tiku. prinosi su pnevršili 500.000 K, dakle iznois, toji sjmo pffelliiminlrali za mjinulu godinu. No kad smo tu svotu ustanovljivali, nijesmo iračunali s tolikim pogoršanjem viaflute, kakovo je sve to Tiše bivalo ■tečajem prošle godine. Pa osobito s obziTOm na to ne zadcvoljava o\-aj iznos. Medjuto smo upoznali omašne brojke, koje sn pomnjivim proračunavanjem u'stanovljene kao mlinimjalne potrebe za obnov.nir r d u Palestini:. Drugdje, a najpače u centrali ne prestaje se upOzoravati na vanredno zamašni zadlatak. koji u tome obnovnome rahn oeka naročito židovSki narodni fond, kao narodni instrurnenat za( naibavu zemljišta n niarodnoj domaji za sav židovskj narod i za pripravn te narodne zemlje. Ovo sbvattanje kao đa još uvijek nije dostatnjo prodnJo n svijest Žid Ova Jugoslavije. Inače ne bismo moglj razumijeti učestvovanje razm.jerno malenoga broja prinosniika 'u doprinašanju za židovki narodnli fcnd, koje sebi možemo tumačdti jedino tako, da se Židovski narodni fond još uvijek shvaća s filantrcpske strane, a d/avanje za nj kao akt đobre volje pojedinaca. Ovo davanje mora da pogtaue »micvai« u najpotpundjerm snačenjn te rjječd kao s\ - ete dužnosti. Ova.

ko tne'ba da ga sh\tajjje poimence poN'jerettici. a 'o\iako i davaoci. Neka Qe no smetine s uma. da je Židovski narodni fomd najodličniijie od onih sredstava, kojiim ćemo prilTesti u život židovskn nairodnu domajn u Palostini. PrOmotrdmo li statistiku potanje, vidjet 6emo, da su oetiEi mjesta: Zagreb, Osijek, Sarajevo i Beograd dala preko 218.000 K, t. j. preko 46% ukupne evote. Ova mjesta i inače dopHinašaju za sve mcguće židOvSke institucije. Prema tome se u prvn mah svota prinosa iz njih ukazuje relativno povoljnom, jeT broj Židova u ta oetiri mjesta ne iznaša ni 40% svih Židova u knadjevtvu SHS. Povoljni razmjer tih prinosa osn-iva se ipak više na tOme, što dmga mjesta nijesu jx>stigla onih rezultata, koji hi Se dali pOstiići suetavnim »adom i svjesnom spoznajom dužnosti davanja. U opće se Opaža, da «e sabiiranje previše prepušta slučajnim S individnalnim inioijeltivamfl', dok jiedlino jedian snstavni. tako reći poTezn/i sistem može da dovede đo onakovih reznltata, po kojima hi se spoznailo, da je svjesni Udio Žid Ova u općoj anraldinji oko narodne dOmaje do. voljuo ugledan, e da se m'Ože mespektovati ka Q đdkumentovanje jačine shvaćanja potmeha sađašnjega ođlučnoga diohat Zagreb je u izvještajnoj godinli prekoTaeio iznOs od 100.000 K, u isfinu kao rezultat od nekcliiko nesustavuih velikih Babirnih akcija. koje su provadjali pOu'ieftMoo!ci. To treha da hudne Iđrukčije i bit će zadatak novo szahra(ue mjesne tpijonističkie CTgiauizacije, dia organizacijii sabiranja po sveti osohitu pažnju. Dost a se sustavuo Biahiralo u O s 5 j e ku, gdje se kiroz cijelo razdoblje podjednako radilo, što daje garaneiju, da će se izgradnjom organizacije sahiiranja prlincßd iz Osijeka svenldilj jačati S a r a 1 j e vo, koje se dugo takmilo sa ZaigTehom z a pr vo mjesto, a kojega po hroju Židovia svakojako idle, zapelo je. Ondje jie susJtavni rad jenjao u tolikoj mjeJli, te moramo posumnjati, je lj n opće n izvještajnoj godimi hilo sustavno sahirainje. BeOgrad počinje tek dia u vezi s niašOm upravom Narodnog fondla madi. Raf jfe više no u kojoj drugoj z emlji onemogueio svfltkirrd u Srhiji; ondje treba da sO tek iznova gradi, pa tak 0 i židovske institucije. Medjuto 'dmištva u Beoignadu razvjjaju Sve to više intenzivan židovski život i mi se uzciamo, da će ise on očitovati i u pcvišemm svotama za cijonistićkfe svThe. Relativno kap uvijek Pr i j e d o r je na prvOm mjestu. Uz atacre dične cijonističke Općine, Bijeljinn, Bosanskj Brod, Tuzluli Travnik radoano ističemo dostojnu suiradnju u ptrinflšanju za NUTOdni fond Lndbrega, Mitrovice j Rume. Vukovar napTeduje i irna nade, da će sehi izvojštilti sve uglednije mjesto u statistici. Za eijelo još po gdje koje mjesto zaslužuje pohvalu, alli još je više mjesta gdjekoje vTlo znaitno zaostalo za uspjehom, Ikojd mogosmo o-6ekivati. Tako Brod na Savi, Karlovac, Kopnivnica, Varažđin, Nova Gradiiška, Požega, Sisak, Novi Sad, Skoplje i Vinkovoi. U sredstvima Židovskog narOdniOg fon!đa i razmjeru, u kojem se dopTinašalo za njiih, očituje Qe najvećma, kako se nesustavno radilo. Tako je za s a m o o p o rez o v a n j e unišlo jedva preko 13.000 K pri čemn opažamo, da u nekiim mjestima n opće

