Жидов

tan dio demokratske akademske OmteidineZloglasni je naime memorandum potpisao i velik broj studenata demokrata. Da se taj čin ne može čiste savjesti dovesti u sklad s načelima, na kojima bazira demokratska stranka, uvidjela je i napredna orala-' dina. pa je povodom antisemitskog pokreta sazvala naročitu sjednicu, na kojoj se imalo zauzeti stanovište prema tom pokretu. Medjutim do toga nije došlo- Na toj Su se naime sjednici sukobite dva skroz protivna nazora, a demokratska omladina, koja je upravo u takvom jednom konfliktu heterogenih duša trebala da pokaže jakost i anagru jedne disci plano vane, kompaktne, napredne grupe sa širokim vidokrugom, jasnim ciljevima i jedinstvenom opće oovječanskom ideologijom, nije imate smjelosti, da muževnim gestom istisne Iz svoje sredine reakcijomarstvo i da jasno afirmiše načelo, koje jedimo odgovara duhu vremena ii istinski demokratskom osjećam ju. Mjesto otvorenog, muževnog istupa, demokraHiJoi soi se studenti pribjegli komotnom oportunizmu, koji nije ni malo dostojan bezuvjetne napredne omladine, pa su zaključali, da ništa ne zaključe. Drugim rjječinn: napredna demokratska Omladina prepušta svojim pristašama na volju, da budu što hoće: naprednjaci ili natražmjaci. Zaista takav »zaključak« ne služi mia čast naprednoj akademskoj omladini. A kako će se tek jadno dojmiti-taj postupak onih nfiših tsumišljenika, koji su svojevremeno s pokojnim Janiušičem, s Petaujekom i drugima radali oko »Pokreta«, koji je tadfl bio organ t- zv. realističke omladine, prožete Masarykovim idejama! Glavna skupština židovskog gombalačkog j športskog društva »Makabi« u Zagrebu održala se dne 5. juna o. g. Otvorio ju je predsjednik dr. Dragutin Zwiehack osvrtom na zamjerao uspješnu djelatnost društva nakon pet godina zastoja uzrokovanog ratom- Ističe nacijoiftdno-nzgojnu. važnost društva, a u opreci e time nerazumijevanje današnjeg predstojništva židovske općine u Zagrebu, Činjenica, da društvo ima oko 500 redovnih članova i 60 utemeljitelja, najbolje dokazuje osijećanu potrebu i pravo na bivstvovanje društva. TJ izvještaju sekretara dra- Bra u na prikazuje se razvitak društva od njegova Osnutka do danas- Vježbalo je u novoj eri prosječno oko 150 članova. Gimnastičke i športske sprave znatno su se upotpunileDruštvo je izabralo vrsna učitelja u osobi g. Heruca- Dvorana se ukazuje već znatno premalenom- Sav se rad kreće ponajpače u pravcu učestvovanja kod židovskog omladinskog sleta u Osijeku- Osnioviaila se nogometna sekcija, oko koje je sebi stekao mnogo zasluga g. Nemšić, a trener joj je g. Koželnh. lzgradnja kupališne kabine na Sari omogućit će obrazovanje plivačke sekcije. Izvještaj ističe uspjelu plesnu zabavu »Makabija«. Blagajnik g- Hmko Stern izvješćuje, da je primitaka imalo društvo svega K 98-303.68, a troškova K 68-674-98. čista društveua imovina izniaša K 64.680. 1 8. Izvještaji se primaju na znanje d odboru se podjeljuje jednodušno apsolutan jDr. Licht predlažse protokolarnu zahvalu dojakošnjem odboru na neumornom i požrtvovnom radu, kojim je toliko mnogo i uspješno radio oko procvata društva, što ee pljeskom uz burno odobravanje prihvaća. Izabire se nfl to jednodušno ovaj od> odbor: pradsjedtnik dr. Drag. Zwieback, j potpredsjednik Julio Konig, I. tajnik dr. [ Otoo Braun, 11. tajnik Rikard Stern, i blagajnik Hinko Stern, blagajnikov za■* mjernik Dragah Pfeiffer, vođa Slavko l Deucht oružar Adolf Stern; odbornici: Štefa Rosenberg, ArtnT Fiirst, Hugo Schleeinger; nadzorni odbor: ! Oskair Weis e r, ing- Zlatko Roe e nb€rg i Drag. Steinhard; časni sud: > Dr. Mch t, Žiga Schulhof, S. L. R ada vM MakSo BorOvić i Rikard He rz e r. Dr. Zwieback razvija na to načela za budući rad; najpače naglašava potrebu najstrože discipline. U športskim sekcijama treba da odlučuju jedino športski momenti. Zaključuju Se promjene pravila. Izbori za židovsku općinu u Osijeku. Prvi izbori za židovsku općinu, koji su prema sadašnjem azlbomom redu apsolutnom većinom glasova donijeli potpunu pobjedu cijonista, bili su pa odboru trojice za rješavanje prigovora protiv izbornoga čina anuliram- Taj zaključak stvoren je i protiv zdravog razuma i pfflotiv jasnih ustanova statuta, ali nije bio motiviran zlom vjerom. Misao vodilica one nekolicine, boji su radili već i prije prvih izbora na kompromisu. bila je sloga sviju stranaka. Tome za volju oni su počinili i tu pogrješku. Oijonisti su kod drugih izbora mogli iznijeti još sjajniju pobjedu, nego kod prvih. No uvidjajući potrebu uvođenja propoTcijonalnog izbornog reda, oni 6U žrtvujući pw tome nažalost tako nužnu kollzekventnost stupili sa asimilautima u pregovore glede sklapanja kompromisa. ASimdlanti stajali su na stanovištu, da im mOra pripasti mjesto zamjenika predstojnika. No kad su tijekom pregovora uvidjeli, da na ovakav kompromis cijonistj ni pod koja uvjet ne će pristati, popusti ili su i tako je na£on čctrnajstduevnib pregovora napokon došlo 'do kompromisa. Prema kompromisu podijeljeno je općinsko vijeće po omjeru 3:2, a isto tako i pododbori. Na temelju toga kompromisa izbori su dne 9. maja, hvala partijskoj disciplini naših sumišljenika, koji su toga dana iznosili 90 % svih birača, prošli prema sporazumu- Cijonisti Su time i opet dokazali, da im je stalo do pozitivnoga nada, a ne samo do igranja izbora. Dne 30- maja sastalo se na poziv predstojnika dra Huge Spitzera novo izabrano općinsko vijeće na pivu, konstituirajući! sjednicu. Nakon što je predstojnik pozdravio novo vijeće i dao izraza veselju i zadovoljstvu nad složnim istupom obiju stranaka, te ga pozvao na savjestan i ozbiljan rad oko rješavanja svib zaostataka općine, prelazi se na dnevni red: izbor predstojništva, općinskog upravnog odbora, odbora za rješavanje prigovora protiv izbornog čina i poocjenhenog povjerenstva. Prema već ustanovljenom ključu i ovi su izbori obavljeni per acclamatioriem. Na dnevnom Su redu zatim tri predloga sa strane eijonfeta. Dr. Stadtler i drugovi traže bezodvlačno povišenje berivta učiteljskih sila, odnosno njihovo izjednačenje s državnim i gradskim učiteljima. Dr. Schwarz i drugovi predlažu, da bogoslovna općina votira stanoviti iznos godišnje Židovskom narodnom fondu- Budući da oba predloga Spadaju u kompetenciju

