Жидов

Za obnovu Erec-Jisraela.

Mojoj braći u svim zemljama galuta! Narod duha je narod izraelski. Već prd-40 godina počeo je on kolonizovati nazemljtfc jer je napokon shvatio, da ni an narod ne može živjeti bez tla pod nona- Ali se on ipak još nije posve iZlijecd Svoje prekomjerne duševnosti; l T toku minulih 40 godina sakupljali su njegovi zastupnica na II Svjetskih konsa. na konferncijama i zborovima bez »ju u svim zemljama svijeta. Držali su se konačni govori i nasta 1 a je ogromna ciklička literatura u Svim jezicima Ali zaboravilo na najglavnije: oslobodjenje ilie. otkupjenje tla, osiguranje temelja, no su 2 postotka palestinskog tla u nai posjedu- »Pametni i razboriti« narod, ■aktičnic narod nije mogao da razumije nastavnu istinu, koju su već naši predji, mids'ki mudraci eh vat UH: »En anaa la■k<aof!< (»Na zemljištu se ne gubi!«). Za • i vrijeme, dok smo mi govorili i diskunli, dosegla je cijena zemlje u Palestini *'vu visinu, db, smo mi bez pTetjerii]a izgubili stotine milijuna. Svatko bi morao uvidjeti, da s u sve izja\ lada a Sva politička prava bez ikakva tčenja i bez ikakve vrijednosti, iako mi ramo tla pod svojim nogama. Morao bi tko imati na umu, da nas ovamo vodi i>2v prema ovoj zemlji te da stoga mora* bilti pripravni da žrtvujemo za iki pedalj zemlje i najbolje. što imamo, jela otaca služe djeci kao putokazi«. Naš iotac Abrabam je platio za prvu ahuzu ašoj zemlji svoj najbolji novac 400 bmib sokola! Erec-Jisraeb će Se u idućim godinama itieki, ekonomski i kulturno razvijati ikom brz. Pm. Taj nam razvitak jamči tava V dike Britanije. Od godine do goe biti će oslobadjiatDje naše zemlje sve teže i skuplje. Pa ako ne Sada, kada? ko ne mi sami putem svoje narodne inueije, putem Židovskog Narodnog Fontko drugi! Do židovstva cijeloga svi-1 s toji, da shvati, što traži od nfais ozbiljno rijski čas. Židovski narod mora u naj°j mjeri staviti na raspolaganje Židovm Narodnom Fondu' sredstva, koja su rebna za otkup zemlje u najskorije vriie. 'Naša je baština pala u tudjinske ruke.« H naša najbolnija jadikovka- Nadošlo je ‘ enie > kada će ta baština opet biti naša, J zavisi o nama, samo o nama;

M. UsiSkin.

ŽIDOVI!

San io o nama!« To je Usiiškiioova poruz ■Ternšalajima vaskolikOm židovskom u g-alutu u času, kada je zajključsaarreroske konferencije mogućnost a f en ja bazelskogia progiraima postala •'kkom čiujenioOm. Velika jfi Britanija mandat nad Palestinom preuzda i zada ,! a tamo omogući izgradnju židovske r °dne domaje- Neka Se ne potejenjuje "'■mska odluka predstavnika svih veliaH bi bila kobna obmana, kad bi-0(1 te odluke očekivali vise, nego što 1 003 u ietinu pruža. Zaključak u Sam m ’ nam otvara široko polje rada i neomogućnosti, on daje našem koloniinom pothvatu političku bazu i javno-I>De garancije. Time su pale isve vanj-

