Жидов

hovne cijonističke oblasti, jer sanacija zemlje spada k zadaćama opće uprave. Usiš k i n izjavljuje, da ne možemo očekivati, da će administiacija zemlje moći u dovoljnoj mjeri provesti sanitarne mjere, kako to traže židovske potrebe. S toga ne možemo odustati od zdravstvenoga ureda. Upućuje na abnormalnu situaciju, koja je nastala time, što sanitetska grupa, koju uzdržavaju američke cijoniste, nije stajala pod kontrolom opće cijonističke organizacije. Prima se rezolucija komisije. U ime palestinske komisije predlaže dr. Z w e i g ove teze na prihvat: 1. Organiziranje i uprava useljivanja u Palestinu potpada pod centralu za u s e I j i v a n je, koja se ima smjesta urediti u Palestini, i palestinske urede pojedinih zemalja. Centrala može u važnim lučkim gradovima da uredi lučke urede i da prema potrebi predaje palestinskim uredima pojedinih zemalja centralne zadaće. 2. Uprava zemaljskih palestinskih ureda pripada komisiji, koja ima da sastoji od zastupnika, koje ima da bira cijunistički zemaljski odbor, U komisiji treba da su zastupani svi organizirani cijonističkl zasebni savezi i cijonističke stručne organizacije palestinskih iseljenika prema njihovoj jakosti. Komisija zemaljskih palestinskih meda radi prema principima zaključenim po cijonističkoj svjetskoj organizaciji i iputama centrale za emigraciju. • Rad palestinskih ureda ima da se dijeli po resorimiu U onom resoru, koji se bavi organizacijom i pripravom radnog elementa za Erec Jisrael, uključivo balucim, imaju da budu zastupane one radničke i stručne organizacjie, koje se bave tim stvarima. Zaključci radničkog resora kao i zaključci drugih resora trebaju potvrdu komisije. Poželjno je, da zemaljski palestinski uredi privedu saradnji i one židovske općine. društva ili grupe, koje se bave palestinskim radom. 3. Oni iseljenici, koji se pronadju poželjnima za izgradnju Palestine, a ne mogu da plate sami putne troškove, ima da dobiju od iseljeničkih ureda zajmove. 4. Za provedenje likvidacije imutka iseljenika i svih s iseljenjem suvislih financijalnih operacija imaju se u najvažnijim iseljeničkim zemljama osnovati financijalni instituti u sporazumu s financijalnim institucijama, koje rade u Palestini. Julius S i m o n je protiv 3. točke rezolucije. kojom se traže zajmovi za emigrante, jer se tu ne radi o pravim zajmovima, oa bi se samo mogao da kompromituje pojam zajma u ovoj upotrebi. Davanje je zajmova uostalom stvar sporazumnog rada raznih židovskih organizacija, pa cijonistička organizacija ne bi trebala da tu stvar već sad veže u čvrstu formu. Drži, da onaj dio rezolucije, koji govori o osnutku likvidacijonih institucija, spada n kompetenciju komisije za financije palestinskog rada, dok bi drugi dio valjalo predati egzekutivi. Nakon izjave prof. Warb u r g a, primaju se predloži komisije. Dr. Schmorak (Istočna Galicija) predlaže, da se daju emigrantima zajmovi do polovice putnih troškova. Sredstva

za to ima da dobiju emigracijom uredi od cijonističke egzekutive. Dr-. Herrmann (Ceho-Slovaška), predlaže amandman k 1. rezoluciji: Egzekutiva neka izašalje komesara za emigraciju u emigracijone zemlje, koji će biti snabdjeven dalekosežnim punomoćima, te koji će da organizuje emigraciju. Dr.. Walter M o s e s (Njemačka) predlaže ovaj amandman: Kao bitna priprava budućih palestinskih naseljenika imaju se, u pojedinim zemljama galuta, u koliko je to nužno, stvoriti po cijonističkim zemaljskim organizacijama uredbe za gospodarsku i zanatlijsku izobrazbu. Sveopća organizacija ima ih za slučaj potrebe financijalno podupirati i davati im stručne savjete. Lejser K a p 1 a n (Ceire Cijon) predlaže. da organi radničkih organizacija, koji pripadaju cijonistiČkoj organizaciji, upravljaju sa vaadima haliah u sporazumu s palestinskim uredima i pod odgovornošću cijonističke organizacije. Baruch Zuckermann (Poale Cijon Amerika) predlaže, da se uredi jedna jedinstvena organizacija za emigraciju s centralom u Palestini. Palestinski uredi u pojedinim zemljama neka su jednoviti i neka vrše sve funkcije, koje su u savezu emigracijom i palestinskim radom. Unutar palestinskih ureda treba sve funkcije, što se tiču radničkih pitanja, predati radničkim organizacijama, koje su u cijonistiČkoj organizaciji. Oni neka upravljaju tim odjelcima uz saradnju svih na organizaciji interesovanih radničkih grupa i stručnih društava. Dr. Q otli e b (Poljska) traži, da se zajam daje onim iseljenicima, za koje postoji vjerojatnost, da će imati osiguranu egsistenciju. Dr. Federmann (Ceho-Slovačka) predlaže: Organiziranje useljivanja u Palestinu je zadaća palestinskih ureda, koji su kompetentne oblasti u svim pitanjima, koja se odnose na iseljivanje. Izbor i priprava poalim ovdim može da se prepusti pojedinim federacijama, frakcijama i stručnim organizacijama, koje su u cijonističkoj organizaciji. U motivaciji veli, da je pojam radnog elementa dosta neodredjen, pa se ne može odluka o emigracijama prepustiti isključivo radničkim grupama. Moramo da se služimo svim silama, koje su nam na raspolaganju. Zaključuje se. da se jedinstvena redakcija svih predloga povjeri komisiji, koja se sastoji od predlagatelja, pročelnika palestinske komisije i potkomisije, te zastupnika mizrabija. Čita se pismo BoarđofDeputies of the BritishJews, u kome javlja, da je na svojoj zadnjoj sjednici na predlog sir Stuarta Samuela zaključio, da se ima srdačno pozdraviti cijonistička godišnja konferencija i izrazuje nadu, da će njezine sjednice donijeti uspjeha, a djelo da će biti spojeno s pospješenlm ostvarenjem židovske narodne domaje u Palestini. U večernjoj sjednici primljene su ove rezolucije : 1. Departman za kolonizaciju, odgoj i emigraciju imaju da se presele u Palestinu. 2. Broj delegata za naredni kongres ustanovljuje se s 350 do 400. Egzekutiva ima da ustanovi, na koliko plaćalaca šekala otpada Jedan mandat.

