Жидов

rad biti vrlo težak, no uvjereni smo, da će s« sredstva, koja ćemo namaknuti, najbolje upotrijebiti. Govorilo se o muževima, kojima dugujemo hvalu, s toga hoću da se sjetimo muža, koga je zadesio udes židovskih voda, d)3 se žrtvuje evOme radu: JebielClenov (skupština ustaje). Vidjet ćemo se doskora n a godišnjoj konferenciji i na kongresu. Možda nismo potpuno shvatili veličine dovršenog djela, jer smo mu preblizu. > Ali kad ovi muževi budu stupili pred kongres s mandatom. su izvojštili, tad će židovski narod reći; To je bio jedan čim i to jest jedna budućnost, Na j di ć (jevrejski) šalje pozdrav masama židovskog naroda, čiji je život dnevno ugrožen patnjama najstrašnije vrsti. Pozdravlja ruski merkaz. koji je usprkos svih opasnosti sazvao cijonistićku konferenciju u Moskvu. Židovski nl2[rod ateinit će Palestinu svojom Svojinom. Put je utrt. Mi ćemo poći onamo. Sokolov završuje vijećanje.

Iz židovskog svijeta.

Masaryk o nacijonainom židovstvu. Dne 8. miairtai primio je predsjednik čehosdlovačke republike dr. G. T. M a s a r y k gradsko'vijeće iz Godinga, koje mu je isporučilo čestitke rodnog mu grada. Tokom audijencije, koja je trajala tričetvTt sata, pitao je Masaryk gradskog načelnika dira. Krajičeka o držanju mi no rite ta. Kad je načelnik spomenuo, da su minoriteti Nijemci i narodni Židovi, izrazio se predsjednik Maearyk vrlo laskavo o narodnom židovstvo! i cijonizmu. M'ssarvk je zatim pitao, koliko je broj narodnih Židova, našto je židovski narodni gradski zastupnik S t e i n i t z izvjestio o stanju Židova, te istaknuo, da je od 1000 Židova 900 židovs ko-niac i jon a 1 no organizirano. Masaryk je tada izjavio l , da mu je židovska narodna ideja vrlo simpatična, da od nje očekuje sanaciju prilika unutar i izvan židovstva. Spomenuo je, da ga veseli u ustavnom zakonu provedeno priznanje židovske narodnosti, te naglasio, da se svakom Židovu mora dati mogućnost, da otvoreno izjavi pripadnost k svojoj narodnosti. Salm jezik nije značajka narodnost}, te da i Židov, koji govori njemački,’ češki ili poljski, s pravom pripada židovskoj narodnosti. Govorio je zatim o silnom dojmu, što ga je na njega proizveo čijomiatički pokret u Americi, te da cijonističkoj ideji priznaje veliku etsku vrednotu. To je bar njegovo osobno mnijenje. Gradski je načelnik konačno podsjetio predsjednika Masaryka, da je već prije rata jednom trebao da drži predavanje’ u đaćkom društvu »Gamala« o narodnoj autonomiji. Masarykove izjave učinile su dubok dojam na sve slušatelje. Izborni pokret u Cehoslovačkoj. »Ujedinjene židovske stranke* u Cehoslovačkoj već vrlo marljivo rade, te ima nade u uspjeh. Kraj dobre organizacije i propagande uspjet će Židovima, da dobiju nekoliko mandata. Prema izbornom zakonu u Cehoslovačkoj osigurani Su narodnim manjinama mandati na taj način, da se svi glasovi jednog okružja, predani za pojedinu listinu u t. zv. drugom skrurinijn zbroje, pa dostignu li potrebiti propisani broj od 20.000, onda se dobiva jedan mandat. To bi se dalo postići u izbornom okružju Praga i Eperjesa Vrlo Su povoljne prilike

