Жидов

bogoštovne opčine u Osijeku, a držim, da odgovara i intencijama pretežnog dijela njenih općinara, ako vas srdačno pozdravim i u njihovo ime. Ponesite iz našega grada najbolje dojmove. U ime Union des čtudiants Juifs sionistes u Lausannu pozdravlja zbor Oeršon Graf, te medju ostalim iskreno čestita omladini u Jugoslaviji na halucgrupama, koje proizađjoše iz njene sredine. Ističe jedinstvo čitavog jevrejskog naroda na cijelom svijetu i bodri omladinu, da ustraje u radu, koji imade tako lijepi početak. Haver Zdravko A1 ba 1 a (Beograd) deklamuje po njemu spjevani pozdrav zboru. Skladni stihovi mladoga pjesnika primljeni su velikim povlađjivanjem. Iza toga Čita se poruka dra. Aleksandra L f c h t a, koja glasi: Predsjedništvu Židovskog omladinskog sleta u Osijeku. Molim, da isporučite sakupljenoj u Osijeku židovskoj omladini moj topli pozdrav. S uzbudjenjem očekujem, što naša omladina ima da nam kaže godinu dana nakon što se organizovala, nakon što je sebi dala lozinke i putokaze: S uzbudjenjem i s velikim nadama za budućnost. Prije godinu dana ona je izjavila svoju volju, da bude što više nezavisna od »zvaničnih krugova«. Nijesam u tome nazrijevao nikakovu »revoltu«, već jedan nadasve zdravi osjećaj nezadovoljstva. Vjerovao sam, da ste Vi, omladinci, spoznali svoju primarnu dužnost: da budete bezuvjetni: da svaka riječ, što je kažete, mora biti zalog budućega čina. Nikoji zadatak, koji osjećate dužnošću prema sebi kao pojedincima i kao pomladjivaocima naroda, da ne ostane neizvršen. nikoja riječ neiskupljena! Nakon godinu dana rada nije li se u Vama. omladinci, sabralo dosta nezadovoljstva sa samima sobom? Jeste li dali sve, što ste obećavali, obećavali sebi i nama? Ne trebam, da Vam ja odgovorim na ta pitanja. Znam odgovor, što ćete ga sami sebi dati. Jer vjerujem u Vas, pored svih nedostataka, pored čestih sustalosti na četvrt puta, zato znam, da će Vaše nezadovoljstvo sa samima sobom biti vrelo novih stvaralačkih sila. Vi ne čete klonuti, omladinci! U Vama je unutarnja kategorička zapovijed, ne zapovijed sa zvanične strane, koja Vam kaže, da bi bio zločin prije svega na dušama Vašim, kad biste klonuli. Vi ne ćete svojih dužnosti shvaćati kao formalni program, koji treba apsolvirati. Vaše dužnosti bit će organski proizvod Vaše težnje, da se izbavite iz polovičnosti u cjelovitost harmonijski izgradjena čovjeka. koji to biva u punoći svoga židovstva. Na putu Vas je gdjekoji negdašnji drug ostavio i skrenuo na drugu stazu. Pustite prerano ostarjele, neka se odvoje od Vas; neka Vam nije žao onih, kojima je u naponu fizička mladosti obolio ponos. Jer prije svega, židovski omladinci. Vi treba da ostanete čisti! Vaše su dužnosti teže i veće no ikoje druge omladine. Vi nemate koga, da Vas uzgaja. Generacija, kojoj ste Vi djecom, nije imala u sebi snage, da Vas vodi. Već Vi, židov-

ski omladinci, treba da uzgajate generaciju, koja Vas je rodila, ali joj je židovska duša bila suviše jalova, te bi Vam dala na put u život vrednota, od kojih biste mogli da budnete stvaraoci u židovskoj zajednici, židovski stvaraoci, stvaraoci iz jednovitosti skladna čovjeka. Vi. potpuno savremeni, vraćate se baštinama praotaca. Onih, koji su bili pastirski i ratarski pjevači himna životu i proroci vječnih istina, pravde u svijetu, etike u životu duše, morala u životu svagdašnjosti, a prije svega puni jake muževnosti. Vi se otimate tome, da budete bilo intelektualni bilo ekonomski posrednici. Ponos Vam je jak, jednostavni ponos čovjeka-Židova, u kome nema preuzetnosti. On diktuje ciljeve i puteve. Vaši su ciljevi i putevi: povratak i koracanje napred. U više čovještvo. U Vama neka je uzbuna protiv čovjeka od danas i Židova od jučer. Uzbuna protiv nedostojnosti. U Vama neka je sve, sve budućnost. Židovski omladinci, spoznajete li, da do Vas stoji, kakav će biti cijeli život jednoga naroda, koji tek gradi svoju cjelovitost u jednome gigantskome naprezanju prema tlu, koje će da obnavlja, e da sebe obnovi? Ako to spoznajete aja znam, da je ta spoznaja u Vama ja Vam ne trebam da rišem puteve. Omladinci, neka Vam je slet ono, što su Vašim pradjedovima bili »šaloš regalim«: Hodočašće k doprinašanju žrtava u svetištu naroda! Za g re b, 4. augusta 1920. Dr. Aleksandar Licht. Predsjedatelj predlaže, da se ođašalju brzojavni pozdravi vodstvu cijonističke organizacije u Londonu, S. C. J. u Zagreb, centralnom vaadu Hapoel-Hacaira u Berlin i dru. Aleksandru Lichtu u Zagreb. Prima se. Pročelnik verifikacijonog odbora Duka Ko h n izvješćuje, da je verifikovano 65 mandata. Leo S i n g e r (Zagreb) predlaže slijedeći biro: Nikola Tolnauer, predsjednik, Samuilo de Majo, potpredsjednik, Leo Sin ger i Drago Steiner, tajnici. Šarika Kohn (Novi Sad), Otto Orlinhut (Osijek), Žak Frid (Beograd) i Ivica Goldstein (Tuzla), bilježnici. Nato je izabran kandidacijoni odbor sa haverom Mirkom Krausom (Osijek) na Čelu. Čitaju se zatim i brzojavni pozdravi iz Bjelovara, Vršca, Požege, Mostara, Broda n. S. (cijonistička organizacija i dr. Spiegler), Sarajeva (Bar-Kohba, Židovska Svijest, Nacijonalno đmštvo i inž. Oskar Grof), Palestinskog ureda, Daruvara, Beograda (dr. Fridrik Pops), Londona (Braco Poljokan i Moric Finci). Tajnički izvještaj govori haver Jehuđa Altnan, koji izlaže: Motive, koji su potakli na organizaciju omladine. Osvrće se kratko na biodsku konferenciju I prelazi zatim na sam izvještaj o radu R. O. S. Ž. O. U.-R. O. stajao je na stajalištu, da prije svega treba stvoriti čvrstu organizaciju raštrkanih naših omladinskih grupa. Na tome radu je radio tokom cjele g. Organizovano je bilo 28 društava sa 1400 članova. R. O. podijelio je rad u slijedeće referate; za orga-

