Жидов
Poljskoj ima prema izvještaju poslanika Farbsteina 20 —30.000 organizovSSnib mizrahija. 0 daljnjim sjednicama zaključilo se, da se ima ustnajati kod zahtjeva, da u Palestini i malu biti dvije uzgojne uprave (v a a d h 3 li i n u b) i da se prema tome otklanja Usiškinov prijedlog, da ima biti Samo jedan vaad hahinuh da 3 cijouista, 3 mizrahi ja i 3 učitelja. U pogledu ženskog pitanja izjavio je sijedi niadrabin iz ZavieToa, Land a u, da pravo i pravda zahtijeva, da se ženama dade izborno pravo. Konačno je prihvaćen prijedlog, da se preko toga pitanja prijeđe na dnevni red, jer nije sadržano u dnevnom redu. Daljnji su izvještaji i debate bili posvećeni političkim pitanjima!. Budžet svjetske organizacije mizrabija predviđa izdatke od 134.000 funti. Dr. Bar t je izvijestio o osnutku svjetske omladinske organizacije mizrabija sa sjedištem u Holaudiji, a privatni docemat Frankel o u u i v e r s itetskom pitah ju. Rezultati vijećanja u plenumn i komisijama sadržani su u rezolucijama; najvažnije su Ove: Centralni ured mizrabija neka se što prije premjesti u Jeružalim, 3 dotle se osniva centralni ured sa 5 članova u Londonu sa podređenim biroom u Palestini sa 5 članova, od kojih 3 imenuje centralni ured, a •dvojicu centralni ured u Palestini. U svim važnim pitanjima obvezan je centralni ured staviti se u sporazum s rabinima Berlinom iFiSchmannOmtee HermanOm Stručkom. Članovima centralnog ureda jednoglasno su izabrani: chiefrabbi dr. Herz, rabin dr. S c b 6 n f e 1 d, sir StuE/rt S a m u e l, prof. dr. Herman Pički poslanik F a 1 r b s t e i n. Svjetska konferencija mizrabija izriče najdublju hvalu političkim vođama cionističke organizacije na neumornim i uspješnim političkim nastojanjima te izražava nadu, da će doskora rasprave dovesti do željenih rezultata. Za odnosa j zemaljskih organizacija nyr zrabija prema cijonističkim zemaljskim organizacijama ne postavljaju se obavezni propisi. Konferencija izražava veliku radost, što se pristupilo osnutku jevrejskog univerziteta u Jeruzalimu po cionističkoj organizaciji. Nalaže upravi, da odredi komisiju za rad oko universiteta. Očekuje, da će se naći organizacijona forma za nj, po kojoj će se zaštiti sloboda savjesti raznih religijsko-kulturnih smjerova. Sadašnje stapje uzgojnih uredaba, podređenih vaald hahinnhu ne odgovara ni u čemu zahtjevima trladicijonalnog židovstva. Traži se s toga od uprave cijonističke organizacije, da stvori dva međusobno nezavisna vaada za uzgojne uredbe u ErecJisraelu, u roku od 2 mjeseca. Ne bi li to učinila, to će svjetska organizacija mizrahija uzeti u svoje ruke, neovisno o sadašnjim cijonističkim organima, upravu cjelokupnog strogo vjerskog uzgojnog rada u Erec Jisraelu. Ovo vrijedi do odluke po skupnom zastupstvu Židova u Erec Jisraelu. Konferencija izražava svoju radost njad osnutkom učiteljskog seminara u JeruzaJimu, a podjedno svoju hvalu or-
ganizaeiji mizrahija, u Americi za njezinu pomoć kod njegova osnutka. Obvezuje opću organizaciju, da preuzme potporu ovog zavoda i da ondje skoro osnuje bethamidraš za djevojke. Konferencija zahtijeva, da se kod organ izovani ja općeg % s oci jalnog životan Palestini uvažava ostvarenje načela Socijalne pravde i da .se u buduće prema zakonima Tore spriječi natjerivanje cijena zemljišta i izrabljivanje radnika. Priznavajući činjenicu, da je najvažniji sadašnji rad na polju kolonizacije u ErecJ kradu nabavatlafi njegova obrada po židovskim rukama, zaključuje konferencija, da agituje u raznim Organizacijama za osnivanje društva po uzora američkog £ikcijonarskog društva »Nahliel« i poljskog društva »Nablat abot«. Upravi mizrahija ma laže se dužnost, da u okolici Jeruizalima osnuje v riti ja reku koloniju u spomen rabi Reinesa i da se brine, da se posredovanjem Usiškinovim zaklade Haj ima K obama prepuste mizilahiju te da nastoji, da Se uprava kolonije »Meor hajim« preda mizrahija. Konferencija 'nalaže upravi mizrahija dužnost, da provede osnutak agrarne škole u blizini postojećih kolonija u Pailestini. Konferencija zaključuje organizOvanje vrtljarske i zeimljoradno nastave u talmudtorama i u drugim vjerskim školama kolonija. U vezi s konferencijom održala ee u dijamantskoj burzi miting, na kome je bilo preko 2000 osoba. Cijonistička zemalj, konferencija u Lavovu. Dne 14. marta održali su istočpogalički cijouiste svoju zemaljsku konferenciju u Lavovu, kojoj je pribivalo 122 delegata. Predsjednikom konferencije izabran je ,dr. Aleksandar Hanom lamu. 0 organizaciji izvjestio je dr,. Gerson Z i p p e r, o radu komiteta