u Požunu, zatim Galauti i Nitri, gdje ima i mnogo Židova na selima. A i za izbore u senat prilike nisu nepovoljne, jer se u Slovačkoj za te izbore spajaju dva izborna kofera, koji su određeni za izbore u parilamenat. * Kao povoljni predznak mogu se smatrati općinski izbori, koji su ovih dlana obavljeni u Lipi i Bijeloj Crkvi. U Bijeloj Crkvi glasovalo je ukupno građanstvo za židovsku narodnu listinu, te su izlailgana 2 gradska zastupnika, a i u Lipi dobila je židovsko-naeijonailiua listina 2 mandata. Madžarski brutalllet. Budimpeštanska državna policija bavi se aferom, čije pojedinosti nad mašu ju Sve, što se dosad čulo o brutalitetima u Madžarskoj. Neki Sa nm cl K o hm imao je nesreću, te je pred nekoliko dana dopao u ruke patrole brahijalne, formacije. Nakojn zatražene (Legit.imaicijc ođvedoše ga u vojarnu komande 5. kotara, koja se nalazi nasuprot bazilike. Slijedeći dan javila je komanda, da je K o b n p o činio samoubojstvo, strmoglavivši se s tornja bazilike, te ostao na mjestu mrtav. Državna policija je na to prema želji obitelji provela istragu i ustanovila, da je Kohn došavši n vojarnu na zapovijed časnika Roberta Zomborsk y-T ot la silom odvučen na toranj bazilike, te odande bačen na ulicu. Zomborsky-Tot bio je prisutan pri izvršenju ovog nečuvenog nedjela. Državna policija predaha je spise o umorstvu glarvnoj komandi, koja vodi daljnju istragu. Kakav će rezultat ove istrage biti, možemo sebi misliti pitama rezultatu u aferi umorstva urednika »Nepszava«. Svakako je karakteristično, da je ZomborskyTot još uvijek zapovjednik brahijalne komande 5. kotara. Sjednica narodnog vijeća u Beču. Nakon pozdrava predsjedatelja izviješćuje tajnik o radu, te ističe akciju za povratak ratnih zarobljenika. Narodni zastupnik inž. S t r i c k e r referira o svome putu u London. Razlaže historijat komiteta židovskih delegacija u Parizu i židovskkib narodnih vijeća u pojedinim zemljama. U ri2|du ovih vijeća! imiadn najveći udjel cijoniste, što je i vrlo pojmljivo. Moramo nastojati, da biudemo uvijek u najužem kontaktu s komitetom židovskih delegacija. I ako za sad još nije moguće, da u komitetu imademo svoga zastupnika, moći ćemo doskora i tome udovoljiti i omogućiti židovskome na u rodu, da imade legitimno zastupstvo pri mirovnome zboru resp. pri ligi naroda. 0 radu obrtne Sekcije izvješćuje inž. A r j e. Sekcija je nastojala, da izgradi pojedine odjele. Odjeln za izbor zvanja uspjelo je osnovati tehničko vijeće, koje će mladim ljudima biti na pomoći pri izboru zvanja. Većina mladih ljudi, koji su tražili u nas savjeta, prihvatili sn obrt, a osobito graditeljstvo, gdje su vrlo lijepi uspjeh imali, zatim elektrotehniku, bmvarstvo i metalnu industriju. Iskustvo je dosad pokazalo, da se vrlo malen dio odlučio za slobodna zvanja. Naš odio za posredovanje postao je vrlo popularan. Sad već i poslodavci od nas traže radnike. Najveći dio radnika zaposlili smo n šumarstvu i poljodjelstva, a zatim graditeljskoj struci. Naš kataster zvanja Sve više se razvij®, te će služiti podlogom znanstvenom radu o podjeli zvanja Židova n Njemačkoj Austriji. Naša sekcija' već je danas priznata kao centralna organizacija za židovske obrtne stvari. Na našu preporuku osnovalo je društvo »Jišuv Erec Jisrael« potporom »Jointar« bravarsku radionicu, koja vrlo lijepo napreduje. Spomenuti nam je, da u toj radionici nade većinom ljudi preko 35 godina, Ortodoksni Židovi, koji se nikad nisu obrtom bavili. Nužno je, da našu sekciju proširimo u ured za proširenje obrta. O raldu toga ureda govorio je inž. L6w y. Položaj Židova u Južnoj Rusiji. Lemi Biamson, čsl/atn društva za širenje obrta i poljodjelstva među ruskim Židovima, izjavio je dopisniku »Wiener Morgenzedtuug« o položaju Zidova u Južnoj Rusiji slijedeće: . Prije svegia se može da Ikonstatuje političko raskidamj e židovskih sila. Gotovo sve stranke naročito socijalističke doživljuju momenat krize i cijepkEmja. U sovjeskoj Rusiji Osobito proganjaju cijonističke i narodne stranke. Židovskim masama otešćano je zauzimanje nekog čvrstog političkog stajališta, jer je svaki sistem vlado kratkotrajan, te se brzo zamjenjuje drugim, A kad bi se i Židovi htjeli politički Opredijeliti, taid bi skupo platili pristajanje i potporu jedne vlade, jer bi im Se slijedeća grozno osvetila. Svaka promjena vlade Kijev je imao primjerice 12 takovih i molila je kobnih posljedica za Židove. K tomu još dolazi upnatvo paradoksalno stajalište raznih stranaka prema Židovima. Tako su proklamirali Ukrajinci potpunu narodnu autonomiju, koja je proslavljena najkrvavijim pogromima. A komuniste bore se odlučno protiv antisemitizma, no zaprijećuju svlaku javnu židovsku djelatnost, konfisciraju privatna imanja i onemogućuju gotovo svaki židovski kulturni rad. A ni gospodarski položaj nije povoljniji. Pogromi nijesu imlali slamo moralne posljedice, već i teške ekonomske. Pogroma bilo je prošle godine u 450 mjesta, u nekima po sedam puta. Broj übijenih znatno je veći od 100.000, a broj ranjenih 50.000. Na hiljade je kuća porušeno, a preko milijun Židova je orobljeno i gospodarski uništeno. Samo životne namirnice za žrtve pogroma stajale su dnevno 20 milijuna ruba-ljai, a 25a pomoć djeci izdao je centralni odbor za pripomoć 2 milijarde rubialjia. Mnogo malih ukrajinskih mjesta i sela, koja Su bila nastanjena većinom od Židova, danas su mrtva! mjesta, jer su ih ostavili dosadanji stanovnici, koji pobjegoše u gradove, da ondje traže sigurnost i zaradu, a našli su samo siromaštvo. S druge strane upfopašćuju metode komunističkog narodnog gospodarstva male industrije i malu trgovinu, uklanjaju privatnu inicijativu i na taj način potkapaju egzistenciju pretežitog dijela židovskog pučanstva). Pogromi, nesigurni politički položaj, socijalna politika komunistai, imali su za posljedicu, da je velika masa potisnuta iz svojih gospodarskih pozicija! Tipičan je zato primjer Odesa (broji danas 260.000 židovskih stanovnika), gdje su prije rata Židovi igrali veliku ulogu u obrtu; 70% krdjača, 60% postolara bili su Židovi. Danas nema ni 5% krojača, a i stolari pali su na polovicu židovskih radnika. Nitko ne uči više zanat. 75% šegrta ostavilo je posao te su kočijaši ili nosači. Poglavari je razlog nedostatak materijala' i alata te

BROJ 8. i 9.

>2 I D 0 V« frHAJBDĐI)

STRANA 9.