nizaciju, za kulturni rad, hebrejski jezik, za šport i tjelovježbu, za izbor zvanja, za odgoj, za halucpokret, za glasilo saveza Gideon i za finansije, a kasnije ustrojen je i stručni odbor za vrtljarski rad. Osim toga imao je Savez namještenog tajnika. Radi nedostatka učitelja jevrejskog jezika bio je rad oko hebraiziranja slab, pa smo se morali ograničiti na nabavu knjiga, davanje inicijative i uputa za provinciju, a praktički smo radili u Zagrebu. U mnogim se mjestima počelo učiti hebrejski no uspjeh je minimalan. Krivnja ležis. većim dijelom na samim učesnicima tečajeva, koji su pokazali malo volje i istrajnosti. Sa velikim uspjehom radilo se u tom pogledu sa djecom u hebrejskoj školi »Safa Berura« u SaVajevu i dječjim tečajevima havera S. L6wya u Zagrebu. Sportska društva radila su pozitivnoj pokazala lijep uspjeh. Bez sumnje je prvi zagrebački »Makabi«, koji ima do 450 članova. Ima gombalačku, nogometnu i plivačku sekciju.. U turistici ističe rad u Sarajevu. Zatim ocrtava rad vrtljarskih grupa u Zagrebu. Jedna za stariju omladinu nije uspjela, jer su učesnici doskora izgubili volju za rad, dočim je druga za djecu pokazala mnoge uspjehe Pod dojmom prošlogodišnjeg sleta'' stvorena je prva naša halucgrupa >Haavoda« u Bjelini, a zatim grupa u Vilovi. U pripravi su grupe u Orahovici, Tuzli u Mostaru, a namerava se osnovati i jedna grupa u Macedoniji. Budući je referent sam haluc ne će da se upušta ul kritiku halučkog pokreta i rada. U novembru počeli smo izdavati naše glasilo »Gideon«. Uspjeh nije odgovarao našem očekivanju, jer je manjkala svaka suradnja iz vana, tako, da je sav rad ostao na nekolicini članova R. O. ' Kao tajnik saveza vodio sam korespondenciju, koja je bila s mnogim društvima vrlo živahna, dok sam na mojim putovanjima po provinciji nastojao upoznati mentalitet, te kulturni i moralni nivo omladine. O radu pak u pojedinim društvima, koja sam posjetio, mogu slijedeće reći: većim je dijelom rad ograničen na društvene sastanke, dok je uspjeh minimalan, jer se upoznavanje jevr. jezika i jevr. kulture ne postizava tek mlitavim društvenim sastancima. Veliku krivnju na mnogom neuspjehu ima osobna taština pojedinaca, kojima je stalo samo, da se ističu, dok im pravo oduševljenje manjka. Još je velika pogrješka lokalni patriotizam i taština, koja čini, da pojedina udruženja dižu svoj rad nad sva ostala društva. Koli štetno to djeluje na čitav pokret. ne treba istaći. Sve pogrješke i neuspjesi pokazuju, da omladina Jugoslavije još nije pravo shvatila svoje dužnosti, pa će tek onda postati bolja, kad naraste nov naraštaj, koji će biti odgojen, da shvati dužnosti, te kojemu će te dužnosti biti potreba njegove duševnosti. Taj naraštaj preporoditi će nard i tom naraštaju kličem; »lehitraot u Erec Israelu!« Predsjedatelj otvara debatu te podijeIjuje riječ haveru Ivici Goldsteinu (Tuzla). Govornik kritikuje rad Radnofa Odbora Saveza Omi. Udruženja, vadeći iz tajničkoga referata pojedine pasuse. Nastoji, da dokaže, da R. O. nije dovoljno iskoristio niti prilike, niti volju omladine za oživotvorenje najpotrebnijih zahtjeva na-

>ŽIDOV« (HAJHL'DI).

8R0J22. i 23.