Жидов

Dr. Isidor S c h a 1 i t dobije riječ, da stavi rezoluciju političke komisije. Prva riječ, počinje govornik, pripada u tom času uspomeni našeg majstora, Teodora Herzla. Kad je Herzl sazvao prvi kogres, dao je židovskom narodu svjetsku tribinu i pokazao mu je cilj i puteve za osiguranje njegove, budućnosti. On je iz židovskog pitanja načinio pitanje civilizacije čovječanstva. Mi nijesmo s Herzlom zakopali njegovu misao. Ona živi dalje. Bijaše nužni razvitak političke misli, da su u pravi čas postali vodjama cijonističkog pokreta NVeizmann i Sokolov, koji su izvršili veliku ideju. I bila je dužnost i konzekvenca političkog cijonizma, da je u osobi Louisa Brandeisa nastao još jedan vođa židovskog naroda, koji je imao toliko udjela kod izvršenja toga posla. Imena naših vođa spojena su za sva vremena usko sa židovskom poviješću. Za niihov rad. židovski im je narod zahvalan. on im hvali iz čitavog srca. Politička komisija zagledala je u sve dokumente i spise, te vam može kazati, da je put, kojim su naše vođe vodile pokret, išao uzbrdo: od Balfourove deklaracije do SanRemskih zaključaka, od preuzeća mandata po velikoj Britaniji, imenovanja Sir Herberta Samuela High Commissionerom, sve do kraljevske objave, koja je unravo odaslana. Sada moramo doći do spoznaje, da je minulo doba riječi, a da započinje rad. Još nemamo svoje židovske države, ali ono, što imamo, mogla bi postati naša židovska država, i postat će. Trećim osnutkom židovske države, stavit ćemo opet granični kamen u povjesni razvitak čovječanstva, koji će značiti pobjedu socijalne pravednosti. Naša hvala našim vođama ne smije ostati prazna riječ. Moramo u nju staviti svu našu snagu, oduševljenje i rad. Temelj je položen, stvar je židovskog naroda, da sagradi djelo. Čast mi je, da vam u ime političke komisije predložim ovu rezoluciju: I. godišnja konferencija cijonističke svjetske organizacije u Londonu pozdravlja s najvećim veseljem i zahvalnošću zaključak u San Remu, da se Balfourova deklaracija primi u mirovni ugovor s Turskom i prihvat mandata za Palestinu po Velikoj Britaniji, u svrhu osnutka nacijonalne domaje za židovski narod. Konferenicija izrazuje svoje čvrsto uvjerenje, da će i savez naroda zajamčiti prava židovskog naroda, koja su mu priznale Engleska i aliirane vlasti. Godišnja konferencija izjavljuje, da je židovski narod obuzet najvećom hvalom spram svih nacija, koje su imale udjela na ovom velikom djelu, a napose spram velikom britskom narodu i njegovim vođama. 11. Cijonistička godišnja konferencija nazire u dojakošnjim obećanjima javnopravne naravi osnovku za stvaranje židovske Palestine, te se uzdaje, da će pregovori. koji će se još povesti, dovesti do potpunog ostvarenja cijonistižkih težnja. Godišnja konferencija blagodari Weizmannu i Sokolovu na njihovu u interesu židovskog naroda izvršenu djelovanju, te im izrazuje pouzdanicu. _ Predložene rezolucije primaju se jednoglasno uz buran pljesak. Zatim čita predsjednik Louis Lipsky brzojav, koji je Prime Minister Lloyd

