Жидов

ŽIDOV

GlfSlS-Z'V PITANJA-Zl DOVS'RA 1

Godišnja cijonistička konferencija

Prvi dan Velika množina sakupila se u MemorialHallu u Londonu 7. jula, kad se otvorila godišnja konferencija. Galerija je bila prenatrpana. Članovi pukovnije „Judeans* vršili su službu počasne straže. Dvorana je bila urešena britanskom zastavom i slikom Teodora Herzla u modro-bijelom Davidovu štitu. Nahum Sokolov u savršenom jevrejskom jeziku drži pozdravni govor. Uza nj sjedi Weizmann, a na platformi ostali predstavnici. Pribiva i lord Rothschild. Pozdravni govor Sokolova. ••Poštovani predstavnici cijonističkeorganizacije, delegati godišnje konferencije, po želji i po odredbi Akcijonog Odbora ja vam nazivam dobrodošlicu i pozdravljam vas u godišnjoj konferenciji. Radosno vas pozdravljamo, svoje suradnike. Duga je bila noć našeg rastanka, puna briga i bola. Hvala Bogu, noć je minula; putevi od zemlje do zemlje, od srca do srca iznova su otvoreni i danas se opet sastadosmo kao braća ujedinjena pod miroljubivim i slavnim barjakom Cijonoviml Prilike nijesu još posve normalne. Put od Armagedona do Arkadije može se prevaliti samo postepeno. Nadamo se, da ćemo biti domaia u stanju sazvati redovni cionistički zbor. Za sad ipak ukazuje se održanje godišnje konferencije kao maksimum onih forma sastanaka, koje propisuju naši statuti, a koji se mogu održati u današnjim prilikama. A i u ovoj ograničenoj formi bio je ovaj zbor omogućen jedino olakšicama danim po vlastima ove zemlje i duhom požrtvovnosti u našim redovima. Znamo o poteškoćama, koje su mnogi od vas imali prevladavati prije no su stigli ovamo: ali što su zapreke onomu, koji je prožet velikim idealom? U našoj se cionističkoj terminologiji običaje nazivati godišnja konferencija „malim kongresom*. Formalno laki naziv može da je ispravan; ali u stvari i što se tiče ove konferencije bila bi primjena ovog naziva podcjenjivanje njegova istinskoga znamenovanja, njegovih velikih zadataka i očekivanja židovskoga naroda. Važnost konferencije leži, prije svega, u činjenici samoj, da se održaje. Ona obilježuje povratak cijonističke organizacije k njezinoj pravilnoj djelatnosti. Rat je uzro-

kovao neku vrstu potrebnoga moratorija, koji je za trajanja toga perijoda silio, da se uzdrže na snazi posljeci prijašnjih izbora, mandata i obveza, a da nijesu pojedinim odjelima učinile mogućim, da ispunjavaju svoje dužnosti neokrnjeno i tačno u skladu sa statutima. Uzaludno bi bilo pokušati da se ikog učini odgovornim za to stanje stvari. Sve interteritorijalne organizacije bile su primorane, da se prilagode ovom vis maior; neke od njih obustavile su svoju djelatnost, neke su je smanjile na minimum, nijedna nije bila u stanju, da provede nove izbore, mandate i t. d. Pod pritiskom činjenica i imajući na umu vrhovne interese našega pokreta bili smo primorani da se latimo onih dužnosti, koje se nijesu mogle odlagati i o kojima je zavisila cijela budućnost našega pokreta. Nakon što su prošle anomalne prilike, imademo da vam podastremo rezultate izvršenog rada. Ova velika skupština imat će se baviti faktima i problemima, kakovih nije još bilo u istoriji cijonističke organizacije. Drugi važni faktor ove skupštine jest mjesto, gdje se održaje. Sakupljeni smo u glavnome gradu Velike Britanije. Nije to prvi put, što smo ovdje sakupljeni. Prije 20 godina najveći od naših vođa, nikad nezaboravljeni Teodor Herzl, otvorio je cijonistički kongres u ovome gradu. Vizijonarnom jasnoćom predviđao je, da je budućnost cijonizma vezana britskim narodom. Evo nas ovdje, u centru cijonizma, na pragu njegova ostvarenja. Ali najznatniji aspekt sadašnje konferencije jest vrjieme, u koje se održaje. Gospodje i gospodo, Palestina je povraćena sebi i Izraelu i mi smo opet zauzeli svoje mjesto između naroda svijeta. U svijetu, u kome narod za narodom traži svoje pravo, da dođe do izražaja u svome prirodnome karakteru kao porodica, koja nije zato tu, da bude tek piedmetom političkih kombinacija; i u doba, kad se mapa svijeta preudesila uz primjenu ovog velikog načela. Sto je jednostavnije, prirodnije i neminovnije od prava židovskog naroda, da ima svoju narodnu domaju u Palestini? Pa uza sve to, moralna se pobjeda cijonizma mogla samo u sanjama zamiiijati tek u proročanskim obrisima. Dva su tisućljeća proSla, otkako smo iz-