ske zapreke i nasipi, koji su nam zatvarali put u Erec JisrJbl, a što je još važnije oduzet nam je izgovor, da mi ne možemo u Palestini praktički afirmirati fivtoju tisućljetnu čežnju za Cijenom. Vidika Britanija će omogućiti izgradnju židortislke narodne domaje, ali stav rad oko podizanja te domaje imia da obavi sam narod židovski. Jer ni jedna vanjska sila, nikakav politički akt nam ne može dati židovsku narodnu doma. ju, ako mi sami svojim radom i žrtvama, svojim trudom i marom ne osvojimo sve pozicije u Erec Jisraelu. Židovi! Sada, kada je cijonizam, koji teži-za osnutkom židovske narodne domaje u Palestini, osvojio sav prosvijećeni Svijet, mora on da osvoji i svakog pojedinog Židova. Židovska Palestipa ne će samo hiti spas i utočište za Stotine tisuća proganjanih Židova, nego će ujedno biti moralno spasenje i kulturno jačanje svega Židovstva uOpšte, jer će svaki pojedini Židov i u najudaljenijem kutu galuta osjećali blagodatan utjecaj židovskog ognjišta u Erec Jisraelu. Stoga je posve prirodno, da.su se Sada svugdje, a naročito u Americi i Engleskoj be/.iznimno svi židovski, pa i cijoni'Stički krugovi kao i oni, koji su do nedavna pobijali cijonizam Spontano pridružili tom u istoriji besprimjernom pothvatu židovskoga naroda, stavljajući u njegovu .službu pored svoje moralne potpore i obilna materijalna sredstva. No nije potrebno, da ukazujemo Ha ogromne novčane doprinose američkog i engleskog Židovstva za Obnovni Fond (Reatauiraition Fonds). Danas možemo radošću komstatovati, da i kod nas naiočito u Zagrebu probija spoznaja, da je prošlo vrijeme sitnih milodara, te da je sada nadošao čas, kada mora Svaki Židov makar i ne bio on cijoni s ta prema svojim imovinskim prilikama dati što obilniji doprinos za velebno djelo obnove Erec Jisraela. Iskazani su dosada doprinosi u visini od 20.000, 10.000 i 5000 kruna, koji su sabrani u Zagrebu, a mi očekujemo, da će se i sva oytal0( mjesta ugledati u uzoran primjer zagrebačkih ŽidovaNe smije biti ni jednog Židova, koji ne će doprinijeti svoj oboli za Obnovni Fond, a nijedan doprinos ne smije u ovom i toerijakom času biti manji, nego što bi odgovaralo imovinskom stanju darivaoca.

Iskaz darova

za obnovni fond. Osijek po 5000. Josip Zimmermann, Julio Herzl, Vilim Hahn, Emil Kraas, po 3000. N. N. po 2500. Josip Kraus, po 2400- O. W. po 2000 J. S. Adolf Kraus st., Sigfrid Poor, po 1400 Karl Olesinger, po 1200. David Tauber, Josip Gdrog, po 1020. D. J„ po 1000.— Karl Spitzer, Narodno trgovačko d.*d., Josip Goid'stein. I acg i Svečenski. Bela Buchwald, Hugo Boskovitz, Milan Rajčič, Bela Springer, Josip Mozes, Makso Buc.ilcr, Oskar Lustig, W. Breuer, Lavcslav Adler, Kaiser i Sterk, Edo Rosenwasser, Dragutin Biichler, Albert Grossmann, Adolfa Goldsteina naslj. po 800.— Eugen Ldol, Dr. Josip Horn, Adolf Adler, po 500 — Hrrman Ebrendiener, Lavosb» Singer, Sebvarz ‘ WamosJ.ie r , handor Sorger, Hugo Kolar, Tibor Scheiber. Josip Ehrendiener, Emil Turnovski, Teodor Schillinger, Hinko Wollner, po 400. Josip Kras, M. H., dr. Edtnund FiscJier, Ljudevit Ritscher, August Fischer, Simon Frisch, Jakob Schillinger, Adolf i Julijo Mahler, dr. Herman Weissmann, *) Uplate prima: Uprava Žid. Nar. Fonda u Zagrebu (Ilica 31), Banka za trgovinu, obrt i industriju u Zagrebu, Brodska eskoraptna banka u Zagrebu i sve mjesne cijonističke organizacije ili povjerenici Žid. Nar. Fonda.

