Жидов

Ukrajini. Za ovo hladnokrvno übijanje cijelih zajednica ne može da nađe odrješenja ni nebo samo ni sve milosrđe anđela. Nema primjera, koji bi bio ravan ovome strašnome silaženju čovjekove prirode u primitivnu brutalnost i kanibalstvo. To je djelo, koje je u svome užasu i bezbožnoj besmislenosti zapanjilo svijet i vikalo za odmazdom. Nebukadnezar je bio plemenit, kad ga se usporedi s ovim übojicama. Ali osjećaj osvete nama je stran. Neumrla spomen sačuvat će se uspomeni naših martira. Suze, što kapaju na njihove grobove, samo će, nadam se, produpsti snagu židovske narodne svijesti i s vremenom će ih osušiti sreća, što ćemo opet imati svoj dom, dosta jak, da nam obezbijedi blagodati mira i sigurnosti. Sve, što je snažno i ozbiljno i poštovanja vrijedno u židovskome karakteru, obnovilo se u posljednjih nekoliko godina. I stajalište židovskoga naroda prema cijonizmu bilo je dokazom, da, iako se razlikujemo u nekim pogledima, ipak imo zadahnuti jednom misli i željom, koja nam je zajednička: naime, da obnovimo Erec Jisrael u njegovoj davnoj gloriji. Ova solidarnost, ova manifestacija židovskoga općega mišljenja, privađa važan elemenat našoj organizaciji. Odluke u San Remu najsvečanije i najoduševljenije su se proslavile diljem svijeta. Kad prođe svetkovanje, imat ćemo dž izradimo svoju veliku zadaću, da obnavljamo trijezno, mirno, neofenzivno. Intelektualna priroda našega naroda takova je, te iziskuje, da svoju stvar prosuđuje ne samo u njezinim emocijskim pogledima, već i hladnim, strogim razmatranjem, s kojim smo privikli, da pristupamo znanstvenim problemima. Obnovljeni slobodom mi ćemo u slobodi tražiti sporazum između raznih narodnosti i dijelova. U istinu, ako se uzdignemo nad sitne oprečnosti ovoga časa, čini se više no apsurdnim, da bi se ikoji drugi narod na bližnjem istoku sam uzbunio, e da omeće osnivanje židovske Palestine. Vjerni načelima narodnosti, religijske slobode i jednakosti mi ćemo provađati stalnošću svoje odluke i predusretljivošću svojih djela jedinu pravu i moguću politiku u odnosu prema arapskome narodu i hriščanskim zajednicama politiku solidarnosti i uzajamnog pomaganja. Naša budućnost ostaje u našim rukama. Zavisi poglavito o našoj vlastitoj sposobnosti za inicijativu i kontrolu samih sebe. Valja da očitujemo, te smo kroz sve te tmurne vijekove potlačivanja sačuvali zbiljsku narodnu svijest i da židovska domaja ne će da bude umjetna tvorevina. Pred vama je, u istinu, naporna zadaća, ali u nama je sva odvažnost, da to djelo provedemo. To nadmašuje naše pojedinaćke sile, ali je moguće našim ujedinjenim silama. Bez jedinstva ne možamo ga izvršiti, ali ujedinjeni možemo biti sigurni, da ćemo ga izvesti. Što dulje bude to trajalo, to dulja će biti epoha početka. Erec Jisrae! ne će se na novo izgraditi za jedan dan; ali dan početka sjat će uvijek u i storiji. Danas moramo u jedan mah dovesti velik broj židovskoga naroda u Palestinu. U jedan mah moramo da počnemo graditi, kolonizovati, naseljivati zemlju. Sve će se osnove iznijeti pred vas. Idite na posao, odvažno i odlučno iđite na posao; mnogo imate da uradite. Apelujemo na saradnju cijeloga židovskoga naroda. Imate da izvršite velik zadatak*