židOv. delegacija 1 u Parizu referirao je dr. Leon K e i c h. Zatim je govorio dr. Hauemann o palestinskom radu, a dr. M ii n z e r o kulturnom radu. U vodstvo stranke izabrani Su: dr. Eeich (predsjednik egzekutive), dr. Schreiber, dr. Rosmarin i Dukor, potpredsjednicima, prof. Rieger tajnikom, dok su kao referenti izabrani: dr. Zipper i Contes (Palestina), inž. Reisser (emigracijo), dr. Korngriin (Organima/čija), dr. Sommerstein (gospodarstvo), dr. Miinzer (školstvo), dr. S t r a u c h (omladinski pokret), dr. R o t hfeld (financije), dr. Schmorak (hehaluc) i L a n đ a u (narodni fond). Kao zastupnik za konaiitej židovskih delegacijo u Parizu izabran je dr. M. R i ir g e 1. Hebrejska skupština Hapoel-Hacair u Beču. HapoclHlacair sazvao je skupštinu u »Bayrischen Hof«. koja je bila vanredno posjećena. Nakon pozdrava predsjednika dra. Tairtakowera govorio je poznati vođa radnika i književnik A. D. Gordom iz Palestine. Isporučio je pozdrav palestinskog radništva, a zatim je razvio svoje misli o važnosti fizičkoga rada za regeneraciju jevrejskoga naroda. Upućuje na odnošfej između života i stvaranja, koje izglađuje Opreke između ljudi i omogućuje međusobno razumijevanje. O gospodarskim mogućnostima židovske kolonizacije u masama u Palestini govorio je Eliezer J o f f e, stručnjak na tom polju, a zatim je u zanosnom govoru pri-
kazao Levinsohn iz Odese znamenovanje narodno snage i samopouzdanje za izgradnju Palestine. Odlični židovski književnik Jakob Rabin o v i ć govorio je o političkom i kulturnom stanju u zemlji. Naglašuje, da imade pored pflavog političkog pitanja), koje je pitanje Opće cijonističke politike, još jedno pitanje, a to je pitanje municipalne uprave, n* kojem je polju nezavisna od velike politike već mnogo korisnoga učinjeno. A i u kulturnom radu već smo postigli zamašan uspjeh, a vezanjem jevrejske kulture stai životom u Palestini nastaju dnevno i neOpaženo nova djela, koja opet djeluju na politiku, jer politika' ne stvara' život i kulturu, već obratno, U vrlo lijepom, govoru razložio je C v i J e h u d a, što Palestina očekuje od galuta, a napose od mladeži u gallutu, kojiai će si; gurao udovoljiti očekivanju. Učenjem jevrejskog jezika, praktičnim radom u gospodarstvu i Obrtu već Se u galutu pripravlja za Palestinu. Apelom na skupštinu i cijonistič. organizaciju, da u najvećoj mjeri podupire nastojanja mladeži i očekivanja Palestine, završila se skupština. Put »Ruslana«. (Izvadak iz pisma dira. I. Galeba, upravitelja cijonjstičkog ureda u Carigradu, bđ 28. decembra 1919.) Dvije lađe s ruskim bjeguncima stigle su prošle nedjelje. Jedna od njih, »Rusinu*, imala je 644 njih s vlzima za Palestinu. Vrhovni komesar Egipta zahtijevao je od ovdašnjega vrhovnog koraisijoinar.a, da strogo ispita svaki pojedini slučaj i da izluči i vrati nepoželjne. Samo dvije žene proglašene su takovima i brod je valjda već stigao na svoju metu. Druga lađa, stara barka jedva još podesnh za plovidbu, dovezla je iz SevOstopola 200 bjegunaca, koji su, izbjegava! pogromima, došli ovamo usprkos opomena i zabrane franceskih vojničkih oblasti. Antantine vlasti zabranile su im iskroanje te su zahtjevale njihov povratak u SevaistopOl. Došlo je do jedne potresne ecene. Neki od tih nesretnika spremali su se, da pobačaju svoju djeou u more, a onda da skoče u njoj i sami sia ženama, voleći to učiniti, no da Se vrate u pakao, kome su samo čudom izbjegli. Nakopon nakon nekoliko posredovanja kod vrhovnih komesara i nakon što sam nadvladao velik dio protivština, uspjelo mi je da dobijem za njih dozvolu za iskrcanje uz moju garanciju, da ću ih imati pod svojim nadzorom i prelati ih natrag u Sevastopol, čim se nađe podesna lađa. Smjestili smo jadni taj svijet, među kojim ima preko 100 djece, u raznim skloništima te ih uzdržajemo. Neki su našli zarade. Izdaci su veliki, a koiekti, koju amo htjeli uđesiti, usprotivili Su se naši protivnici i njihov list »Tijempo«. O istom predmetu navada dopisnik »HapOel Hacaira« zauimlve činjenice. Lađa je ostavila Odesu nakon velikih poteškoća 4. kisleva sa 620 židovskih putnika. U čast njihova odlaska bilo je više svečanosti j slavio se kao treći povratak Židova u Palestinu. Veliki broj Židova skupio Se u luci, da se srdačno oprosti od sretnih putnika. Oduševljenje je postiglo vršak, kad se izvjesila modro-bijela zastava. Beskrajna je radost provalila, kad je lađa krenula, a noć se provela pjesmom i plesom. Od ovih 620 putnika bilo ih je 150 ispod 15 g. i 110 između 15 i 20; 170 iz-
BROJ 6. i 7,
>Z IDO V« (HAJHUDI)
STRANA 11.