Жидов

ŽIDOV

giflsiio.Z/yprrwVZIDOWST\AI

Mjesnim cijonističkim organizacijama!

Uslijed štrjgka željeenifnra, te naredbe kana, kojotn se iltavlja van treposti zikon »o pravn sakupljat] Se«, odgađa za dne 25., 21. i 27. aprila sazvano S*vezno Vije«e. Radni odbor Saveza Cijonist* JuffOsUvije. U pOvodu obavijesti o <xlraanju Savez*og Vijeća primili smo od cijonističke egKikntrre n Londonu ovaj telagram: London, đ!ne 16. aprila 1920. fiavezu Cijonista Jugusiavije 1 Zagreb. Saljemo n*jbojje žeije n povoilu Vašeg godišnjeg Saveznog Vijeća, čeStita. joći Vam na Vašem nspjehu u Zagrebu I Os'jekn i uzimajućl s odobravanjem na znanje, da cijonizam reprezentuje jugoslavensko židovstvo. Naše vođe podastrijot će ponovno vrhovnom vijećn u San Remu zahtjeve židovskoga naroda, da se izvrše obeća nja dana nam po alijrcima i udniženim vlastima, Cljoniste moraju biti spremni, da do krajnjih sila ustrajn j pokažu samopožrtvovnost. Jngoslavenske cijoniste moraju napregnufi uzajamno svoje sfle. da potpnno izvrše svpju dužnost, da ojaćaju našn orgsniza c iju ujedinivši čitavo žiđovstvo u sistematskom skupljanju sredstava. Povisite šekel na 6 kruna, ispunite dužnost prema Restoration fundu (fcndu z* obnO\u) i prema narodnom fondn. U pogledu financijskih instjtucija smatramo poželjnom inicijativn u Važem vlastitom kfngu, I žalimo, da je doprinašanje §a strane zvaničnih cijonistjčkih sredstava nemognće. Događaji n Pale s tini dokazuju potrehn nesmahik s anih napora. (Posljednja reeenica oaakaćena i nerazumljiva.) Cijonistička egzekuttva.

Autoemancipacija.

ĐrugaSje nego u zeml]'amia, gdje živu žiđovak« mase, razvija ee kod na s pokret B'uteernanciip‘aeije Žideva. Tamo su židov■ke mase podvrgnnte iznzetnim zaionii nenedbama da od graana drngoga i trećega reda ne mogu da f**tan« > rsJmOpravnim « građanima (o

•jednabopnavnosti« &e nijeeu ustidffli sanjati) tna tomelju pukih papimatih držanrnih dekreta. Naiučili eu, da im oslohodenje može doći samo iznutra, iz viastttih TedovnO!, koje treha prtfbuditi, Osvijcetiti i org'anizorati u cilju ispravnog opredijeljivanja Žittova prema okolini i n svrhn postignuča najjačih temcilja za o'bezbjeđivalnje njtihovih životnah i razvojnih mogiućnosti. koje ovise prije svega o stupnju njiliove saraosvijesti i pOžrtvOvnosti i o njihovoj apoeiobnostj za Bolidarjtet i samopoarroe. Perijod autoemancipacijskog pokreta hio je u tim zomljaim sasvim prinodni prelaz od nkočenog ortodoksizma, naivnog hasidiZma i modnog m;2bkilizma do ozbiljnog židOvskog nacijonalizma j do progranoatskog cijonizma. Težnja za fflutoemancipaoijiom dade se svesti na niajjtdn’Oßt:' Viijn forrauflu: apOznati sama sehe. Nija t.> još nikafcav poli-. tieki pnoigram, a jedrva je uOpće kakav jx>aitivni praktični naidini program. Pa jpak je pmiuvjet za probuđenje židovskog nacijontalizma i utreniikom cijonizraa, koji tek dtaje savršene odgovore ua cijelj kompleks zamršen'oga židovskoga jntanja. Drugačije kod nas. Nđ putu k nizmu preskočili emo trerijod autoemiaucipacije. Stariji zatvorili su oči, da ne viđe i začepilj uši, da ne čuju novih istina, koje ođ njih traže nOvu orijenliaci}u i smetaju ih u njihovu miru. Ta bflo je tako lijepo vjenovati n antOhtonost, ravnopnavnost, 1 liberalmjOst i asimilaciju. kad su poslovji uz to dohrO išli! A za volju materijalnih probitaka i komoditeta vrijedno je ne biti previše osjetljivim! Tako Ftariji, koji zapravo ni nemađoše prava, da se u tomc ■pogleđu osjećaju BtaTcima. A mlađi, kpji dođoše u nešto intihiniji đodir sa svojom okolmom, te osjetiše. kako je trnovit put lasimilacije; koji osjetiše hladni odhojnl vjefar što puše iz vama i bacb ih uvijdk natrag- u one redove. koje oni hoće đa ostave i zahotnave; mlađi, koji nesmogoše dosta farizejštine. đa otklcme jake, argumente cijonizma i koji još ne jzgubiše toliko Ijudskog ponOsa, tc hi se vječito mogli narivavati; ti mlađi koliko ne postadoše kozmopolite ili Bocijali&te nđoše u cijonističke red Ove. I među tim mlađima hfilo je stanam, koji ue mogoše reprezentovati svijesno, pomlađeno židovstvo. I naša je dužnost bite, da pOvedemo hoTbu protiv sterilnosti toga dijela, u našim redOviroa. Valjtalo nam je daikle uiporno naglašivati svoj pro-

