Жидов

Pred Saveznim Vijećem

Lx Za dva tjedna sastat će se u Zagrebu Savezno Vijeće, da raspravlja važna pitanja i da izrađjuje smjernice za rad u narednoj godini. Od zadnjeg našeg zasijedanja zbili su se u židovskome i cijonističkomc svijetu dogadjaji od vanredno velike zamašnosti, koji su na cjelokupno židovstvo učinile snažan dojam i prouzrokovale novo orijentisanje. Nastaje su nove grupe i nove organizacije. Od prvoga prijema cijonistićkog vodstva po konferenciji mira u Parizu i zaključka od San Rema prešli smo u novu odlučnu fazu ži dovske povijesti. Iz perijoda zahtjeva, u perijod rada, kojemu je cilj ostvarenje židovske narodne domaje u Erec Jisraelu. Taj cilj traži, da rad svoj ne samo u vlastitim redovima najvećma intenziviramo, već da ga i proširimo daleko preko granica naše organizacije, jer za ispunjenje velikoga cilja, koji nam namiče ogromnih zadaća, ne dostaje snaga ijedne organizacije već se traži saiadnja cijeloga naroda. koji treba da je pripravan, shvaćajući veličinu časa i zadatka, na najveće žrtve. Cijonistička egzekutiva u svome manifestu takla se tek letimice niza problema. koji svi čekaju na riješenje i traži od nas odlučnu saradnju. l ime nam je dalo vodstvo smjernice za rad, a na Saveznom je Vijeću da iz ovih općih naputaka izradjuje osnovu za praktičke riješenje i provođenje zaključaka godišnje konferencije u Londonu. Ne može da bude zadaćom ovih redaka da dadu podpunu sliku svih pitanja, kojima će se morati da bavi Savezno Vijeće. pa ćemo samo najvažnija pitanja taknuti. U praktičnom našem radu morat će da zauzme palestinski rad najvidnije mjesto. U tom radu odlučna je priprava sredstava i ljudskog materijala, koje će od nas iziskivati naprezanje krajnih sila. Jedna od najprečih i najvažnijih zadaća biti će organiziranje akcije za Keren Hajasod. Ovoj akciji morat će da bude posvećena najveća pažnja, jer ne shvatimo li potpunoma njezinu zamašnost, od koje zavisi uspjeh svega obnovnoga rada u Erec Jisraelu tad bi vodstvo moglo da nas s pravom spočitne, da Je ono učinilo svoju dužnost, a mi da smo sami skrivili, te nismo bili u stanju da iskoristimo velike mogućnosti, koje nam se pružile. Namaknuće potrebitih sredstava za' obnovu zemlje za nas je i pitanje prestiža, jer moramo da iskupimo obećanje, koje smo u ime židovskoga naroda dali zastupnicima aliiranih i asociiranih vlasti. One su poklonile vjeru riječima Weizmanna i Sokolova, i time zasvjedočili, da vjeruju u stvaralačku snagu našega naroda, koji će u odlučnom času biti kadar da izvrši preuzete zadaće. Na nama je da dokažemo te se nisu prevarili u svojoj vjeri! Naša požrtvovnost ne smije se ograničiti samo na skupljanje sredstava. Hoćemo doprinijeti i ljude, koji će kao pijoniri rada poći, da sopstvenim radom ruku sudjeluju na djelu obnove židovske zemlje. Udovoljenje toj zadaći uvjetuje pripravu ljudskog materijala: organiziranje i izobraženje haluc grupa. U nas već postoje tri grupe 1 držimo, da su one, pored svih pogrješaka, koje su se možda poči-