Svaki zemaljski savez s najmanje 1000 šekel-plaćalaca ima pravo na jednog delegata. U zemljama, koje mogu da pošalju samo jednog delegata a u kojima ima više grupa, pripada delegat najjačoj grupi. Zemaljski savezi, koji imaju manje od 1000 šekela, imaju pravo, da se sjedine s drugim zemaljskim savezom da postignu broj šekel-plaćalaca. 3. Izbori za kongres su direktni i tajni, egzekutiva je ovlaštena, da u slučaju potrebe na predlog saveza dozvoliuje iznimku. Izbori za kongies provode se na temelju proporcijonalnog izbornog prava. 4. Slijedeći cijonistički kongres sastat će se u ljetu 1921., najkasnije prije roš hašana. Konačno ustanovljenje termina ima da uslijedi na sjednici kontrolne institucije, koja će se održati u januaru. S e k e 1 se ustanovljuje jedinstveno za svaku zemlju. Šek e I iznaša 1 dolar odnosno 5 te tome odgovarajuće vrijednosti, egzekutivi se daje ovlaštenje, da za zemlje sa rdjavom valutom nakon saslušanja odnosnog saveza ustanovi šekel u primjerenoj visini novčane vrijednosti dotične zemlje. Šekeli posebnih saveza imadu se kao takovi vidno obilježiti. Inače treba da sve šekelske potvrde imaju jedinstven tekst. Šekelske knjige smiju da se izdaju samo od egzekutive ili po njezinu nalogu. Veliki akcijoni odbor sačinjava trajni odbor godišnje konferencije. On je kontrolni organ za sva pitanja cijonističke organizacije i ustanovljuje budžet, u koliko ga nije ustanovila godišnja konferencija. Egzekutiva mora da barem svakih 6 mjeseci sazove na jednu redovitu sjednicu. Na predlog barem jedne petine članova mora egzekutiva u svako doba da sazove Veliki Akcijoni Odbor najdulje u roku od 6 nedjelja. Veliki se Akcijoni Odbor sastoji od 45 članova (poslije povišeno na 90 op. ur.), koje bira godišnja konferencija, i da stvara zaključke, ako jednoj sazvano; sjednici pribivaju barem jedna trećina članova, koje je izabrala godišnja konferencija. Frakcije imaju pravo, da opozovu osobe, koje su iz njihove sredine izabrane u Akcijoni Odbor i da ih drugima nadomjeste. Članovi Užeg Akcijonog Odbora imaju na kongresu mjesto i glas. Članovi Velikog Akcijonog Odbora imaju savjetovao pravo, a pravo glasa, samo ako su delegati kongresa. Konačno se izražava želja, da se jedna od dviju godišnjih sjednica Akcijonog Odbora održi u Palestini. 21. jula prije podne. Louis Lip s k i otvara sjednicu u 11 sati prije podne te javlja, da će se najprije glasati o rezoluciji organizacione komisije i zemaljskim 1 posebnim savezima. Ta rezolucija glasi: 1. Organizaciona komisija poziva egzekutivu. da za vnienie da idućeg Kongresa prizna de facto kao takove one centrale zasebnih Saveza, koje postoje i da s njima jednako opći kao zemaljskim Savezima. 2. Organizacijona komisija umoljava egzekutivu i veliki akcijoni komite, da po mogućnosti stvara u pojedinim zemljama

4

»ŽIDOV* (HAJHUDI)

BROJ 22. i 23.