koji će vam, ako ga sretno izvedete, opet povratili slavu vaših predaka i doprinijeti ozbiljno sreći vašega naroda i čovječanstva Neka vas Bog pomaže u izvršavanju vaše posvećene zadaće za blagodat vaše stare zemlje. Proglašuiem godišnju konferenciju otvorenom. (Burni aplauz). Bilo je dramatskih momenata u govoru, osobito kad je zahvalio radničkim partijama i kad je spomenuo ukrajinske masakre. Govor dra. VVeizrnanna. Weizmann je nastavio engleski te reče: Moj lorde, gospode i gospodo, ima kojih jedanaest mjeseci, otkako sam najposlije imao čast, da sazovem konferenciju cijonističke organizacije cijeloga svijeta, ali ovaj put konferencija je tako brojna i reprezentativna, da ima više obilježje kongresa. Ona je snabdjevena dužnostima i odgovornostima, kakovih za cijelo nije imao nijedan djonistlčki kongres. Došla je odluka u San Remu. To priznanje naših prava u Palestini utjelovljeno je u ugovor s Turskom te je postalo djelom svjetskoga javnoga prava. Ovo je najvažniji dogođaj u cijeloj istoriji našega pokreta i nije pretjerano, ako kažem, u cijeloj istoriji onamo od egzila. Za ovu veliku deklaraciju oslobođenja imamo da zahvalimo savezničkim i združenim državama. Imamo da zahvalimo državnicima i narodima svih onih zemalja, koje su obnovu židovske narodne domaje učinile sastavnim dijelom svoje politike. Sakupljeni ovdje, mi imamo naročito da zahvalimo vladi, državnicima i narodu Velike Britanije. Bio je engleski državnik, g. Balfour, koji je prvi formulirao naša prava u Palestini. Bila je britska vlada, koja se uporno trudila, da «e cijonizam usvoji po savezn čkim državama. Bila je britska vlada koja je prihvatila mandat za obnovu židovske narodne domaje u Palestini. Imena g. Lloyd Oeorge-a i g. Balfoura znana su svin a kao odanih prijatelja, pobornika i protagonista židovske narodne stvari. Možda vam nijesu tako dobro poznate us ! uge, koje nam je u zadnje vrijeme iskazao lord Curzen, državni sekretar za »poljašnje stvari, ali mi, koji vidimo političke »tvari cionističkoga pokreta, znamo i cijenimo upornost, kojom je zahtijevao naša prava u San Remu, i mi mu izrazujemo zahvalnost cijeloga židovskoga naroda. U daljnjim stadijima prihvata židovskih narodnih zahtjeva u Palestini po savezničkim narodima amerikanska vlada usljed prilika, koje su vam svima poznate i koje nemaju ništa posla s cijonizmom, nije bila u stanju, da utiče neposredno u jednakoj mjeri kao ostali narodi. Ali njezine zasluge u prijašnjim stadijima svi mi cijenimo nada sve i ni u kojem času nije izostao njezin utjecaj i potpora. Vlade Franceske i Italije iskreno su bile privržene židovskoj narodnoj stvari. Posebni položaj franceske vlade na bližnjem istoku učinio je potrebnima pregovaranja i raspravljanja s njome u pogledu nekih važnih pitanja, koja su se ticala granica Palestine, a po tomu židovske narodne domaje; ali nema nikog između nas, koji ne bi cijenio pomoć, koju smo imali od Franceske: velikih franceskih tradicija. Uzdajemo se, da će se neriješeno pitanje urediti na način, koji će zadovoljavati obje strane. Sigurni smo, da će u buduće židovska Palestina raditi u najvišem duhu harmonije sa svakim susjedom, kojega će sudbina biti, da dođe pod franceski mandat

Što treba da bude osnovna nota naših vijećanja u neposrednoj prešnoj budućnosti? Naša je dužnost kao egzekutive, da budemo odgovorni za sve, što smo u prošlosti uradili i ne želimo da izmičemo toj odgovornosti; ali vaša je dužnost kao konferencije i dužnost svakoga pojedinoga cijoniste, da valjano upotrijebi ovaj čas i ovu zgodu. Imamo samo ograničeno vri jcme za vijećanje, a imamo silan Naše opće pravo u pogledu Palestine u-tanovljeno je i prihvaćeno. Detalji u pogledu mandata i granica domala će se odrediti. Već se ustanovila pod Sir herbertom Satnuelom, velikim Židovom i velikim upravnikom, vlada u najprijesnijem skladu sa svim našim težnjama i sprema, da nam pruži svaku moguću potporu. N kakva spoIjašnja zapreka ne priječi nas, da izvedemo djelo izgradnje židovske narodne domaje Pozvani smo, da to učinimo i očekuje se, da ćemo to dobro učiniti. Želim, da vam razjasnim, koje je stajalište britanske vlade, a mislim i mišljenje svijeta, prema nama. Oni su ustanovili sve potrebne političke uvjete, da se stvori židovska narodna domaja. Oni drže, da smo odsele potpuno slobodni, da učinimo Palestinu toliko židovskom, koliko smo to kadri. Raspravljalo se o značenju Balfourove deklaracije. Javno mišljenje svijeta shvaća Balfourovu deklaraciju onamo, da ona znači toliko mnogo ili toliko malo, koliko židovski narod može iz nje učin ti, učiniti ne riječima ili frazama, nego djelima, aktualnim konstruktivnim, ozbiljnim radom u Palestini. Zadaća je naša i mk »ga drugoga. Financijska vrela, materijalna vrela i intelektualna vrela, da se stvori židovska Palestina, moraju proizlaziti iz židovskog naroda i samo iz židovskoga naroda. Tkogođ se nosi mišlju, da će financijska pomoć za naše specifičko djelo u Palestini, bilo u formi zajma ili drukčije, doći od britanske vlade ili koje druge vlade, mora da sebi tu misao izbije iz glave. Naša, i jedino naša, je zadaća i odgovornost. Svijet očekuje, da vidi rezultate, solidne, realne rezultate, doskora. Ne ću reći, da smo očekivali, te ćemo učiniti Pale-tinu židovskom zemljom u narednih nekoliko mjeseci ili u narednih par godina, ali ako unutar iduće dvije dodine ne budemo mogli reći, da smo nešto izvršili i ne budemo mogli dokazati, da imademo volje i sposobnosti i duha, da izvršimo sve ono, što smo tražili kao svoje pravo, da izvr šimo, onda će se poroditi takova sumnji u naše sile, koja će biti ozbiljna zapreka našem budućem radu. Nije preijerano reći, da su iduće godine kritične dvije god ne židovske naredne domaje i da če nas se suditi po onome. Što budemo izvršili u te dvije godine. Naše su zadaće u ovoj konferenciji trojake: prvo, da odobrimo naš operacijoni plan; drugo, da razložimo mišljenja o namiknuču novaca, koje traže naši planovi; treće, da prilagodimo i preudesimo svoju oiganizaciju za izveden]« njezinih zadatakaNaš operacijoni pan mora ići za tim, da naseli koliko je gođ moguće Židova stalno na tlu Palestine. Ne mislim, da se vežem na brojke. Moramo ići za tim, da se u prvoj potpunoj godini rada naseli u Palestini 30.000 do 50.000 Židova. Osnovka za naseljivanje m ra biti zemljište i iz različitih razloga moramo nastojati, da steknemo velika, neprekidna površja. Ne mislim

2

»ŽIDOV« (HAJHUDI).

BROJ 20. i 21.