upravnog odbora, upućuju se oba pređi-, onamo. Napokon predlažu Mirko Kj i drugovi slijedeću rezoluciju na prihvi »Rezolucija primljena nia sjednici bog slovnog vijeća dfle 30- maja 1920. Povodu zaključka mirovne konferencije u San 5 mu, prema kojemu su velesile iskup U? Engleskoj zadatu riječ, da Palestina u postati narodnom domajom židovsko naroda, a da Se time ne će povrijediti taj re&i drugih naroda i konfesija u Balle-t; niti ugroziti ili umanjiti jednakopnavn Židova a drugim zemljama, daje bogošt no vijeće židovske bogoslovne općine Osijeku u ime Osječkog židovstva odnšl svom veselju i oduševljenju nad ovim p zitjivnim uspjehom djonističkoga pokret Kao predstavnik neznatnoga dijela židi skleka naroda nailazi se međutim i ono p nukanim. da velikim vođama židovskoj naroda, u prvom redu Wedzmannu i jj kolovu, a zatna i svima ostalima, izrazi i neumornom radu i željeznoj ustrajnu svoju duboku ♦ h vili n ost. Ti Su voj vjerno slijedeći stope neumrlog Teorio Herzla, uspjeli da Oživotvore rlsućljet san židovskoga naroda, da mu povra stani njegovu otadžbinu Erec-Jisra Sve židovstvo, što pojima veličinu ov iStOrijskog ea sa. prožeto je radošću ; p nosom, ono zadovoljstvom doživljava da kada se na židovskom narodu popravi prastara nepravda, pod kojom je Sve vrijeme živio kao bezkućniik. Duboko uvi reno, da će Samo slobodan židovski nan u slobodnoj svojoj otadžbini moći razvi Sve one sposobnosti, čije su pllodotnor ideje od pamtivijeka hranile zapadni svij« da će živući sopstvenim Svojina narodnu živoitom doprinijeti svoj udio vaskresonju srećnom razvitku čovječanstva, poziva b goštovno vijeće sveukupno židovstvo ( do skrajnjih mogućnosti pctp< mogne i podupre veliko djelo izgradii narodne židovske domaje u Palestini«. Ta je rezolucija prihvaćena većino« glasova. Ne ćemo da se gubimo u posmatraiii ma prigodom ovih izbora, niti hoćemo ( postavimo prognozu rada novoga vijeća odbora. Ostavljamo na stranu i pitanje, i li asimilanti, koji su i onako bez program« kane ozbiljno sarađivati. Nama je jed® stalo do oživotvonenja zadiaća, koje sn 5 postavili u općini cijonisti, i mi čekam« da ih oni i izvrše-

Mirko Kraus.

6

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 17

lemjsfca hogoStegna apćinai ßuni Kod ove bogoslovne općine imade odmah popuniti mjesto kantara koji ujedno mora da vrši funkcije vjeroui telja i šoheta. Isti mora da viada srpsk< hrvatskim i dovoljno njemačkim jezikor Plaća po dogovoru. Stan osiguran i besp!' tan. Putni će se trošak platiti samo akcepi ranomu. Molbenice sa svim ispravama n®< se šalju na adresu; bogoslovna općina

ZVONKO ŠORŠ BIANKA ŠORŠ rodjena EURST-WEINBERGER vjenčani WIEN ZAGREB