nile. ipak naša najpozitivnija i najdragocjenija tečevina. Savezno Vijeće imat će ozbiljno da se pozabavi i tim problemom, i omogućiti našoj omladini, koja se s tolikim oduševljenjem predala stvari, da se uzmogne čim bolje usavršiti u pripremi za svoje buduće veliko i teško zvanje. Time u vezi morat ćemo pretresati i pitanje promjena zvanja. Dosta je bilo teoretskog razlaganja ovoga problema, valja da jednom predjemo činu i da stvorimo uvjete i mogućnosti, kako bi se 1 u nas židovstvo stavilo na zdraviju ekonomsku podlogu. Sav ovaj rad ostao bi krnj, kad bi se bavili samo fizičkom stranom problema i sasma pustili s vida ili tek na drugom mjestu promatrali duševni momenat toga pitanja. Zahtjev za judaiziranje ne smije biti više isprazna fraza. U temeljitom radu oko juđaiziranja bit će nam najsnažniji potporanj učenje jevrejskog jezika. Čedni počeci u nekim mjestima tek su lijepa nada, da će u narednim godinama napredovati poznavanje jevrejskog jezika. No širenje jevrejskog jezika ne smije da bude tek ograničeno na pojedina mjesta. Morat ćemo se pobrinuti da u svakom mjestu bude učitelja, koji će moći da vode jevrejski tečaj. To ne smije da bude tek briga naše omladine, koja je najviše na tom interesi rana. mjesne organizacije trebale bi svagdje dati poticaja, za osnutak jevrejskog kuratorija, kome će pripadati svi oni. koji još imaju smisla, razumijevanja i ljubavi za jevrejski jezik. To je ujedno polje, na kojem bi mogao i Savez bogoslovnih općina da aktivno suradjuje i da materijalno podupire nastojanje pojedinih mjesta. Da udovoljimo gore istaknutim zadaćama, valja da našu organizaciju postavimo na takav temelj te će budućem vodstvu kraj dobre njegove volje biti moguće izvršiti zaključke Saveznog Vijeća. U tu svrhu treba da organizaciji stavimo na raspolaganje potrebita sredstva. Svaki rad mora da se izjalovi, kad organizacija nema financijalnih sredstava za najnužnije izdatke, tim više što se naš djelokrug proširio, pa valja još sada vršiti organizacijom i agitacijom rad u onim krajevima kraljevstva, gdje ideja obnovljenog narodnog židovstva još nije uhvatila čvrsti korijen da i ondje provedemo sistematsko organiziranje, jer je sad potrebnije no ikad da raliiramo svoje sile. Izvršenje svega toga tražit će od pojedinca znatnih žrtava. Tražit će od nas veću aktivnost, jer svaki od nas treba da spozna, te se u sadašnjem času mora staviti na raspolaganje organizaciji svim svojim duševnim i materijalnim silama Ne smijemo i ne možemo više da prepustimo tek nekolicini da izvrše sav rađ, a mi da stojimo postrance čekajući na Savezno Vijeće, da ondje krltikujcmo rad ovih muževa. I ako nikomu mjosporavamo pravo kritike držimo, da bi samo negativna kritika bila tek trošenje našega vremena, koje treba da upotrijebimo na ozbiljno pretresanje mogućnosti rada u narednoj godini. Naše vijeće ne treba više da ima demonstrativni karakter. Trijezne i stvarne rasprave neka nam donesu zaključke, za koje ćemo unapred znati, da ćemo ih doista i ostvariti. Neka nam vijećanja Saveznog Vijeća stvore podlogu za aktivni svestrani rad.

Izbori za ustavotvornu skupštinu

Po članu 9. zakona o »Izboru poslanika za ustavotvornu skupštinu" imaju pravo biranja za ustavotvornu skupštinu muškarci, (koji su do početka sastavljanja biračkih listina navršili 21. godinu i koji su u tom času bili državljani naše kraljevine, to će reći svi oni, koji su bili državljani Srbije i Crne Gore do. 1. decembra 1918. i koji su do toga dana imali državljanstvo u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji ili domovinsko pravo (članstvo, zavičajnost) u kojoj od općina drugih jugoslavenskih zemalja. što su pripale u vlast naše kraljevine. Izuzimaju se oni stanovnici iz van Srbije i Crne Gore, koji po ugovorima o miru s Njemačkom, Austrijom i Magjarskom imaju pravo opcije za svoje nacijonalne države. Ovo izuzimanje držimo, nije u skladu sa ugovorom o miru s Austrijom (St. Germainski ugovor od 10. septembra 1919.) ni sa ugovorom izmedju glavnih sila savezničkih i udruženih i države Srba, Hrvata i Slovenaca. (Ugovor o zaštiti narodnih manjina sklopljen u St. Germainu, 10. septembra 1919.). Po članu 70. prvospomenutog i čl. 3. drugospomenutog ugovora, a uz rezervu člana 76. prvospomenutog ugovora, stiču punopravno (en plein droit) i bez ikakvih formalnosti naše državljanstvo (nationalite) sva lica, koja na dan stupanja u važnost tih ugovora imaju bilo zavičajno pravo (indigenat, pertinenza) bilo domicil na jednoj teritoriji, koja je ranije bila sastavni dio nekadašnje Austro-Ugarske monarkije (Bugarske, Turske), a sad vrši na njoj suverenstvo naša država. Na osnovu tih ugovora bez ikakvih formalnosti stečeno državljanstvo (nationalite) jest dakle punopravno, to će reći. svi pripadnici naše države bit će jednaki pred zakonom i uživat će ista gradjanska i politička prava »bez obzira na rasu, na jezik ili na vjeru« (član 7. Ugovora o zaštiti narodnih manjina). To. što izvjesna lica mogu da vrše pravo opcije, ne lišava ih ni- pripadnosti našem kraljevstvu, a po tome ni gradjanskih i političkih prava do onoga časa, kad budu izvršile pravo opcije. Kogod je dakle do 1. januara 1910. (član 76. ugovora 0 miru s Austrijom) stekao zavičajno pravo na jednoj od teritorija, koje su prenesene na našu državu, ima sva politička prava, dakle bi trebao da ima pravo biranja za ustavotvornu skupštinu. Što se tiče napose Židova, stoji stvar ovako: Po članu 80., ugovora o miru s Austrijom moći će lica, koja imaju zavičajno pravo na jednoj teritoriji, što je bila sastavni dio austro-ugarske monarhije i koja se na toj teritoriji razlikuju od većine stanovništva po rasi i po jeziku. u roku od 6 mjeseci od dana stupanja u važnost ovoga ugovora, da optiraju za Austriju. Italiju, Poljsku, Rumuniju. državu Srba, Hrvata i Slovenaca ili državu Ceho-Slovačku, prema tome, da li ie većina stanovništva samo - sastavljena iz lica, koja govore isti jezik i lste su rase kao i ta lica. Mjesto izraza »isti jezik 1 iste rase« član 9. Zakona o izboru služi se u pogledu prava opcije izrazom za svoje nacijonalne države«. Pojam »nacijonalna država« valja dakle uzeti

2

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 27,