Жидов

ŽIDOV

GIfISIK'V FTPWVZI DOVS7VM

SVJETSKA GODIŠNJA KONFERENCIJA

Savez Cijonista Jugoslavije primio je od egzekutive u Londonu brzojav, u kome s e j a vlja, da će se svjet s ka godišnja konferencija, koja je bila sazvana za 4. jula u Karlove Vari, održati dne 4. jula u Londonu.

Obnova židovske općine.

Predstojnik zagrebačke židovske opći- • ne predao je demisiju. U novinama se rtategliasio kao uzrok neaaglasnoet Qa cijonistama. Kad bi Ovo bilo uzrokom demisiji, moralo bi bilo njega i njegovo predstavništvo već odavna sklonnti ma bo, da podu u nove izbore. Krajnje je za to doba i pretežni dio Židova u zagrebačkoj općina to želi. Duh vremena i duh židiovstva to neminovno iziskuju. Ako je konačno to spoznao predstojnik, još uvijek toga ne će da spoznaju njegove pristalice n predstojmištvu. Izabrani po neznatnom broju izbornika na osnovu jednoga TeakcijomafnOga, kurijsko-plutokrartskog cenzusnog izbornog sistema, oni hoće da drže vlast u ruci. štogod dulje mogu i ne će da uđu u nove izbore, jer predosjećaju, da je njihovo doba prošlo. Davno je već minuo perijod njihova mandata. Davno je demokratstvO zagospodovalo posvuda u našoj domovini, u ustavu, u javnom životu, n samoupravnim tjelesini®. Nemoguća je stvar, da židovska općina, ignorujući to, Ostane zadnjim utočištem reakciji. Osiječka je židovska općina provela nove izbore na Osnovni novog, demokratskog izbornog reda. No ondje je predsjednik cijonista. Ako se u zagrebačkoj našao jedan ljuti Tetakcijomarac. koji se izjavio protiv demokratske izborne reforme zato, što je cijonistički članovi zahtijevaju, evo 11 zona, bližih njemu po židovskom mentalitetu: bečka i berlinska. U Beču će dodala di a se vrše novi izbori. Zagrebačkoj općini i svim onim općinama, koje još imaju predetojništvo izabrano po zastarjelom izbornom sistemu, najpreča je dužnost, da promijene izborni sistem i da na osnovu suvremenog izbornog sistema naspišu izbore. Nama se tn ne radi ni o »osvajanju« ni o »pobjedi«. Ne ćemo da se borimo o ylast radi vlasti. AH nemoguće je, da n® židovstvu ostane odij, da mu je mal ne jedino jedna jaka ekonomska grupa odredila predstavnike i da se po njoj židovstvo sudi i osuđuje a reakcijonarstva. Općina treba da bude po svome predstavništvu odraz volje općinara. Predstavništvo zato treba da prolzađe iz živog, neposredne g učestvovanja i kontakta svih općinaif® s izabranima i da zadrži taj kontakt trajno. Treba dhkle propOrcijski izborni bez cenzusa j treba da po uzoru °s i ječke židovske općine opet uvede kao upravno-legislativni' organ općine glavnu skupštinu svih općinarav Ovako, jedino

ovako će općinari sami o sebi odlučivalti; njihov će interes za život općine i za život u općini iznova oživjeti i zamijeniti potpunu apatiju prema njoj, ako ne odvraćah] e, koje je zavladalo uzajamno između općiniara i njihovih »predstavnika)«. Predstavništvo će nošeno sveudiljnim referendumom svih općinara osjećati voću svijest odgovornosti. koje sad za cijelo nemia u punoj mjeri. Ono će dobivati živih pobuda i ići da ih ostvaruje. Svaka oligarhija s vremenom mora da se izrodi n vlast bez nja odgovornosti, i općinari, vldeći da po statutima ne mogu stvar mijenjati, a »predstavnici« da se drže u Vlasti ne po volji općinara, već po volja statuta, osjećaju predetojništvo kao nešto strano. Samo kod duševno i ćudoredno osobito odabranih ljudi može da se podnosi neko vrijeme putokratstvo; članoVi predstojništva zagrebačke općine nije Su— osobito odabrani... Oni toga još ovčais ne će da pojme. Zagrebačka je općina, općina kod zatvorenih prozora j zatvorenih vrata. Tek toliko je novog vjetra doprlo n nju, da se dotakao njezina predstojnika, koji, ne htijući da bude u promaji novoga duhaV sam uzmače. Otvorimlo vijećnici zagrebačke općine prozore i vrata! Zahtijevamo reformu izbornog redla a onda izbore! Ne će li davnašnji da čuju glas vremena bar, koji napokon nije tek židovski, pa zato ni oni ne bi smjdli da mu se ogluše, židovski općinari treba sama da nađu put®, kako će taj duh, a uza nj židovski, ući u vijećnicu. Nije dostojno na silu se držslti u vlasti i na silu ganantovati statutima jednoj grupi, vlast. Židovska općina nije ejkoijonarsko društvo, niti je njezino predstavništvo direktorij akcijonarekog društva. Današnje predstojništvo može sebi osigurati bar dostojan odlazak s pozornice: Neka Samio promijeni statut Općine i neka pusti, da općinari progovore.