O e o r g e iz Spaa upravio na Dra. Weizmanna za cijonističku organizaciju. »Šaljem najsrdačnije čestitke prvom cijonističkom svjetskom kongresu poslije rata. povodom povratka narodne domaje židovskom narodu. Zajedno se čvrsto uzdajem u to, da će židovski narod očitovati sve svoje sposobnosti, energije, odlučnosti i tolerancije, mudrost i promišljenost prema svojim sustanovnicima u Palestini, sposobnosti, koje su neminovno nužne za njegov uspjeh. Ako se to zbude, onda sam uvjeren, da će židovski narod dati blagoslovan prilog napretku čovječanstva. Lloyd George. Čitanje je popraćeno burnim pljeskom. Zaključuje se, da se na ovaj brzojav odgovori zahvalnim brzojavom cionističke godišnje konferencije. 20. jula prije podne. Predsjeda Louis L i p s k y. Adolf B o h m izvješćuje o drugoj grupi zaključaka palestinske komisije, o pitanjima kolonizacije i predlaže ove teze: 1. Svrha je narodnoga koionizacionoga rada, da naseljujc židovskog radnika, koji sam radi. 2. Naseliti se imaju samo oni radnici, koji su se u dugogodišnjoj praksi u Palestini pokazali valjanima, a Zidovi, koji su naučili u galutu poljoprivredni rad, imaju se tek nakon primjerene radne prakse naseliti u zemlji. Osobito valja paziti na sposobnost žene za naseljenje. 3. Za naseljivanje i pripravu za naseIjivanje imaju se po mogućnosti osigurati po cijonističkoi organizaciji veliki, suvisli predjeli, i takovi koji se imaju istom ameliorirati i sanirati. 4. Naseljivanje privatnika vlastitim kapitalom ima se prema njihovoj važnosti podupirati, u koliko se podvrgavaju principima narodne kolonizacije. 5. S obzirom na važnost, da se brzo predje k intenzivnom obradjivanju zemljišta, imaju se neke naseobe najvećim pospješenjem urediti bilo na zemljištu, koje je podesno ili nepodesno za povodnjivanje, prema metodama najintenzivnije obradbe zemljišta. Sredstva, koja su zato potrebna .imaju se staviti na raspolaganje, a priprava naseobe kao i izbor ljudskoga materijala povjerava se komisiji stručnjaka. 6- Javni radovi smiju da se izvedu od cijonističke organizacije samo prema narodnim gospodarskim gledištima. 7. Židovski Narodni Fond kao takav ne bavi se kolonizacijom i ne provadja nikakovo pošumijivanje osim od darova za masline. On provadja amelioraciju svojih zemljišta. Njegovo djelovanje ograničuje se na one radove, koji su potrebni, da zemljište postane sposobno za obradjivanje. Bohm motivira predložene teze i izjavljuje, da je komisija dobila od amerikanske cijonističke organizacije nacrt za naselenje od 100.000 Zidova u Palestinu. Komisija nije mogla da ispita sve pojedinosti projekta, no bila je općenito sporazumna s predlogom. T a b e n k i n (Poale Cijon) predlaže u ime manjine dvije resolucije: 1. Židovska kolonizacija, gradska i agrarna, ima da se provede samo na ze-

mljištu Ž. N. F-a i u saglasju s principima Z. N. P-a, 2. Cijonistički kolonizacijom instituti smiju da podupiru isključivo samo onakove poljoprivredne naseobine ili gradnje kuće u gradovima, koje se provadjaju na zemljištu Ž. N. F-a ili se njemu predaju na raspolaganjeBen Oorion obrazlaže amandman k predloženim tezama, u kojemu traži da se uredjenje svih pitanja radnoga jišuba preda isključivo zastupstvu ukupnoga radništva. Ovo zastupstvo birat će se prema modusu, koji će odrediti konferencija palestinskog radništva. Cijonistička organizacija priznaje radničke institute na polju nabave rada zadruga, kulture, medicinske pomoći, uzajamnog kredita i organizacije useljivanja radničkih elemenata. Ona provadja svoje djelovanje na ovim poljima isključivo preko radničkih instituta. Predsjedatelj javlja, da će predlozima minoriteta i majoriteta, kao i svakomu amandmanu samo jednom govorniku za i protiv podijeliti riječ. Ye 11 i n je protiv predloga manjine napose protiv predloga Ben Ooriona, koji po njegovu mišljenju stvara državu u državi. Uprava najvažnijih stvari ne može se predati jednoj jedinoj grupi, ona mora da pripada cjelokupnosti naroda. Kap I a n (Ceire Cion) predlaže, da tačka 4 ima glasiti: Naseljivanje reflektanata s vlastitim kapitalom ima se podupirati. u koliko se podvrgavaju principu narodne kolonizacije (vlastiti rad). U zaključnoj riječi izjavljuje Bohm, da su predloži manjine sasvim novi predloži. koji nisu bili pred komisijom. Predloži Ben Ooriona zapravo ne spadaju pitanju kolonizacije, nego pitanju organizacije. Opasno je to osobito, jer su predloži. kojima se imaju ograničiti kompetentne, veoma nejasno stilizirani. Stvarno znače svrgnuće ukupnosti, u korist izvjesnoga dijela, i cijonističke organizacije i židovskog naroda.. Predlog Spri n z ako v dade se sjediniti s predlogom većine. te je tek opetovanje principa, koji je je jučer zaključen. Nakon debate k poslovnom redu zaključeno je, da se glasuje ponajprije o predlozima manjine a zatim većine. Predloži manjine odbijeni su, a amandman Bfe n Ooriona primljen je u ovoj formi; Cijo: nistička organizacija da zajednički radi s radničkim institucijama na polju nabave rada zadruga, kulture, medicinske pomoći i uzajamnog kredita. Iza toga prihvaćen je amandman Kaplana i primljeni su predloži većine en bloc. Dr. Elijas Aue r b a c h izvješćuje o pitanjima zdravstva i stavlja ove predloge: Godišnja konferencija zaključuje uredjenje zdravstvenog ureda kao odsjeka najviše cijonističke oblasti u Palestini. Svi medicinski i sanitarni radovi ima da se koncentriraju u zdravstvenom uredu. Za provedenje ovih radova imade se iz općeg budžeta za palestinski rad odvojiti poseban budžet za sanitet. U taj budžet treba da se uvrste svi pojedini budžeti organizacije za medicinski sanitarni rau u Palestini. U popodnevnoj sjednici govori A. Qold b e r g protiv predloženog uređjenja zdravstvenog ureda kao odsjeka vr-

BROJ 22. i 23L

»ZIDOV« (HAJHUDI),

3