Жидов

fiu se iz komisije, koja se bavila organizacijom kongresa za raspravljanje sviju pitanja. koja Se tiču obnove. Tendencija) je toga zaključka, da spriječi zajednički rad sviju židovskih siki- • >Šlojme emune jiSraeil« izgubila je sav svoj utjecaj na židovske mase nadi svoje separatističke politike, koja se očituje u sprečavanju svake zajedničke akcije. Izliku za zaključak, dia Se povuče, našla je ortodoksna organizacija n zahtjevu, za jednakim brojem delegata, koji su priznati provizornom židovskom narodnom vijeću. »Šlojme emune jisrael < formalno je izvoljela. da broj delegata za kongres odgovara broju glasova, što ih je dobila njihova organizacija za poljski zemaljski sabor. Pokazalo se medjutim, da su cijoniste dobili na svojim listinama do 250.000 glasova, dok je broj glibova ortodoksne organizacije dosegao jedva 90 000Usprkos toga održat 6e se kongres, te se očekuje, da će njegova vijećanja ibdti od velike zamašitoeti za daljnji razvitak pari pomoćne akcije. Dr. Stranchet izabran u rumunjsku komom. Židovske novine javile su, da je dr. Straueher izalvrau u senat. Kako naknadno saznajemo, nije izabriSu dr. Straucher u senat već u komoru, tako da Bukovina salije u rumunjsku komoru 2 židovska poslanika (dira. Stranchera i dr- PJstinerat. U zadnji su čas promijenili židovske kandidature. tako tu su kandidirali za senat Ira. Ebnera. (Izbori za senat obavljeni Su 3d. maja, no rezultat još nije poznat.

Iz Jugoslavije.

Cijonista Jugoslavije primio je na pismo, koje je upravio predsjedniku ministarskog Savjeta, g. dru. Milenku V e fini ć u. Ovaj odgovor:*) Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca Kabinet precfcednika ministarskog saveta 28. maja 1920. BeogradPredsedniku saveza cijonista Jugoslavije- Po nalogu Gospodina Predsedlnika Ministar. Saveta čast mi je izveetti Vas. da je Gospodin Predsednik primio Vaše srdačno pismo od 20- misija o. god. i da Vam blagodari na lepd.ni oSećajima u njemu izraženim. Gospodin Predsednik je ceo svoj život posvetio osećanju nacionalnog oelobodjenjia j ujedinjenja našega naroda, te nije nijednog momenta sumnjao, da Ostvarenje te velike ideje pretpostavlja i oslobodjenje ii grupisapje i Svih ostalih naroda u slobodne i nacionalne države. Zbog toga je on, radeći na oslobodjenju našega naroda, radio i na oslobodjeiuju Vaših eafplemenika, za koje gaji poštovanje i veru, da će onaj deo njihov, koji je n slobodnoj Jugoslaviji, svima silama težiti da se naš državni život kreće ka opštem radu i blagostanju. Molim Vas, da i ovom prilikom primate uverenje moga poštovanja. Po naredbi Predsednika Ministarskog Saveta šef kabineta dr. Drag. Skarić. Savezno vijeće. Radini Odbor je zaključio, dia ee ovogodišnje savezno vijeće održi u jesen iza sukoba- Mjesto i dan zasijedanja biti će pravovremeno objavljeni. Antisemitski pokret na zagrebačkom univerzitetu. Mi smo se u prošlom broju u posebnom članku osvrnuli na antisemitsku aciju reakcijionarne grupe univerzitetskih studertata, pa ćemo sada samo da Obavijestimo svoje čitaoce o daljnjem toku toga pokreta- * Radi tiskarskih pogrešaka u zadnjem broju donosimo ponovno tekst ovoga pisma,