gram u evoj njego\-oj jasnoćl i čistoća. Valja har htjeti, ali svije Ono. jako i pošteno htjoti. Onda, nu samo onda možt i mOra od volje postati djelc. Dušovtio T,n*eporođenje samoga sebe. oslohođenja židorslkog čovjeka i sanrooprodije'ljeinje, stevljanje zahtjeva prema samima edbi prij« nego li staviroo žatjeve prema drugiroa, radjklallizovati se, odbaciti od niafeih duš* galut. to je cijonizam. PToturili &mo krizu. Možda je niaš broj «ada roahji nego nakon prevraita. Nu jiaoi smO, hormogeniji. Ztebili »mo mnogi haLast, nu druge smo tim većrna vezali uza ee. Tu je prije svega naša omilaidinja, koja ozhiljnO radi u našem duhu. A j>reko t« omMiine osvtojili mo i njihove roditeljske domove. Roditelji još poeve plaho slijiod* svoju djecu, još ne sarađuju aktivnO i ne moigu • na židovskonn odgoju svoj* djece. tek prate, a dogodice i piodupiru taj razvitak. Nu i u diušaraa roditćlja sviće slutnja, da se tu rađa novo židovstvo i &ve . se vfiše širi tlo, što će biti pripra'vmo i plodnosno, da primi židovsko sjeme. Val žigovske antoeroaicipacije kuca na vfata gotovo svake židovske kuće. I vrata se otvaTaju sv« šire I sve je više kuća, što pustaju k sebi židovstvo. Širi se, jača i raste židoveka svijestDoeadašnji rezultatj izbomog pokreta * jasmo su manifestinali pobjedničko prodiranje židovske autoemancipacije. Naglasfli smo opetovanO. da nam nije do macadaita- i da odlatlo ne iščekujemo bogzna kakovih Ikoristi. Nu do toga nam je, da ee Zidovi uvijek i svagdje jasno, isptravino i dostojno opredijele i da dokažu, da se i kao Zidovi, X>a upravo kao Židovi boće da poeluže svojim pravima, jedjnalko, kako hoće da vrše svoje dužnOsti. Pa ako se nadujemo nad dosele postignutim nepjesiroa kod komuualnih izbora, ondla prije svega zato, jer namia samima pokazuju, dokle emo nznapredovali u odgoju uaših Žiđova. A i zato, jer je postignuto pored odvraćanjla i zastrašivajnja sa stnane onih, kojd su doSele svojatali reprezentovanje našega židovstva, a ikoji su niastojali među Židoviroa šicriti strah«, što je vladao u njihovim vilastitim pri pomisli nla izgubljene pozicije. Vjerujemo, da će u buduće i oni, što su Ovaj puta još neodluoni stajali po stnakii, znati, gdje im je mjesto. Cast onimn, koji 6u veo’ovoga puta omogućili Ovu manifestaciju naše antoemiaincipacijel

GOD. IV.

UPRATA I UREDNIŠTVO ' OREB. ILICA BROJ 31 »11. KAT. *•••"• RU» V RAĆAJU.

21. aprila ISgQ. 7AGREB 4. ijara 5680.

Š PRETPLATA t OODIŠNJE KII -, POLUOOD. K 30-—, ČfTV«T®O f • K 15"— POJEDINI 8«.2 K.— IZLAZIT«! PUT

BROJ 11.