Жидов

šega pokreta. Naglašava, da se cijeli izvještaj sastoji iz negativnih rezultata, koji su se mogli mimoići. Dr. Alfred S i n g e r izražava želju, da bi se debata vodila u granicama stvarne kritike, a da se izbjegne ton i način predgovornika, čiji napadaji ne mogu da donesu nikakve koristi, a kadri su tek, da obore nivo zborovanja. Svrha je našega zborovanja, da nađemo put i sredstva, kako ćemo uspješnije raditi. Izvodi predgovornika nisu sigurno putokaz za buduć! rad. Leon P e r i ć (Bar-Qiora, Beč) traži od svakoga potpunu iskrenost. Valja priznati, da smo svi griješili, i R. O. i omladina. Bilo je u našem radu i pozitivnih rezultata: haluc-pokret i učenje jevrejskog jezika. Avram Koen (Mostar) ističe, da radni odbor doduše daje inicijative, ali valja pitati, da li je daje na provedivoj bazi. Primijećuje, da kod omladine, kao i kod drugih naših organizacija, vlada desorganizacija. Predsjednik R. O. haver Nikola T o 1na u e r replicira na govor Goldsteinov, te izvodi, pozivajući se na prepisku, zapisničku knjigu i ostale spise sekretarijata R. 0., da krivnja radi neuspjelih akcija nr je ležala na R. O. Radni odbor dobivao je od pojedinih društava odgovor na svoje prešne upite i dopise tek za dva do tri mjeseca. Citira pojedine pasuse govora Ooldsteinova, te dokazuje njihovu kontradiktornost. Ogradjuje se proti tvrdnji uoldsteinovoj, da je uspješni rad pojedinih referenata bio tek slučajem. R. O. je bio preopterećen poslom radi nestašice radnih sila. Konstatuje na temelju pismenih dokazala, da je radni odbor davao udruženjima dosta inicijativa i savjeta, no društva nijesu nažalost radila po dobivenim uputama, ili uopće nijesu radila. I njemu je isto tako žao. da nije postignut onaj uspjeh, koji smo svi željeli i očekivali,, ali drži, da se radi toga ne može jednostavno okriviti R. 0., nego valja stvarnom kritikom i valjanim pobudama nastojati, da se pokaže i R. O. i udruženjima pravi put, koji vodi do oživotvorenja našega programa. U zaključnoj riječi izjavljuje Jehuda A 11 m a n, da će nakon današnje debate biti budućem R. O. omogućeno, da na temelju dobivenih pobuda uspješnije nastavi svoj rad. Slijedi referat Ruberta K a u f e r a o financijama Saveza. Konstatuje, da je Savez primio K 31.872.13, a izdao 8369.17, ne uračunav troškove sleta. Zatim predlaže budžet za narodnu godinu i ističe potrebu stalno namještenog tajnika. U izvještaju o omladinskom listu >Qideon« naglašuje, da će se, premda list za sada nema deficita, uslijed velikih troškova morati povisiti pretplata. Konačno poziva delegate, da porade oko raširenja lista. Haver Fric Lederer (Osijek) ističe, da je Savez razočarao omladinska društva, te se pita za razloge nesuglasica Krivnja neuspjeha leži u prvom redu na R. O. i na staroj organizaciji rada. Savez trebao je slati povjerenike u pokrajinu. da upozna prilike i potrebe pojedinih društava, a ne smije svoj nerad nestašicom materijalnih sredstava opravdavati. Debate, kako su danas vođene, besplodne

su i morale bi da budu ozbiljnije, želimo li od njih imati koristi. U replici potsjeća Jehuda Al l rn a n predgovornika nato, da je on izjavio, da će agitacijom rad za Slavoniju preuzeti Ferijalni Klub u Osijeku, što je R.O. i prihvatio uz uvjet, da ga klub o rezultatima izvještava, no cd svega toga nije ništa uradilo. ViloSchwarz (Zagreb) veli, da je znao da tajnički referat ne će zadovoljiti, i nije to krivnja R. O. Sistem rada bio bi dobar, da su R- O. stajala na raspolaganju materijalna sredstva- koja nažalost nisu društva prema svojoj dužnosti namakla Savezu. Glede decentralizacije izjavljuje, da je Zagreb izabran središtem jedino radi toga, što tamo imade najviše radnika, koji bi kraj brojne omladine morali naći potrebitu potporu. Manlmo sc fraza i reminiscencija i latimo se zajednički ozbiljnog rada! Nakon primljenog izvještaja revizora o stanju blagajne traži predsjednik apsolutorij za R. 0., koji konferencija jednoglasno podjeljuje. Poslije podne. Poslije podne su bile na dnevnom redu športske priredbe, o kojima ćemo izvijestiti u narednom broju. Hebrejska akademija. U večer priredjena je u Narodnom kazalištu hebrejska dječja predstava. Istoga dana prije podne sve su ulaznice bile rasprodane, te je više no sigurno, da malo osiječko kazalište još nikad nije primilo toliko ljudi, kao u ovoj prilici. Sve samt omladinci, delegati i gosti iz sviju omladinskih grupa natiskali su se u parketu, po ložama i balkonu. Sve je htjelo, da toj svečanoj predstavi prisustvuje uvjereno, da će uspjeti, jer ju vodi naš Levi. Iza zastora zapjeva se Hatikva ponajprije tiho, tad sve jače, pijev prihvaća publika. Levi, koji je uvježbao tu predstavu, uz buran pljesak i odobravanje jevrejskim jezikom razlaže svrhu ove priredbe, važnost poznavanja našeg jezika. S učenjem valja započeti, kod naših najmlađih, kod naše djece, koji se rezultati postizavaju takovim radom pokazati će ova predstava. Započinje program. Izvadjaju se pojedine točke rasporeda s tolikim uspjehom, te je gotovo svaka točka opetovana. Sudjelovalo je svega trideset do četrdeset dječice, dječaka i djevojčica. Tko je vidio ljubav s kojom su ta dječica* pristupila izvršivanju svojih zadaća, tko je vidio, kako ti mali stvorovi važno vrše svoje dužnosti, taj je morao uvidjeti, da je tu vladala jedna snažna ali dobra ruka. Salamon Levi, koji je s tolikim uspjehom uvježbao dječju predstavu u Zagrebu, osvijetlao si je i u Osijeku lice. Vježbao je sa dječicom svega tri đjedna, a postigao je zašto bi drugi trebali nekoliko mjeseci. Medju djecom je toliko obljubljen, te bi on morao ostati u Osijeku, kad ga naš Savez nebi trebao za vršenje dalekosežnih zadaća. Čitava predstava dokazala je, da je bilo zaposleno nekoliko najboljih. I dok je kod ostalih priredaba koješta bilo nedotjerano, predstava je bila priredjena uzorno. Mirko Krauss, Sida Ritscher i Oiza Fuch r "ložili si i sve svoie sile. da s teh-