Armin Klein, Dragutin Kolar, Filip Stein, Bela Fischer, Makso Njemirovski, N. N ~ Oskar Ziramermann, dr. Maksim Klein, dr. Geza Fein, Emil Eichhorn, Mermina Morvat, Vilim Singer, Josip Weingruber, po 300. Leopold Platzner, Sam. i Oskar Rottmann, Josip Eisner, Dragutin Scheiber, dr. D. F., N. N. Herman Pollan, Vlatko’ Steiner. D. B„ Q. S., dr. Izo Kovač, po 250 Josip Baneth, Miklos Kiimmelberg, 200. Adolf Zlatarić, Žiga Svečenski, Jakov Markus Berger, Anton Fischer, Vjekoslav Weiss, Ilona Kelo, Jakša Zimmermann, Leopold Tauber, Ljudevit Hofmann, Rudolf Ehrenfreund, Ignjo Horn, Hugo Herrnhut, dr. Ernst Fischer, Mavro Kiimmelberg, Samuel Kabiljo, dr. Julijo Kaiser, Mihael Rejchenfeld, Leo Engel, Adolf Engel, Gustav Hauslinger, Adolf Fischer, Jakob Gomboa. Jakob Salamon, po 160. Šarlota Frankl, po 150. Ignjo Bauer, Izo Fjuger, po 120. Eugen Lobi, N. N. po 100.— Ebenspanger, Mirko Lederer. dr. Makso Kaiser, Aleks Halasz, ing. Reich, Rikard Kraus, dr. Minko Plachte, Friderike Bauer, Armin Bruckner, Milica Leitner, Hugo Schwarz, Milan Eisonstadter. Paula Engel, M. Schon, dr. Srećko Milić, dr. Albert Stadter, Roza Fischer, Makso Schvvarz, Marko Zuckerfcerg, dr. Simon Ungar, Bela Frank, Simon Stein, Salamon Fuchs, Bela Friedtnann, Bela Baneth, Adolf Krakauer, po 80.— Ema Frankl, Eugen Reich, po 60. Josip Jakob Spitzer, Filip Lipa. pc 50. Filip Bang, Marko Kohn, Adela Miiller, Desider Fischer, Josip Melamet, Aieks Sternberg, ’ Antonija Griinhut, Vjekoslav Baran, Bela Grun, Vilim Steinitz, Jakob Bruck, po 40. dr. Leo Margulies, Josjas Heisle r , Jakob Fuchs, Eduard Zentner, Hcrma Roth, Natan Schwarz. Elza Hankin, Beno Kohn, Regina Ohrenstein, po 31. dr. E. Fischer, po 20. Pavao Kaiser, Josip Bruck, Neubauer, N. N„ Josip Taussig, Richtmann, Z. Abrahamsohn, Frida Kohn. Egon L6wy, Julijo Kaufer, Žjga Rubinstein, S. Kraus, Vilma Kohn, po 10.— Helena Selinger, Etel Jakob, Samuel, Šorš, sftnon Lebkovic, Josip Goldstein, Mavro Montag; Dr. Leo Schwarz, Dr. Pavao i Edmund Fischer - 86.499. prije iskazano K 35.500 ukupno K 121.999. Sanskimost po 100.— David Kabiljo, Jakob Aibahary, Kaim Hasson, Eliezer Z. Levj, po 50Blanka Hasson, Braco Hasson, Izak Hasson,’ David> Aibahari, po 80.— Izak i Avram Atijas, po 30 Benjamin Reich, po 20. Komonik, po 10.— Leon Levi. 740 Kamenagorica: Matilda i Julijo Jungwirth lOOflZagreb: Dr. B. L6winger 5000. Pika 5000N. N. 2000. Edo Gelb i Josip Rotstein 1000. , dr. M. P. 1000., dr. Hugo Kon 500—, Ig. Justitz 400.—, Viktor Hertman 200— 15.100. prije iskapano K 257.342.50 ukupno K 272.442.50

BROJ l‘.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

7

OTON STERK MIRJAM ST£RK rodj. NOVAK vjenčani 43 ZAGREB, u lipnju 1920.

FRIDA POL4.AK VIKTOR PODVINEC zaručeni 50 VINKOVCI ZAGREB

Dr. jur. RUDOLF POLLAK, ESTI POLAK, rodj. VALL vjenčani 51 U ZAGREBU, 13. lipnja 1920. Umjesto svake ine objave.

LOTIKA KOLMANN HINKO WEILLER KOPRIVNICA PISAROVINA zaručeni 52