„Nummerus clausus".

Pod duševnim vodstvom katoličkog akademskog društva »Domagoja* i katoličkih organa »Luči« i »Narodne Politike* udruženih sa Slovencima započela se u zagrebačkome medicinskome fakultetu akcija, koja ide za tim, da Se u uniiversitetu zagrebačkom uvede za Židove, državljane kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca., numerus elausus (procentno ograničenje primanja Židova u univeraitet). a inozemske Židove da se isključi iz univerziteta. Mal ne iz svih grupa studenata izuzevši Srbijance i komuniste pridružio se jedan dio studenata toj akcija. Demokratski zagrebački organ jednako kao i zajedničarski sekundira pisanju »Narodne Politike«. Slovenci’su sastavili statistiku, po kojoj je prOcenat Židova medicinara znatno veći no što je procenat Židova u pučanstvu (to se i bez statistike znalo, jer Židovi či-

ne saimo gradsko pučanstvo). Konstatuje se, da ima demonstratora i asistenata Židova i pobojaše ee za nacijontelni karakter zagrebačkog universiteta! Ova je akcija jedan besprimjerno reakcionarni varvarluk. Dojadio sn na cijelome svijetu samo dvije države bile uvele numerus clausus za Zidove: negdašnja carska Rusija i boljamka Rumunjska. U Rusiji se dokinuo izia Kerjenskijeve revolucije. Rumunjska će po Wilsonovim načelima, po principu zaštite nataijskih i konfesijskih minoriteta. usvojenih u mirovnom traktatu, valjda dokinuti tu reaikcijonairnu-' ustanovu. Preoataje sajmo hrišćanska Madžarska, koja je nasmogla toliko snage eamoobešćašćenja. da je Židove protjerala sa visokih škola, i studente i profesore, od kojih Su neki (Goldzieher) imali svjetski glas prvoga ranga. Da je ljudima oko »NaTodne Politike« uzor hrišćanske Madžarske vrhunac savršenstva, to nam je razumljivo, iako je u naljućoj opreci prema hnišćanstvu evanđelja. Da su našli i u drugim krugovima sljedbenika, to ne će služiti na čast Savremenom studentskom naraštaju« kalo ni koješta! drugo, što se'danas dešava u krugovima akademičara. Oni studenti »madžarski« Židovi, koji danas studiraju u zagrebačkom universitetu, podrijetlom su iz krajeva, koji će pripasti našemu kraljevstvu. Njima danas već ustavna načela jednakosti svih građana zajamčuju, a morat će im zajamčiti i u budućem ustavu, potpuno jednako pravo studija kao i svim drugim državljanima. Njihovo je pravo i to, da se služe svojim materinskim jezikom. Niko im toga prava ne može osporavati, a smiješno je, tjesnogrudhlo i lažno kaizafci, da oni govoreći stranim jezikom jer još ne znadu srpsko-hrvatski —• ugrožavaju jugoslavenski karakter zagrebačkog universiteta. To niti oni mogu niti misle na to. No ako je to jasno, jednako je za kulturna čovjeka i kulturnu naciju jasno i to, da visoke škole jedne kulturne nacije moraju hiti otvorene i stranim državljanima, kaošto i jesu posvuda. I danas studiraju Jugoslaveni u urtiversitetima »neprijateljskih« državh, a bit će docenata zagrebačkog medicinskog fakulteta, državljana Jugoslavije, koji su postigli dooemtstvo u zagrebačkom univeTsitetu po tome, što su Se kvalifikovali za to kao ateistenti profesora Židova u kojem »neprijateljskom« undversitetu. bili i njihovi demonstratori još prije, no što su valjano govorili njemački. Bečki je medicinski fakultet bio na najvišem glasu tako dugo, dok su profesori bili i CeSj } Židovi bez obzira na procente. Kašnje je počeo opadati, u. povodu hrišćansko - Socijalnog režima jednako protuslavenskog kao i protužidovskog. > Reakcijonaimost se svuda ruši. Hoće li se, da i nas nađe svoje posljednje utočište? Pa ako se to hoće; nije li Slovencima dosta, da eu ljubljanske vis. škole »čiste« od Židova (ali će vjerojatno u njima hite. to veći broj

GOD. IV*

JPRAVA I UREDNIŠTVO : ZAGREB. ILICA BROJ 31 111. KAT. ——• —RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

1. juna 1920. 7#GREB 13. sivna 5680.

PRETPLATA t GODIŠNJE K 60 —, POLUOOD. K 30-—, ČETVRTOG o-o- K 15-—POJEDINI 8R.2 K.~** IZLAZI TRI PUT MJESEČNO. -

BROJ 15.