Antisemitski dio univerzitetskog djaši v a predao je 4. o. mj. akademßkome Sefliaitu memorandum sa 340 potpisa. UzgTedico primjećujemo, da na samom medicinskom fakultetu imade 870 sdušača. U tom se memorandumu traži, da se »relegira ju< svi inozemski židovski studenta sa zagrebačkog univerzteta te dia se za domaće Židove uvede »numeru® clausus«. Nato je Žid- A kad. Potporno Društvo predalo akademskom senatu slijedeći podnesak ispred židovskog dj>aštva nia zagrebačkom univerzitetu: Akademskom senatu sveučilišta kraljevstva SHS. »Prema novinskim vijestima predao je antiemitski dio djaštva medicinskog i veterinarskog fakulteta Ovog sveučilišta memorandum. uperen protiv štud'ijia Židova u zagrebačkom sveučilištuPotpisano Ž. A. P. D-, kiao predstavnik židovskih studenata zagrebaičkog sveučilišta drži suvišnim, da naročito upozori na rasnu mržnju, koja je điktovala taj memorandum, a koja izbija toliko očito iz svakog njezinfci retka, najpače iz činjenice, što Se po priznanju pokretača toga memoranduma njhovu stajalištu pridružilo i njemačko nacjonalno djaštvo uz koncesiju, da još godinu dana smije dia govori njemački i u tom jeziku da polažu ispite, a dalje iz činjenice. da Sg židovskim studentima iz otprije jugoslavenskih zemalja našega kraljevstva zacijelo ue može spočitnuti, te bi govorili ikojim drugim jezikom no brvatskosrpskim, pa ipak ee za njih traži numeru® clausus. Ovi fakti isključuju miaprcd svako stvarno raspravljanje s pokretačima toga pokreta, koji se u izvjesnom novinstvu naviješta kao preteča antisemitske dikcije u širokim masama" Potpisano društvo želi stoga samo da koHstatuje z>a karakterizOvanje tendencijoznosti brojčanih data u antisemitskome memorandumu, da iz same Madžarske niti stigoše, niti stizavaju ikakovi transporti židovskih djhka, već se može podacima o zavioajaiosti u kveSturi ovog sveučilišta utvrditi, da ti madjanski Židovi potiču iz krajeva, koji i>o mirovnome paktu pripadoše našemu kraljevstvu, ili batr iz krajeva, za koje je to pred koji dan još bilo sporno. Bilo bi nečedno, kad bismo ovOme akadempkome senatu išli da tumačimo temeljna đržavljianska i slobodnjačka prava, koja su osnovka svjaike ništavne demokratske države. O tome je doista suvišno, da još išta iznesemo protv zahtjeva aa nnimerus c4ausus. No potpisano društvo jednako drži, da je pred ovim vrhovnim forumom našega prvoga znanstvenoga instituta Suvišno posebice zastupati stajalište, da njegova vrata treba da budu otvorena svakome, pa i strancu, koji u njemu traži znanstveno obrazovanje, pa da prema tome ne može jednome natražnome skupu uspjeti, da ga degraduje u očima kulturnoga svijeta. Nikoji od članova ovoga društva, bez obzira na njihovu zavičajuost. ue može i ne će, da ospori južnoslavenskog karaktera Ovog Sveučilišta, koji ipak naši članovi jednako. kao i prosvijetljeno djaštvo u opće ne može dh smatra ugroženim ipdiddLatskom inostranih studenata, makar se Oni služili svojim materinjim jezikom jednako, kako će svaki osviješteni Jugoslaven tražiti, da Se jugosalvenski studenti u svakoj stranoj visokoj školi služe svojim materinjim jezikom. U ime cijouj-tičkog dijela svojih članova želi ovo društvo još da istakne. da je tvrdnja antisemitskog memoranduma, te hi se eijoniste odvajale od Svake jugoslavenske akcije, u protimbi s činjenicama jednako kap i to, te bi takozvani madžarski Židovi billi cijeniš te. što oni sad bar najpretežnijiim dijelom niijesu. Kako je tu nabačeno jedno naskroz političko pitanje, koje se može prema partijskom stajalištu raznoliko da tumači i izvraća. to potporno društvo pred svojim akademskim predstavništvom ne će da raspravlja o tome pitanju.