nema m-edenog samOoporeriO'vamja. Uknpm broj priniOsmika te kdteg-ofijie nije niti 10% broja sumišljtenika. Ipak jle jednom ■v'eć Taljalo spOzmatj, da jB baš samooporezjovanje mjcriio OSjećanja dužno Sti i da bi snstavnim njegovim provedenjem nz razmjemo male porezne eitavkie najveai dio prihoda Ntarodnog fonda morato diolaaitii baš od samooperezovanja Organizaciji sabiranja sa Iškrabieama posvetila jie nprava ŽNF. mnogo pažnje. Ipak nezultat ne zadovoljiava. Dok škrabice. koje rad€ nose mnogo i K 100 godišnje, većina je šknabica za naS mrtva i neplodna investioijai. Bilo bi diobro, da povjeTenioi te mrtvie škTah'ioe smjdsite u požrtvO's'nije kuće. ZDaltna knjiga i MasliniOv« dlTveće pokaznjn piodjednaki progries i spadaju miedjn naša najraspješnija sahima sTedstva. Naprotitv se »d'airivanje zemijie« kod nas mijie ndomilo kao StalnO sabimo sredstvo. premda bi biJo vrlo podesnO, pa će sd tome odsele morati posvetiti veoa pažnja. Toj je akciji doniekle konkurirala Akctija >Za obnovn Palestine«, koja imade bolji nezultat. RiOba mogla je takodjeT više donijeti. Maiterijai je toliko poskupio, da postigniiti neflativno nij'e znatan Vri jedno i e propagovati tu metodn, jer n totme nitko nie smatra dar ili žTtvu za) ŽNF. Mirovni čekdvi doniljiešc tako malo, da nije vrijednld spomena. Ta će 'se alkcijla mdraJt ponoviti, jßr je kadTa, ako s e valjano provede, sasvim izvanTedno obcgatiti naš fond. Darovi ptiigod'om »godišnjlioe smrti< mog-li bi donijeti najmanje sto pntai vise nego u god. 1919., kada bi prijaieljti fonda bilo sami izrabili zgode, Mlo kada bi upov. zorili upravu ŽNF. na takove mogućnostii. Dječji sabirni arci ®u vrto obljubljena i vri'jedna radma odgojna metoda, kojn uprava fonda siistematično izgrađuje nalazeći sve više razu.miijevanjsa i kod povjerenika i kod dječloe. Za pijoniirski fond i radničke kuće daje se kod n'as samo izuzetno. Iskazani prinosi za kdloniju Clonov jesn nakniadno nmišli izmosi lanjske akcije, dok se ove godime to srddstvo nije pnopagovala Nahla i Nordanov grad doneSoše nglecL mije svote, potonja je akoijia j'oš u tecajn. Židovskii narodni fond treba za izvršenje svojlih zadataka u ovoj godini 2 i pol milijarde kruna. Nul mprava ŽNF. tfaži samo 350 miljnna, dok ostalP misld namaknmti na drugi način. Odl Zidova JugO'Slavije očekuje se i traži u to ime baTem 3 i pol miUijnma kruma lili 1% ođ ukupme svOte, što točno odgovara našemn brojn, naeunamo li broj Židovai ma svijetu sa 12 mi. lijnna. a hroj Židova Jugoslavije na 120 hiljada. Nn uvažimo ii, da ogromne židovske mase obitavaju u zemdjiama, gdje j« rat najvise bijesnio. i gdje su se snstavno nmištavale židovske egzistencije i imet vine. gdje i danala još bijesme divlji pogTotni, meramo račnnati sa strašnom čiinjeniccm, da je’polovioa židovsfcoga nnroda pala nai ptosjflički šliflip te nije kadrfl, da iiole znatnije sudjeluje u sabiranpi novčanih sredstava za ono djelo, koje treba da n pTvom redn spasi upraivO te najne&retn'ije nesretruike. Prema tome je zadaća i dužnosit one druge ratom razmjerno pošteđene polovioe židovskoga natroda, da ona zadOvolji svim finflncijskim zflhtjevimfl. Ra-

BROJ 2. i 3.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

STRANA 9.