ničke strane ne bude nikakovih smetnja. Dosta je, ako im se prizna, da je u Zagrebu dječju predstavu priredilo jedno čitavo društvo, pa ipak nije vladao onaj red, koji je upravo uzorno bio proveden u Osijeku. Ostavili smo zgradu kazališta duboko zahvalni našem Leviu, kojeg u prvom redu ide hvala za silan uspjeh ove predstave. Ostavili smo kazalište, ponosni na našu dječicu, koja više od nas sviju osjećaju. što je značila ta večer. Ta je večer u srcu sve djece ostavila dubok dojam, dojam, koji se neda ničim izbrisati. 11. dan. Predsjednik otvarajući zborovanje sjeća se naših pijonira u Gornjoj Galileji, koji su život svoj žrtvovali za čast svoga naroda. Židovski narod u dubokoj boli svojoj tera, Schera, Cizikovu i dr. Sjeća se na tera, Schera, Cizikom i dr. Sjeća se na dalje Stefe Steinerove, Wachsove i Alkalaja, koje nam je ugrabila prerana smrt. Iza toga uzima riječ haver Drago S t e i n e r za kulturni referat, te izvodi: Braćo i sestre, drugovi po idejalima! Pozdravljam Vas u ime ideje, koje radi smo se ovdje sastali u ime ideje židovske regeneracije. Ne obraćam se na Vas. da Vam objavim nešto nova. Zadaća mi je samo izreći volju za ostvarenjem naših težnja, volju, koja je proizišla iz velikog osjećanja, iz kaosa i bure Vaših strasnih ambicija, iz kaosa i ne da pregnemo za novim životom. Cesto se čuje, da su Židovi promicatelji kulture u nekom narodu. To može da vrijedi samo relativno: ili ako životarimo med narodima niže kulture, gdje. kako je to većinom slučaj, da u nama leži sposobnost, da strane kulturne tečevine u tren oka usvajamo. Možda imadu pravo oni. koji nam priznavaju našu sposobnost kulturnog posredovanja; no naše težnje idu za tim. da se uzdignemo iznad te posredničke uloge do savršenstva sopstvene stvaralačke sposobnosti. Temeljni uvjet za čitav naš pokret proizlazi iz principa savršenstva židovskog čovjeka t. j. stvoriti čovjeka za Erec Israel. ne samo politički, već kud i kamo više moralno, kulturno i fizički. Referent crta za tim velikim potezima antagonizam izmedju naših »starih« i »mladih«, te iscrpivo prikazuje socijalne i moralne okolnosti našeg građanskog židovstva i odgoja njihove djece. Prelazi zatim na pokušaj riješavanja najvećeg našeg problema, na preobrazbu iz naroda kramara u narod produktivnih elemenata. Slika rad dosadanjeg cijonističkog djelovanja naše omladine u srednjoškolskim društvima, te dolazi do zaključka, da ovim putem ne možemo nikada doći do riješenja onoga problema. Da ga ipak riješimo. nužan nam je ozbiljan rad unutar omladinskoga pokreta. Savremeni židovski omladinski pokret postoji u nas po prilici dvije godine. To jest: on još ne djeluje praktički, o njemu se većinom samo govori. Rat djelovao jc i na naš pokret. On je proizveo reakciju na nacijonalnu indiferentnost ogromne većine naše omladine i probudio spoznaju i volju za rad, kako se očitovalo na sastanku omladine u Brodu. Do te konferencije vezala nas je misao, od onda do danas riječ, a od danas unapred

BROJ 22. i 23.

»ŽIDOV« (HAJHUDI).

11