Жидов

trebe privatnog vlasništva treba da se osiguramo, ali ujedno treba da privatni kapital što više ohrabrimo. Beri Katzenelson (Ahdut Haavoda) zagovara princip nacijonalizacije. Za ovaj princip su se borili kroz decenije svi židovski pioniri u Palestini, svi židovski radnici, svi čuvari, a sve židovske radničke stranke čitavog svijeta da su taj princip zagovarale. Palestinsko tlo neka ne služi privatnim, nego nacijonalnim interesima. No privatno vlasništvo na Zemljištu ne služi nacijonalnom interesu, nego mu naprotiv smeta. Sa svim svojim 40-godišnjim radom stvorili smo samo rente, povisili smo cijenu zemljišta, u umanjili smo mogućnost nacijonalne kolonizacije. Kod privatnog posjeda nijesmo ni sigurni, da li će zemljište ostati u židovskim rukama. Ako govorimo o privatnom posjedu, onda znademo, da će od njega imati koristi samo malen dio bogatih Židova. Za naše velike mase znamo, da ne će tamo nitko biti u stanju, da kupi zemljište u Palestini. Najbolje bi bilo, da se napusti smiješna iluzija o privatnom zemljištu. Cva godišnja konferencija neka proizvede u našem radu radikalan preokret. Mi tražimo velike žrtve, zato želimo. da ne zavaramo narod govorenjem, nego, da je naš rad doista za narod. Levin Epstein (Amerika) govori za prijedloge komisije. Protivnici rezolucije komplicirali su pitanje. Pitanje je jednostavno: želimo li, da zemljište u Palestini prijeđe u židovske ruke ili ne? Kad bi Palestina bila pustinja, na koju nema nitko zahtjeva, onda bismo mogli čekati, dok steknemo zemljište darovima za 2. N. E. Ali dok ima i drugih natjecatelja za zemlju, ne možemo čekati. Moramo i nadalje vjerovati u mogućnost. da se stekne zemljište u Palestini. Gotovi narodi pozivaju tuđi kapital, da dođe u zemlju. Mi ne pozivamo tuđega kapitala, nego samo židovski i nadamo se. da će nam taj pomoći, da postignemo u Palestini nacijonalni cilj. S p r i n za k (jevrejski) (Hapoel Hacair-Palestina) govori za votum manjine, da može samo 2. N. F. kupovati zemljište. Iskustvo dokazuje, da privatnom inicijativom ne će židovski narod doći u Palestinu, što više, prije će biti izagnan. Uvijek se pita, da li će nacijonalizacija uslijediti odmah neograničeno, ili tijekom godina postepeno. Cijelo židovsko radništvo stoji na stanovištu, da mora nacijonalizacija odmah uslijediti, jer ako dodje kasnije, ne će biti na korist židovskog naroda. Tvrdi se uvijek, da je privatna inicijativa stvorila kolonizaciju. Kolonije u Galileji od 15 godina, koje su Galileju tek probudile na život, nijesu nastale privatnom incijativom, nego nacijonalnom kolonizacijom. Privatnom inicijativom nastaju samo ona zla, koja je dr. VVeizmann u svojem uvodnom govoru karakterizirao. Nama se ne radi o kakvoj praznoj dogmi, nego dolazimo iz nacijonalne ideologije i iz iskustva od 25 godina do zaključka, da se zemlja bezuvjetno osigura židovskom narodu. Svi govori o boljem životu, koji želimo u Palestini stvoriti a ovakove govore drže svi naši govornici već 20 godina —, jesu laskanja, ako ne osiguramo mogućnosti za zdrav socijalan život. Herzlova je misao bila, da se kod izgradnje Palestine sve velike stečevine na-

