Жидов

ŽIDOV

GlfiSHB-Z'V RTWVZI DOVSWW|

K godišnjoj konferenciji u Londonu.

Godišnja cijonistička konferencija sastala se dne 5. jula u Londonu. Vodstvo je već nekoliko puta sazvalo konferenciju, htjelo je da sazove kongres, ali nesredjene političke prilike onemogućile su sastanak. Sva židovska javnost, prije svega cijonistički svijet, nakon zaključaka u San Remu nestrpljivo je iščekivala čas, kad če vodstvo moći sazvati široki forum, da se raspredaju sva ona važna pitanja, koja su odlučna za našu budućnost, da se stvore zaključci za rad, koji moramo neminovno započeti, te da dobijemo od vodstva jasnu sliku o mogućnostima, s kojima možemo da računamo. Godišnja konferencija, prva nakon dugog prekida razdobljem svjetskog rata, imat će da odobri vodstvu dosadanji rad i da s njime zajednički raspravlja o potrebama najbliže budućnost?, o praktičnom provedenju svih pitanja, p kojima smo kroz godine teoretizirali, o potrebama zemlje, koje traže, da im s mjesta udovoljimo, ne ćemo li, da nam se kasnije spočitne, da nismo shvatili važnosti momenta i da nismo bili dorasli svojoj zadaći. Politički cijonizam 'postigao je svoj diplomatski cilj: internacijonalno priznanje njegovih postulata. No tim teža biva zadaća, koja nam se namiće, koju ima da izvrši vodstvo cijonističke organizacije i svaki Židov, koji još osjeća ikakove žive veze sa židovstvom. Zadaci časa sile nas, da svoje metode rada, u skladu s dojakošnjim ciljevima, priudesimo golemoj koncepciji izvađanja, koncepciji, koja ima da se stvori voljom i saradnjom predstavnika naroda u Londonu. Cijonistički će rad odsad biti ne samo kud i kamo raznovrsniji i realniji, jer ide za ostvarenjem, nego on treba da bude vidna rezultanta najjačeg napona svih individualnih i kolektivnih sila. Imajući u vidu misao izgradnje buduće narodne domaje u Palestini, ona od nas traži kudikamo više i veća naprezanja-no dojakošnji rad. Ako se dosad radilo o provadjanju općeg našeg postulata, o priznanju židovskog naroda i njegovog neospornog prava na Palestinu, danas se radi o mobilizaciji svih materijalnih i duševnih sila židovskog naroda, da u okviru mogućnosti, koje nam daju zaključci u San Remu privedemo ostvarenju ideal židovske narodne domaje.

S toga je s napetošću i uzbudienjem upravljen pogle'd cijelog židovstva u ovaj čas prema Londonu, gdje su se sastale najbolje sile našega naroda i naše organizacije: oni, te su na svoja leđja preuzeli sav teret odgovornosti za rad oko osiguranja židovske budućnosti i oni, koji su voljni, da ne samo svojim votumom odobre dosadanji rad, da dadu vodstvu novih pobuda i poticaja, već da i sami preuzmu dio rada, da zajednički s vodstvom u smislu stvorenih zaključaka nastoje oko provađanja potreba i zahtjeva velike zadaće. Zaključkom u San Remu dali su nam narodi, kako smo to već češće istakli, tek okvir mogućnosti, kojemu ćemo mi sami, prema svome najdubljem uvjerenju, dati sadržinu. Valjat će s toga pozabaviti se u prvom redu s političkim pitanjima. Do danas nam nije poznato, u kojem će odnošaju stajati cijonistička organizacija prema mandatarnoj vlhsti. Znademo tek iz sporadičih izjava vodstva i_ iz razlaganja Lord Curzona u engleskom parlamentu, sasvim općenito stajalište, što će ga Engleska prema židovskome narodu zauzeti : da je Engleska voljna osigurati pod svakim uvjetom ostvarenje židovske narodne domaje, ali nam fale svi detalji. Ponajprije a to može da je od sudbonosne važnosti s ekonomskog gledišta pitanje-granica na sjeveru, koje još nije riješeno i koje još Velika Britanija ima da raspravi s Franceskom. Vodstvo će sigurno na povjerljivim sjednicama podastrijeti tačni izvještaj o stanju stvari, iznijet će zahtjeve, koje je stavilo u ime židovskoga naroda i garancije, koje će nam dati mandatarna vlast, da nam omogući izgradnju židovske Palestine. U tom kompleksu pitanja je za nas od osobite važnosti pitanje buduće kolonizacije. Do sad, gotovo tri godine nakon okupacije Palestine, još su nam uvijek zatvorena vrata za kolonizaciju velikih židovskih masa i tek pojedine male grupe dobile su za useljenje. Uvedenjem civilne uprave, naročito imenovanjem Sir Herberta Samuela vrhovnim komesarom, možemo uočiti promjenu i dobru volju Engleske, da savjesno ispuni zadanu riječ. No potrebe zemlje i položaj židovstva u galutu iziskuju, da se pitanje useljivanja smjesta riješi i da se započne odmah s velikim pripravnim radom, koji će nam tek omogućiti kolonizaciju u većem stilu. To spoznaj« i krugovi izvan židovstva, kako