Konačno potpisano društvo drži, da bi diralo u dstojaitetvo ovog akademskoga se. nata, kad ta ovo svoje očitovanje završilo kakovim apelom na nj. Za Z. A. P. D.: Predsjednik: Fčlita Barun v. x, stud- agT- Tajnik; Gjuka Kohn. v. r., stud. ing. Na koncu valja spomenuti činjenicu đa su prema našim informacijama antisemit skd memorandum potpisale i dvije laraelitkinje Mojsijeve vjere, čija imena predajemo ovim Sudu dijele čestite javnosti, bila oflia židovska ili nežidovska- To su neka Tea Se (fen k Zagreba i Frilda Rappaportov a iz Beograda. Ta je činjenica ujedno značajna i za moral sakupljača potpisa. Mitrovi c a. Dne 10. maja predavao je naš vrli sumišUjenk g. dr. I. Altaraz o temi »Herojstvo u listorjji židovskoga naroda« te je Sve prisutne zadivio. Brojni nežidovi $ mnogo Su interesa saslušali predavanje, ( e je na njih ostavio predavač takodjer duboki dojam Drugi dan bilo je u počast gosta sijelo, te je i tom zgodOm dr. Altaraz držao »0 programu cijoniama< vrtio je lijepo govorio g. David Levi. Sisak. Na vijest, da dam je Palestina opet po vraćena, pozvala je mjesna cijonistička organizacija bogošitovnu općinu, da održi svečanu službu božju, što je ista ma dan Šavuota i učinila- Brojno općinstvo pribivalo je svečanom bogoslužju- Babin Dr. Heiss je lijepim riječima ocrtao značenje Cijena za nas, te važnost odluke u San Bernu. Svečanost završena je pjevanjem Hatikve, koju su skladno pjevali članovi omladinskog društva »Makalbeja«. Sanski most. Vijest o zaključku u Sam Bernu, kojim se riješila Sudbina Palestine kao židovske narodne domisle, izazvala je i ovdje veliko oduševljenje. I ako je u našem mjestu tek neznatan broj Židova proslavili smo oVaj ietorijski momenat doličnim načinom kakogod su nam to naše sile dopuštale. Iza svečane službe zahvalnice u sinagogi priredilo 8e na večer sijelo n društvenim prostorijama. Toliko put pjevana Hatikva drukčije niam se dlanas pjevala, jer iz svake riječi osjećali smo vćlik zanos, ostvarenu našu nadu. U duljena lijepom govoru, koji je popraćen srdačnim odobravanjem, razložio je g. David Kabiljo znamenovanje zaključka u Sain Bernu, te ostavio dubok dojam na slušatelje. Tom je zgodom sabrano za Židovski narodni fond 740 K. Utakmica Makkabija u Križevcima. U ponedjeljak 24. Svibnja o. g. odigrao je »Makkabi« prijateljsku utakmicu u Križevcima, sa tamošnjim šport, klubom »Gradjafllski«, koja Se je isvršlla sa rezultatom 1:0 za »Makkabi«. Igra jo počela vrlo Oštrim tempom i ugrožavalo se sad jedna, sad druga vrata. Nakon uzaludnih pokušaja s jedne i diruge strane, da se postigne koji goal, svršilo se prvo poluvrijeme 0:0. U drugom poluvremenu postala je igra sa strane Gradjanškog vrlo surova. U 84. minuti padia jedini i odlučujući goal za »Makkabi« scortiran po We b e ruOd Makkabija su se istakli slijedeći: gOalman Spitzer, koji hvatao nekoliko vrlo teških lopti, baekovi Klaber-Šor.š i. Jumgwirtb F- a od Gradianskog HeTuc K- prijašnji najbolji igrač Viktorije i \Virth-20. lipnja polazi Makkabi na svoju treću provincijalnu utakmicu u Bjelovar, proti B. Š. K. M.

Književnost.

Pje s me Miroslava Feldmana »Iza sunca«. Feldmain je mlad 1 ! J e vrcj našeg nemirnog doba, dota dubokih osjećaja, živčanih profinjenosti, Moztatrtovih mekanih melodija i futurističkih akoradia u duTu. On nesvije»-no proživljava u sebi borbu istočite kulturne čežnje srca i zapadne civilizovane erotične dekađenee- U njemu je dubok osjećaj svemirske boli. budistička Samilost i težnja za nirvanom, ali i ona etička socijalna volja aa aktivnim Oplemenjivanjem ljudskog života.

»ŽIDOV« fHAJHUDn

Broj 16.