gubili zemlju svojih otaca. Kolikod imali drugih moralnih i intelektualnih darova, nedostajalo nam je ono, ito ljude čini narodom i što ga osposobljuje, da gradi svoj rođen dom. Svemu tome sad je kraj, nadamo se, za uvijek. To je veliki trijumf pravedne i plemenite stvari. Nema dogođaja ni u starome ni u sadašnjem dobu, koji bi spajao toliko razloga za čestitanje sa tako malo razloga za nezadovoljstvo, koje zamračuje satove radosti ili ugrožava budućnost. Velik je istorijski događaj, da je jedan tako dugo potlačivani narod na koncu našao svoje mjesto i svoje ime u zajednicama svijeta. Velik je istorijski dogođaj, da se nakon toliko iskušenja, toliko nevolja, toliko katastrofa, jedna stara zemlja povraća opet civilizaciji i slobodi. Izrazujemo zahvalu Bogu, koji nam je dao da budemo svjedoci velikoga događaja obnove židovske narodne domaje. Iskreno smo zaduženi za simpatije i obodrivanje sa strane Franceske. Veliki franceski narod već je davno prije iskazao neprocjenjive zasluge emancipaciji Židova. A sad, uvjeravanja potpore, zaodjenuta u državničke riječi visokoga duha, koja je na nas upravila franceska vlada, obilježuju veliki progres u priznavanju židovske narodnosti i njezinih istorijskih prava u Palestini. Jednako iskazujemo poštovanje i blagodarnost vladi i narodu Ujedinjenih Država Amerike, koje su bile bedemom pravu i pravdi i obranom slabima protiv nadmoćnih, za veliku pomoć, koju su nam dale. I spominjemo se sa zahvalom i ljubavi moralne potpore Italije i odobravanja Balfourove deklaracije po malne svim drugim vladama i narodima. 1 ne samo vlade nego i velika organizacija rada, predstavnici radničkih klasa, koje su branile pravo i pravdu, davale su nam svoju pomoć. U ovoj svečanoj zgodi želimo da izrazimo svim svojim podupirateljima svoju srdačnu hvalu. Ali politička djela u najvećoj mjeri ima da zahvalimo držanju židovskoga naroda za trajanja netom prošlog tužnog vremena. Jest, vremena su bila neobično tužna, pa i prema našim martirstvima u prošlosti. Naše su mase u istočnoj Evropi proživljavale užas smrti u sedam krugova pakla. Dostatno je spomenuti silne masakre a

god. IV.

UPRAVA I UREDNIŠTVO : ZAGREB. ILICA BROJ 31 111. KAT. ... hmm imn»« RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

ZAGREB 26. srpnja 1920. 12. aba 5680

PRETPLATA« GODIŠNJE K 60—, POLUOOD. K 30-—, ČETVRTOG ~~~~K 15*-POJEDINI 8R.2 K.~~ IZLAZI TRI PUT MJESEČNO.

BROJ 20. V/ IV