svjedoči rezolucija engleske Labour Party. S tim u savezu morat će se ustanoviti naša politika prema Arapima te naći način, kako ćemo s njima u miru i prijateljstvu moći zajednički poraditi oko procvata zemlje u interesu našem i njihovom. Mandatarna vlast morat će u tom pogledu najpripravnije podupirati nastojanje židđvskih vodja i svojim držanjem pokazati, da jpj je ozbiljno stalo do ostvarenja židovske narodne domaje. Arapi će se sprijateljiti s tom činjenicom i upoznat će, da njihovim aspiracijama na Palestinu, u smislu prisajedinjenja panarapskoj državi, nema mjesta. Uvidjet će, budemo Ii znali pogoditi pravi put, da židovska kolonizacija i njima donaša obilne koristi i sami će s nama poraditi, da položeno temelj uzajamnim prijateljskim odnošajima. Ne može da bude zadatak ovih redaka prikazati iscrpivo sve probleme, kojima će se pozabaviti konferencija. Znamo, da se tu radi o preobilju pitanja, na koja moramo dobiti definitivan odgovor. Znamo i to, da nam vođje i konferencija mogu dati tek smjernice, no da o nama. o jakosti naše volje i požrtvovnosti, do koje ćemo se uzdignuti, zavisi koliko ćemo ostvariti od onoga, što će konferencija zaključiti. Na židovski narod nikad se nisu dosad stavili tako veliki zahtjevi, no nikad nijesmo ni imali, da ispunimo toliku zadaću. Konferencija morat će da bude a i bit će svjedočanstvo naše konstruktivne volje i naših konstruktivnih sila ne samo u pogledu ekonomskog razvijanja zemlje. Sav financijski, politički, ekonomski rad, a ne samo kulturni, morat će se vezati s etskim zahtjevima najboljega, pijonirskoga dijela ■ašega naroda. Onoga dijela, koji daje najveći zalog u rad oko obnove: sav svoj' , mladi, fizički život, e da mu se ispuni obnova njegova duševnoga života u čistom ćudoređu i altruistički u cilju budućnosti, o kojoj su naše sanje jednako neoskvrnjeno idealne i čiste, kakove su bile u početku cijonističkog pokreta. I konferencija treba da bude i bit će neodoljivi poziv na svaku židovsku jedinicu u židovskome narodu, da dade najveći svoj zalog u zajednički rad sa maksimumom požrtvovnosti i maksimumom oduševljenja. Ta radi se o životu naroda, budućnosti, o obnovi kulturne i ćudoredne baštine otaca; pastira i ratara, iz kojih su se rađali Proroci, Psalmiste, Preporoditelji.

GOD. IV.

UPRAVA I UREDNIŠTVO : ZAGREB. ILICA BROJ 31 111. KAT. ... .00.0.0.00.0.0. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. .0......................

2AGFEB 15. srpnja IS2O. 29. tamusa 5680

PRETPLATA s GODIŠNJE K 66 —, POLUOOD. K 30-—, ČETVRTOG. .......... K 15-—POJEDINI 8R.2 K.“” IZLAZI TRI PUT MJESEČNO. ••••—•

BROJ 19.