pretka korisno upotrijebe. Takovim kolonijama. kao što je Petah Tikwa, ne ćemo stvoriti bolji život. Ako protivnička stranka dadne na raspolaganje kapital, kojega do sada još ni vidjeli ni jesmo, onda se može taj kapital u druge svrhe upotrijebiti, ali ne za kupovanje tla. Zemlju. ključ čitavog nacijonalnog razvitka, morate pridržati u svojoj ruci. Zemlja se ne smije prodavati privatnicima, nego samo židovskom narodu. Zaključi li godišnja konferencija, da se cijonizam obistini izbavljenjem zemlje, Narodnim Fondom, onda ćemo probuditi u čitavom narodu golemo oduševljenje i požrtvovnost, onda ćemo postići i koncentraciju financijskih sredstava, koja će narod doprinijeti za nabavlj»nje zemlje. A Halucim će onda znati, da rade za zemlju i da se žrtvuju. Kenne (Rusija) zahtijeva amandman, da se potiče privatna inicijativa za kupovanje zemljišta u Palestini. Moramo zemlju po mogućnosti što brže učiniti židovskom. a pošto narod sastoji samo od pojedinaca, to će zemlja doći u posjed naroda i onda, kada je kupuju pojedinci. To ne znači borbu za privatnu korist, nego želimo osokoliti idealizam naroda, da i privatna sredstva učinimo plodnima za Crec Israel. I prve kolonije u Judeji nastale su samo od pojedinaca i privatnom inicijativom. Lord Rothschild otvara u 2 ata i 40 minuta popodnevnu sjednicu. Ben Gurion (Ahdut Haavoda), predlaže amandman, prema kojem bi se u 3. tezi palestinske komisije, o agrarnoj politici, imale zamjeniti riječi »u prvom redu« sa riječi »samo«. Motivira to time, da je nužno samo ustanoviti, da li je cilj cijonizma, da dade židovskim radnicima prilike, da rade u Palestini, ili da se dade židovskom kapitalu prilika, da pravi u Palestini špekulacije. Prilike, koje su u Palestini nastale pod vlašću privatnog kapitala, s nacijonalnog su stanovišta vilo neprijatne. Krivnja nije na pojedinim ljudima, nego na sistemu, a taj sistem valja upravo promijeniti. Delegat Abrahams (Južna Afrika) predlaže, da se u 2. tezi izostavi riječ »siromašnih«. Izvjestitelj palestinske komisije, delegat Boe hm dobiva zaključnu riječ, izjavljuje, da se pooštrenjem protivština obiju stranaka situacija nije raščistila, nego samo zamrsila. Ovdje, kao ni u komisiji nema nikoga, tko bi držao, da Palestinu treba prepustiti divljem, kapitalističkom gospodarstvu. Svi idemo za nacionalnim ciljem, a spor može da se vodi samo o sredstvima, s kojima se može taj cilj postići. Sredstva predložena po ljevici nijesu u ovaj čas ona sredstva, kojima bismo mogli postići ono, za čim svi idemo. Rezolucija komisije jedna je nerazdruživa cjelina. Jedino o tom bi se moglo prepirati, da li su osiguranja, što su predložena u tezama, izdašna. Mi smo nastojali. da se po mogućnosti što bolje osiguramo. Predsjednik prelazi na glasovanje. Amandman Abrahama prima se većinom glasova. Amandman Ben Ouriona odbija se sa 93 glasa protiv 76. Na to povlači Devin .F.p«te:n svoj amandman

Šest teza palestinske komisije prima se pojedince, ali sve većinom glasova Za votum manjine o principu nacijonalizacije traže predlagači posebno glasovanje. Ovo je izvršeno sa rezultatom od 74 glasova za, a 135 glasova protiv voturna manjine. Poslije glasovanja predaje Lord Rothschild. burno aklamiran, predsjedništvo gospodinu Louisu Lipskomu. Zatim podjeljuje riječ delegatu Adolfu B 6 hm u, koji daje ove izjave: Netom provedenome glasovanju nije bilo predmetom nikakovo principijelno pitanje. Tko je glasovao protiv rezolucije, taj je glasovao protiv sredstva za nacijonalizaciju, ali ne protiv nacionalizacije same. Princip nacionalizacije prihvaćen je već time. što je prihvaćena 1. teza komisije. Zatim izjavljuje Bernhard Rosenb 1 a 11 u ime arnerikanskih cijonista: To, što smo glasali protiv votuma manjine, ne znači nikako, da smo protiv principa nacijonalizacije zemljišta. Mi smo za taj cilj u sporazumu s Pittsburškim programom, što smo ga prihvatili. Mi smo se svojim glasovanjem Izjavili protiv toga. da se sredstvo, koje je predloženo u votumu manjine, proklamira kao jedino za postignuće toga cilja. Mislimo, da se cilj može i hoće postići ne tek jednim sredstvom, nego različitim putevima. Držimo se vjerno Pittsburškog programa, i zato smo prihvatili rezoluciju, koju je komisija predložila kao votum svoje većine. Tabe n k i n izjavljuje u ime Ahdut Haavoda; Budućnost cijonizma zavisi o izvršenju nacijonalizacije zemljišta: zavisi o tom, da se na židovskom tlu vrši židovski rad. Bez židovskog rada ne će kolonizacija biti nacijonalna. Za ovaj cilj stupamo u borbu; o njegovom riješenju zavisi razvoj cijonističkog pokreta. Tko nije za sredstva, koja smo mi predložili, taj ne može ustvrditi, da je on za cilj nacijonalizacije zemljišta. Qosp. Schweiger izjavljuje u ime saveza Mizrahija Ceeire Cijona: Mi smo uvjereni, da će se samo nacionalizacijom zemljišta stvoriti židovska Palestina. Zaključak. koji ste prihvatili, vodi k anticijonističkoj politici, protiv koje ćemo se boriti. Proglasujemo lozinku: Židovski rad na židovskom tlu. Ovu ćemo lozinku nositi u židovsku ulicu i u židovski narod i uspjet ćemo s njome, a uvjereni smo. da će budućnost cijonističkog pokreta dati našoj lozinci pravo. Dr. K I e e saopćuje skupštini, koja se u znak žalosti ustala, žalosnu vijest, da su prof. Izrael Friedlander i njegov pratilac. Cantor, u Ukrajini pali. Prof. Friedlaander pao je u izvršenju svoje židovske dužnosti kao komesar Joint Distribution Committee-a. Cijeli cijonistički pokret poznaje i cijeni Izraela Friedlandera kao izvanrednu ličnost. Mi smo znali, da u njemu imamo suradnika i prijatelja koga odlikuju sve sposobnosti srca i karaktera. Njegovo znanje cijenio je cijeli židovski narod. Mi i cijeli židovski narod tugujemo za njim. a njegovu uspomenu ciienit ćemo visoko. Njegovoj porodici, porodici Bentwich. izrazujemo naše iskreno sa učešće.

2

»21DOV« (HAJHUDI).

BROJ 22. i 23.